RTCG - Radio Televizija Crne Gore - Nacionalni javni servis :: Sve vijesti http://www.rtcg.me/agregator/rss.html me http://www.rtcg.me/img/logo.png RTCG - Radio Televizija Crne Gore - Nacionalni javni servis :: Sve vijesti http://www.rtcg.me/agregator/rss.html Zakon o vjerskim zajednicama čeka opoziciju http://www.rtcg.me/agregator/184283/zakon-o-vjerskim-zajednicama-ceka-opoziciju.html Želja Vlade je da Zakon o slobodi vjeroispovijesti bude dokument koji će imati najširu moguću podršku, jer se radi o izuzetno osjetljivoj temi, zbog čega će izvršna vlast još neko vrijeme čekati na povratak opozicije u parlament, kako bi se i njihove sugestije uključile u finalnu verziju zakona, kazao je ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka. ]]>

To ne znači, kako je rekao, da će u njegovom resoru sjedjeti skrštenih ruku, već će predano raditi, uključujući angažman i svih vjerskih zajednica, da verzija nacrta zakona bude što prihvatljivija za sve.

Zenka je zadovoljan odnosom vjerskih zajednica u našoj zemlji, posebno ističući njihovu i zrelost države, zahvaljujući čemu smo, kako kaže, sačuvali mir i izbjegli krvave sukobe kakvi su se dogodili posljednje decenije prošlog vijeka na prostoru Balkana.

"Na nacrt tog zakona, nakon javne rasprave, dobili smo veliki broj sugestija. U većini one su dostavljene samo zato da bi se omelo uvođenje zakona u proceduru, da bi se spriječilo da dođemo do finalne verzije", rekao je Zenka za Pobjedu.

On je rekao da je njihova želja da se opozicija uključi u donošenje finalne verzije zakona.

"I čekaće se još neko vrijeme na njihov povratak u parlament. U međuvremenu, mi ćemo svakako raditi na tome da Skupštini ponudimo što bolje rješenje. Radi se o izuzetno važnom zakonu, osjetljivom, i ja kao ministar želim da čujem sve strane, da se svi uključe", kazao je on.

]]>
Mon, 13 Nov 2017 07:35:00 +0100 Sve vijesti http://www.rtcg.me/agregator/184283/zakon-o-vjerskim-zajednicama-ceka-opoziciju.html
Naći ćemo rješenje za MA http://www.rtcg.me/agregator/184286/naci-cemo-rjesenje-za-ma.html Ministar saobraćaja Osman Nurković rekao je da nema dileme da petlja Smokovac nije sastavni dio prve etape i da nije ugovorena. ]]>  

"Ugovorena je obaveza izvođača izrade projektne dokumentacije, jer projektnim dokumentom se mora definisati na koji način će se stići sa postojećeg puta na autoput", rekao je Nurković, navodeći da se radovi uspješno odvijaju na kompletnoj dionici, na svim mostovima i tunelima.

On je, gostujući u Jutarnjem programu TVCG, rekao da se tokom izvođenja radova na prvoj dionici već razmišlja o tome kako je na pravi način valorizovati.

"Njena valorizacija biće na pravi način ako se nastavlja izgradnja na sljedećoj dionici od Mataševa do Andrijevice. Mislim da imamo realne šanse da to ugovorimo dok se izvode radovi na ovoj dionici", kazao je Nurković. 

Govoreći o Montenegroerlajnzu, ministar Nurković je kazao da će Vlada pronaći najprihvatljivije rješenje da se održi ta kompanija.

"Radimo na tome da snimimo stanje u kompaniji i predložimo adekvatan model za stabilizaciju stanja u tom jako važnom preduzeću za Crnu Goru. Mojim dolaskom na mjesto ministra suočio sam se sa prvim i najvećim izazovom, a to je teško stanje u MA. Mi smo bili pred pokretanjem stečaja, ali naporom Vlade i menadžmenta u toj kompaniji i vanrednim naporima uspjeli smo da održimo tu kompaniju i mislim da je na dobro građana i cijele privrede, posebno turističke, jer ta kompanija vrši transfer oko 550 000 putnika. Od toga siguran sam da je oko 70 odsto turista, što i te kako ima uticaja na ukupnu turističku privredu i poslovanje turističke privrede", rekao je Nurković, uz napomenu da se ne razmišlja o prodaji Aerodroma.

Kad je riječ o Željezničkom prevozu, Nurković je rekao da stanje u željeznici nije dobro, ali da se ulažu značajna sredstva u poboljšanje postojeće situacije.

"Stanje nije dobro. Ali svakako moramo da konstatujemo da se iz dana u dan ulažu značajna sredstva u poboljšanje te situacije. U narednoj godini planiramo da uložimo oko 18 miliona eura u Željezničku infrastrukturu. Oko 40 km željeznica je rekostruisano i radi se dalje, po fazama kako obezbjeđujemo sredstva i kako nam ta dinamika dozvoljava. Dakle, 18 miliona eura se koristi iz kredita i pored toga će se uloložiti oko 15 miliona eura iz tekućeg budžeta države", rekao je Nurković.

On je podsjetio da su aplicirali za dodatni kredit od 20 miliona za Željeznički prevoz.

"Grant 50 odsto, dakle 20 miliona granta. Iz tih sredstava smo planirali da uložimo takođe 13 miliona eura u rekonstrukciju 22 km pruga, nabavila bi se tri noiva voza i uložilo bi se oko 6 miliona opreme za željezničko održavanje", rekao je Nurković.

 

 

]]>
Mon, 13 Nov 2017 08:00:00 +0100 Sve vijesti http://www.rtcg.me/agregator/184286/naci-cemo-rjesenje-za-ma.html
Budući predsjednik da nastavi reforme http://www.rtcg.me/agregator/184284/buduci-predsjednik-da-nastavi-reforme.html Hrvatska građanska inicijativa (HGI) podržaće predsjedničkog kandidata koji će nastaviti put države ka EU i koji će doprinositi političkoj stabilnosti i ekonomskom jačanju države - kazala je Marija Vučinović, predsjednica HGI i ministarka bez portfelja u Vladi Crne Gore. ]]>

"Najvažnije, prije svega za građane i državu u cjelini, pa i za HGI, je da budući predsjednik Crne Gore nastavi reformski kurs države ka punopravnom članstvu u EU. Takođe, ne manje važno je da doprinosi očuvanju političke stabilnosti i daljem ekonomskom jačanju Crne Gore. Takav predsjednik će u HGI imati iskrenu i pouzdanu potporu", rekla je Vučinović za Pobjedu.

Ona je podsjetila da su u Programu HGI, od osnivanja, 2002. godine, ugrađene osnovne odrednice ka ostvarivanju najvažnijih državnih interesa, a to su nezavisnost i samostalnost Crne Gore, kao i punopravno članstvo u NATO i EU.

"Naša jasna i konkretna politika, zajedno sa koalicionim partnerima, omogućila je da Crna Gora postane nezavisna, samostalna država i punopravna članica NATO saveza. Kao spona saradnje Crne Gore i Hrvatske, odnosno EU, HGI u velikoj mjeri doprinosi i procesu integrisanja naše države u EU. HGI će i u budućem političkom životu, koliko god to nekima smetalo, imati važnu ulogu u svim procesima od značaja za Crnu Goru", rekla je ona.

]]>
Mon, 13 Nov 2017 07:39:00 +0100 Sve vijesti http://www.rtcg.me/agregator/184284/buduci-predsjednik-da-nastavi-reforme.html
"Bliži smo dijalogu o izborima" http://www.rtcg.me/agregator/183127/blizi-smo-dijalogu-o-izborima.html Gost emisije "Iz pravog ugla" večeras je bio lider Socijaldemokratske partije Ranko Krivokapić. ]]>

21:41 Krivokapić je, na pitanje da li očekuje da se lider DPS-a Milo Đukanović kandiduje na predsjedničkim izborima, kazao kako je njegovo povlačenje već pročitana politika.

"I mislim da bi bio preveliki rizik za njega da ponovo odigra igru, koja je nešto što bi značilo nepoštovanje dogovorenih stvari. Na njemu je da odluči hoće li preuzeti taj rizik. Sjećamo se da ga je Slobodan Milošević preuzeo i izgubio izbore", ocijenio je Krivokapić.

21:32 Predsjednik SDP-a je kazao da je opozicija, iako ne priznaje izbore održane 16. oktobra prošle godine, zadržala 39 poslaničkih mandata, kako ne bi pripali Demokratskoj partiji socijalista.

21:25 Krivokapić je ocijenio da povratak Demokratskog fronta u parlament, iako najavljen kao selektivni, nije ono što je kompletna opozicija dogovorila. 

"Smisao bojkota je da vratite građanima pravo da odlučuju. Opoziciji je bilo lakše da četiri godine sjedi u parlamentu i izigrava kulisu. Ali DF je u posebnim okolnostima, koje su bez presedana u Crnoj Gori. U situaciji kada još nemamo pravi odgovor šta se stvarno dešava u vezi proklamovanog državnog udara. Još uvijek nemamo nijednu odluku ili zaključak nijednog državnog organa koji je Ustavom za to odgovoran. Ni Savjeta za odbranu i bezbjednost, ni Vijeća za nacionalnu bezbjednost, ni Vlade Crne Gore. Predsjednik države je izjavio da se Crnoj Gori spremalo najveće krvoproliće nakon Drugog svjetskog rata, a nije ni sazvao sjednicu Savjeta za nacionalnu bezbjednost. To znači njegovu krivičnu odgovornost, jer ugrožava bezbjednost zemlje", kazao je Krivokapić.  

21:13 Građanska opozicija samim tim što izlazi na novembarske lokalne izbore smiruje situaciju, smatra lider SDP-a.

"Da ne izlazimo na ovakve izbore, mi bismo zaoštrili situaciju. I to je doprinos dijalogu. Možete zaoštriti situaciju, bojkotovati izbore, kao Makedonija, ali onda Crna Gora ne bi dobila onih 60 miliona eura garancija za kredite od strane MMF-a. Mi smo odgovorna građanska opozicija, u tom socio - ekonomskom dijelu mislim da je odgovoran i DF. I zato ne zaoštravamo, dok mislimo da se DPS može urazumiti", kazao je Krivokapić. 

21:08 Krivokapić je ocijenio da je ključna tačka u razrješenju krize na strani vlasti gdje je, kako je kazao, uzurpirana vlast.

"Tamo je pitanje u DPS-u da li će neko biti svjestan da ne može da vlada mimo volje građana, da mora da vrati mandate građanima u svakoj zemlji koja hoće da se zove demokratskom. Oni moraju da vrate mandat građanima kad sistem ne funkcioniše.", rekao je Krivokapić.

21:01 On je kazao da u decembru ima dovoljno vremena da se opozicija dogovori da li će i kako nastupati na lokalnim izborima naredne godine, šta sa predsjedničkim izborima i šta ako DPS ne pristane na vanredne parlamentarne izbore.

"Nama ostaje taj decembar, ne želimo ni prerano da otkrijemo karte DPS-u", rekao je bivši predsjednik parlamenta.

20:46 Crna Gora je danas bliže dijalogu vlasti i opozicije nego što je to bila prije mjesec, ocijenio je lider SDP-a.

"Mi nijesmo mijenjali svoj iskaz - bojkot, termin za izbore, dogovor oko uslova za izbore i izbori. Građanska opozicija je vrlo precizna, ne mijenja svoj iskaz. A ovi iz DPS-a koji lelulaju, dobili su poruku da neće biti priznati izbori ako ne budu dio dogovora", poručio je on. 

20:39 Krivokapić je kazao kako su sporni putni nalozi koji su izdavani u Skupštini greška koja se desila u administraciji, a ne politička greška.

"Prošlo je deset mjeseci od podnošenja izvještaja Državne revizorske institucije, a nema pomaka. Ovo je problem koji se rješava za deset dana, a ne deset mjeseci", poručio je Krivokapić.

20:30 Govoreći o krivičnim prijavama u vezi nezakonitog trošenja novca na službena putovanja u Skupštini Crne Gore, a što je konstatovano u nalazu DRI, Krivokapić je kazao kako nije u nadležnosti predsjednika parlamenta da kontroliše finansijsko poslovanje te institucije. 

"To se dešavalo od mojih 13 godina predsjednikovanja, u poslednjih mjesec dana mandata, zašto i kako vrijeme će pokazati. Ali mislim da su političke okolnosti bile takve da su neki mislili da mogu da love u mutnom. Način kako je skidan predsjednik parlamenta, politička korupcija i sve, neko je mislio da ako može da smrdi od glave, može i od repa u tom trenutku", rekao je Krivokapić. 

20:21 Lider SDP-a je ocijenio da opozicija u Crnoj Gori sazrijeva.

20:15 Predsjednik SDP-a je ocijenio da je priča o političkoj krizi pokazuje da Crna Gora nije zrela država.

"To je direktno trošeje života građana, jer kad političari ne rješavaju krizu građani plaćaju račun. Naša politička elita je u pretpolitičkom stanju ili je bliža afričkom načinu vladanja, tako da građani plaćaju račun te krize", rekao je Krivokapić gostujući u emisiji "Iz pravog ugla" RTCG. 

 

]]>
Wed, 1 Nov 2017 20:25:00 +0100 Sve vijesti http://www.rtcg.me/agregator/183127/blizi-smo-dijalogu-o-izborima.html
CG na izborima izabrala NATO http://www.rtcg.me/agregator/163883/cg-na-izborima-izabrala-nato.html Građani Crne Gore pokazali su na parlamentarni izborima u oktobru prošle godine svoju predanost nastavku evroatlantskog puta, koji podrazumijeva i članstvo u NATO savezu, smatra ministar odbrane i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, Damir Krstičević. ]]>  

 

On je, u intervjuu za Portal RTCG, ocijenio da ne postoje negativne strane članstva u NATO savezu, i izrazio uvjerenje da će i Crna Gora ubrzo moći tome posvjedočiti.

„Čvrsto vjerujem da će građani Crne Gore dobiti vrlo jasnu potvrdu svih koristi članstva”, kazao je Krstičević.

Kad je riječ o benefitima hrvatskog članstva u NATO, Krstičević je rekao da je članstvo njegove zemlje u Alijansi poslalo “pozitivan signal stranim investitorima koji traže sigurnost i stabilnost”.

Napominje i kako je Hrvatska “indirektno povećala svoju atraktivnost kao investicijska destinacija”.

Komentarišući rusko protivljenje crnogorskom članstvu u NATO, Krstičević ističe kako Hrvatska poštuje autonoman izbor svake države da sama bira svoje saveznike.

Hrvatska je obilježila osmu godišnjicu članstva u NATO Savezu. Kakva je Hrvatska danas u odnosu na period prije članstva u Alijansi?

„Članstvo u NATO-u je u našem slučaju doprinijelo da smo danas prosperitetnija i sigurnija država. NATO je uveliko doprinio međunarodnom ugledu, ali i pozicioniranju Hrvatske. Još od sticanja nezavisnosti, Hrvatska je ulazak u Sjeveroatlanski savez, uz integraciju u Evropsku uniju (EU), postavila na vrh svojih vanjskopolitičkih prioriteta. To je članstvo Hrvatsku iz nekadašnjeg korisnika sigurnosti transformisalo u zemlju pružatelja sigurnosti, koja danas kroz sudjelovanje u svim aktivnostima NATO-a, a ponajprije kroz sudjelovanje u operacijama podrške miru, pokazuje svoju vjerodostojnost i predanost temeljnim načelima koje spajaju Savez. Članstvo u NATO-u nije samo jedno od članstava u brojnim međunarodnim organizacijama – ono je jedno od najvećih priznanja, priznanje svim našim naporima, ali i našoj viziji Hrvatske. I ne samo to – NATO kišobran je danas jedan od najboljih načina zaštite sigurnosti naših građana“.

Crna Gora je, u pogledu pristupanja NATO-u, specifična zbog bombardovanja 1999-e te podrška javnosti nije kao u slučaju Hrvatske. Zbog čega je važno da Crna Gora bude članica NATO saveza? Na koji način građanima približiti prednosti Alijanse?

„NATO je danas više nego ikad glavni garant evropske sigurnosti i slobode. Sigurnosna situacija se, kako na globalnom niovu, tako i u našem bliskom susjedstvu, dramatično promijenila u posljednjih nekoliko godina i danas se suočavamo s novim prijetnjama, izazovima i nestabilnostima. U tom smislu, posebno na prostoru jugoistoka Evrope, NATO nije izgubio, već je naprotiv povećao svoju relevantnost. Uvjeren sam da evroatlantska perspektiva ostaje glavni zalog za budućnost, zalog osiguranja mira, stabilnosti i napretka jugoistočne Evrope. Vjerujem da ćete se složiti s mojom konstatacijom da se Hrvatska, a uskoro i Crna Gora, u borbi sa svim izazovima danas može osjećati sigurnije kada uz bok ima ostalih 27 saveznika i najrazvijenijih država zapadnog svijeta. Crna Gora je na svom putu približavanja NATO-u preduzela sveobuhvatne napore u reformskim procesima, te se već dugi niz godina s Hrvatskom nalazi u operacijama u Avganistanu. Stoga nemam nikakve sumnje da će članstvo Crne Gore u NATO-u predstavljati značajan korak u sigurnosnoj konsolidaciji jugoistočne Evrope i Sredozemlja. Smatram da su crnogorske vlasti napravile dobar posao glede informisanja javnosti o prednostima članstva, no posao ne prestaje nakon ulaska u Savez. Ulaskom u NATO će se pokazati sve koristi koje to članstvo nosi. Čvrsto sam uvjeren da će građani Crne Gore dobiti vrlo jasnu potvrdu svih koristi članstva, no ključno je da se nastavi kontinuirano javnosti prezentovati kvalitetne i objektivne informacije“.

Jedan dio političke javnosti mišljenja je da bi za Crnu Goru bio najbolji koncept vojne neutralnosti. Što mislite o tome? Je li to moguće?

„Hrvatski primjer je jasan pokazatelj kako ulaskom u NATO, pored obaveza koje proizlaze iz članstva, država ostvaruje i znatne benefite, a kao najvažnije, izdvojio bih povećanje sigurnosti zemlje. Činjenica da ste dio najvećeg i najuspješnijeg političko-vojnog Saveza na svijetu u kojem zajedno suodlučujete s nekima od najmoćnijih zemalja svijeta, koje su se obvezale da će vam pomoći u slučaju da vam je ugrožena sigurnost, neprocjenjiva je. Ulaskom u NATO, Republika Hrvatska je ubrzala transformaciju svojih Oružanih snaga, fokusirajući se na podizanje njihovih sposobnosti i kvaliteta. Ove prednosti članstva su posebno relevantne kada govorimo o takozvanim 'malim' članicama Saveza, kao što je Hrvatska, te kao što će biti Crna Gora. Za takve države s limitiranim resursima, neutralnost je, dugoročno gledano, teško održiva opcija. Biti izvan EU i NATO-a znači biti izložen neizvjesnosti i oslanjati se samo na vlastite, limitirane snage“.

Hrvatska je odluku o članstvu donijela u Saboru, u Crnoj Gori su podijeljena mišljenja i po ovom pitanju. Da li bi Crna Gora takvu odluku trebalo da donese na referendumu ili bi o tome trebalo, ipak, odlučiti u parlamentu?

„To je u potpunosti suverena odluka i unutrašnje pravno pitanje svake države i u vašem slučaju zavisi o odredbama Ustava i zakonskih propisa Crne Gore. Istovremeno vjerujem da su na nedavnim parlamentarnim izborima u oktobru prošle godine, građani Crne Gore jasno potvrdili svoju predanost nastavku evroatlantskog puta koji podrazumijeva i članstvo u Sjevernoatlantskom savezu“.

Protivnici NATO-a smatraju da će se Crna Gora pristupanjem Alijansi naći na meti terorista. Što biste im poručili? Da li je Crna Gora ustvari, sigurnija van sistema kolektivne bezbjednosti?

„Upravo suprotno - članstvo u NATO doprinosi povećanju stepena sigurnosti naših građana i osigurava najbolji odgovor na prijetnje koje nas okružuju. Šokantni teroristički napadi u Briselu, Parizu, Istanbulu, Londonu, a sada i Sankt Peterburgu, pokazali su još jednom da se opasnost terorizma širi cijelim svijetom i da niko i nigdje ne može reći da je u potpunosti siguran. S pravom možemo reći da terorizam i vjerski ekstremizam trenutno predstavljaju najveće opasnosti za međunarodnu zajednicu. Upravo zbog globalnog karaktera tih opasnosti, mislim da je NATO najbolji i najučinkovitiji odgovor za njih. NATO je sistem kolektivne sigurnosti koji se temelji na zajedničkim vrijednostima zemalja članica, na kompatibilnosti njihovih političkih, a prije svega obrambenih sistema, te sistema nacionalne sigurnosti. Ne manje važno, države članice međusobno dijele i informacije, ali i sigurnosne kapacitete, što je ključno u kreiranju sistemskog odgovora na globalnu prijetnju koju danas predstavlja terorizam“.

Kako tumačite protivljenje zvanične Moskve u pogledu crnogorskog pristupanja NATO savezu? Zašto je Rusiji toliko stalo do Crne Gore?

„Ponoviću – odluka o članstvu u NATO je suverena odluka svake države koja ima aspiracije prema punopravnom članstvu, a NATO-ova politika proširenja nije usmjerena ni protiv koga. Upravo suprotno, ona je značajno doprinijela stabilizaciji cijele istočne, ali i jugoistočne Evrope i zato Hrvatska snažno podržava proširenje EU-a i NATO-a, s ciljem cjelovite integracije svih država jugoistočne Evrope, ali istovremeno i poštuje autonoman izbor svake države da sama bira svoje saveznike“.

Kako vidite političko-bezbjedosnu situaciju u regionu, u pogledu dešavanja u BiH, Kosovu, te političke nestabilnosti u Makedoniji?

„Više nego ikad, na Hrvatskoj, ali i na Crnoj Gori kao skorašnjoj punopravnoj članici NATO-a je važna politička odgovornost da budemo podsticaj za sve države Jugoistočne Evrope koje su se opredijelile za evroatlantski put. Nažalost, naš dio Evrope nije sasvim konsolidovan, niti u političkom, niti u sigurnosnom smislu. Svjedoci smo sve napetije situacije u našem neposrednom okruženju koja tekuće evroatlantske integracijske procese stavlja pred ozbiljne izazove. Ono što nikako ne smijemo dopustiti je slabljenje interesa unutar Evropske unije i NATO-a za događanja u jugoistočnoj Evropi. U protivnom slučaju, svaki vakuum i zastoj u integracijskim procesima bi mogao postati plodno tlo za djelovanje vanjskih destabilizirajućih uticaja. Evropska i evroatlantska budućnost svih zemalja jugoistočne Evrope od strateškog je interesa za Hrvatsku, ali i Evropu, te ćemo dodatno intenzivirati naše napore kako bi se evroatlantskim procesima u susjednim državama dao dodatan 'vjetar u leđa'“.

 

Kolika su hrvatska izdvajanja iz budžeta za obranu, te u kojoj mjeri je članstvo u NATO doprinijelo modernizaciji hrvatske vojske?

„Nova hrvatska Vlada napravila je značajan korak povećanjem odbrambenog budžeta za devet posto. Vjerujem da ćemo i u narednim godinama povećavati odbrambeni budžet, jer smatramo da ulaganje u odbranu predstavlja ulaganje i u našu sopstvenu sigurnost. Hrvatske Oružane snage prošle su dug i zahtjevan put od nekadašnje vojske ustrojene za obranu Domovine do transformacije u male profesionalne i fleksibilne oružane snage koje mogu odgovoriti brojnim izazovima, od nacionalne odbrane do daljnjeg doprinosa u misijama i operacijama NATO-a, EU-a i UN-a, kao i u koaliciji za borbu protiv ISIL-a. NATO je u tom kontekstu bio snažan transformacijski motor koji nas podstiče da kao odgovorna država, dugoročno brinemo o spremnosti, opremanju i modernizaciji naših Oružanih snaga, što je ključno za sigurnost naših građana“.

S obzirom na to da ste potpredsjednik hrvatske Vlade, imate li podatak o tome koliko je članstvo vaše zemlje u NATO uslovilo rast stranih investicija, povećanja broja turista te uopšte benefita u ekonomiji?

„Hrvatska ekonomija, na osnovu članstva u NATO-u, ima otvorena vrata u svijet poslovanja i tržišnog takmičenja s najboljima. Članstvo Hrvatske u NATO-u odaslalo je pozitivan signal stranim investitorima koji traže sigurnost i stabilnost, što se pak dokazuje članstvom u NATO-u i EU te je pozitivno uticalo na naš kreditni rejting. Povećana sigurnost koju nam je donijelo to članstvo generisala je pozitivnu klimu za razvoj trgovine, te uticala na direktne strane investicije. Iako ne mogu govoriti o egzaktnim brojkama, samim tim što je postala dio jednog ekskluzivnog kluba, Hrvatska je indirektno povećala svoju atraktivnost kao investicijska destinacija“.

Koliko će članstvo Crne Gore doprinijeti stabilizaciji prilika u regionu?

„Prije ne tako davnih sedam godina, fokus NATO Saveza je bio Avganistan i sudjelovanje u operacijama daleko od matične teritorije, zatim saradnja s partnerima na globalnom nivou i uopšte projektovanje uticaja daleko od granica Saveza. Danas je ugroženost daleko bliža. Upravo zato je nastavak politike proširenja NATO-a na jugoistok Evrope od presudnog značaja jer proširenje NATO-a znači širenje zone mira i stabilnosti. Jedino politika otvorenih vrata može osigurati trajnu i dugoročno održivu stabilnost našeg neposrednog susjedstva“.

Kako vidite budućnost NATO alijanse u svjetlu globalnih političkih dešavanja, s akcentom na novu politiku Bijele kuće?

„Više od 70 godina, NATO je glavni garant evropske sigurnosti. Tokom tih 70 godina, paradigma sigurnosti se nepovratno promijenila. Evropa se danas suočava s drastičnim promjenama svog sigurnosnog okruženja, kako na istoku tako i na jugu. Riječ je o svojevrsnom 'koktelu' sigurnosnih izazova - izazova za našu sigurnost, našu ekonomiju i samo tkivo naših društava. Upravo zbog toga, najznačajniji prošlogodišnji transatlantski događaj – NATO samit u Varšavi, ponudio je sveobuhvatne odgovore na širok spektar sigurnosnih izazova, bez obzira iz kojeg strateškog pravca oni dolaze, dokazavši relevantnost i dosljednost Saveza i snagu transatlantskog partnerstva. Kada je bilo najpotrebnije, Savez je dokazao svoju spremnost za izvršavanje njegovog osnovnog zadatka, a sada je njegov zadatak ići korak dalje u suočavanju s brojnim izazovima. U odnosu na novu američku administraciju, trajna transatlantska veza i partnerstvo nikad nijesu bili upitni. Transatlantski savez Evrope i SAD-a i dalje ostaje najvažniji garant mira i stabilnosti te okosnica zaštite sloboda i demokratije“.

Kad se govori o NATO-u, uglavnom se ističu pozitivni aspekti. Postoji li nešto što biste izdvojili kao negativnu stranu članstva, konkretno u slučaju Hrvatske?

„Nema ih, a uvjeren sam da će i Crna Gora ubrzo moći posvjedočiti tome“.

Igor PEJOVIĆ

]]>
Wed, 26 Apr 2017 08:36:00 +0100 Sve vijesti http://www.rtcg.me/agregator/163883/cg-na-izborima-izabrala-nato.html
Važni signali iz Vašingtona http://www.rtcg.me/agregator/141509/vazni-signali-iz-vasingtona.html Snažna podrška zvaničnika Stejt dipartmenta i Pentagona i svih demokratskih i republikanskih senatora tokom rasprave u Spoljnopolitičkom odboru Senata o crnogorskom članstvu u NATO, definitivna je potvrda da se ubrzava proces ratifikacije Protokola o pristupanju Crne Gore Alijansi. ]]>

 

Kako piše Pobjeda, to je potvrda i da će se Vašington otvoreno zalagati da Crna Gora što prije postane 29. članica Alijanse.

To je zajednička ocjena više analitičara iz diplomatskih krugova nakon saslušanja (hearing) održanog u srijedu.

Trosatna rasprava u Spoljnopolitičkom odboru je najupečatljivija ilustracija da je Vašington spreman za ratifikaciju Protokola o pristupanju Crne Gore NATO-u i da je konačna odluka sada samo stvar procedure.

"Više nema dileme da li će Senat usvojiti ratifikaciju, jedino preostalo pitanje je kada će se to dogoditi - već početkom oktobra ili nakon američkih izbora u decembru ove godine", ocijenio je za Pobjedu diplomatski izvor iz Vašingtona.

O Protokolu o pristupanju Crne Gore NATO-u treba da se izjasni puni sastav Senata.

Prema informacijama Pobjede, takozvani „business meeting“ Spoljnopolitičkog odbora biće zakazan za 23. septembar.

Očekuje se da će biti jednoglasna preporuka Senatu da ratifikuje Protokol, što je siguran pokazatelj kako će glasati senatori.

]]>
Sat, 17 Sep 2016 08:24:00 +0100 Sve vijesti http://www.rtcg.me/agregator/141509/vazni-signali-iz-vasingtona.html
Zdravku Mamiću kaucija milion eura http://www.rtcg.me/agregator/97728/zdravku-mamicu-kaucija-milion-eura.html Zagrebački Županijski sud saopštio je danas da funkcioneri fudbalskog kluba Dinamo i Hrvatskog fudbalskog saveza (NHS), braća Zdravko i Zoran Mamić i Damir Vrbanović, mogu izaći iz pritvora u kojem se nalaze zbog sumnje u višemilionsku utaju poreza, ako plate kauciju. ]]>

Sud je podigao kaucije koje je odbrana osumnjičenih u žalbi ponudila za njihov izlazak iz istražnog zatvora, pa je tako za čelnika Dinama Zdravka Mamića odredila gotovinsku kauciju od sedam miliona kuna (924.000 eura), trenera Dinama Zorana Mamića četiri miliona kuna (528.000 eura), a izvršnog direktora HNS i bivšeg funkcionera Dinama Damira Vrbanovića miliona kuna (132.000 eura).

Odbrana je za Zdravka Mamića ponudila pet, za njegovog brata Zorana dva miliona kuna, dok je za Vrbanovićeva ponuđeno pola miliona kuna. Četvrti osumnjičeni, poreznik Milan Pernar, nije se žalio.

Odlukom suda osumnjičeni mogu da izađu iz pritvora kad uplate kauciju na račun suda i obavežu se da neće ometati postupak koji se vodi, a u odnosu na Zorana Mamića i da neće ponoviti krivično djelo. Do tada na snazi ostaje mjera jednomesečnog istražnog zatvora.

Istraga je pokrenuta zbog sumnje da je utajom poreza, ali i drugim nezakonitostima, Dinamo oštećen za gotovo 118 miliona kuna (15, 6 miliona eura), a budžet za oko 12 miliona kuna (1, 6 miliona ejra). Od toga, Zdravko Mamić osumnjičen je da je nazakonito izvukao najmanje 52 miliona kuna (6, 9 miliona eura), a Zoran 38,1 miliona kuna (pet miliona eura). 

]]>
Wed, 15 Jul 2015 15:17:00 +0100 Sve vijesti http://www.rtcg.me/agregator/97728/zdravku-mamicu-kaucija-milion-eura.html
Forum 2010 možda izađe na izbore http://www.rtcg.me/agregator/27525/forum-2010-mozda-izadje-na-izbore.html Predsjednik "Foruma 2010" Žarko Rakčević kazao je da su sve češće afere u Crnoj Gori posljedica borbe između ekipe iz "Granda" i "mojkovačkog klana" za prevlast u policiji i tužilaštvu, zbog moguće procjene da je vrlo važno ko kontroliše te instucije pred očekivano pružanje dokaza da je Crna Gora posvećana borbi protiv organizovanog kriminala, korupcije, šverca narkotika i istragama protiv krupnih riba. ]]>  

 

Rakčević je rekao da Forum 2010 okuplja ozbiljne ljude, ostvareni u svojim profesijama, koji su odgovorni prema svojoj državi i ne mogu mirno gledati procese koji se odvijaju.

On je u intervjuu "Vijestima" rekao da će sarađivati "apsolutno sa svima u Crnoj Gori koji su spremni da rade na demontaži jednog sistema".

"I oslobađanja Crne Gore od stega podaništva i slobodnog izjašnjavanja na izborima. Ljudima okupljenim u Forumu 2010 politika nije sudbina i nama nije želja da učestvujemo na izborima i da vršimo vlast”, istakao je Rakčević.

On je rekao da bi volio da okolnosti budu takve da se "smogne snage, mudrosti i odgovornosti da postojeće partije ili eventualno neke nove dovedu do formiranja tehničko-ekspertske vlade". 

“Ako to ne bude išlo nije isključeno da Forum 2010 u zavisnosti od tih okolnosti izađe na izbore, ali samo sa namjerom da u nekoj prelaznoj fazi pomogne realizaciji ideje tehničke vlade, odnosno demokratskoj promjeni vlasti i demontaži postojećeg modela vladanja i upravljanja resursima Crne Gore”, rekao je Rakčević.

Valjda nije kasno za SDP

Rakčević je ocijenio je da odgovornost saučesništva za posrtanje Crne Gore, makar u poslednih sedam godina, definitivno i neosporno pripada Socijaldemokratskoj partiji i naglasio da je jedno od rješenja formiranje ekspertsko-tehničke vlade.

"Ja ne vjerujem da su ljudi iz vrha SDP-a direktno uključeni u kriminalno korupcionaške afere, ali vjerujem da su opojan osjećaj moći, privilegije i sigurnost budžetskih prinadležnosti ušuškali i uljuljkali jedan dio profesionalnih političara iz te partije", kazao je Rakčević.

On je rekao da se nada da za SDP nije kasno i da će smoći snage da prepozna svoju odgovornost za situaciju u Crnoj Gori i da će shvatiti da je kontinuitet te politike poguban za ono za šta se SDP zalagao od svog osnivanja.

]]>
Mon, 7 Oct 2013 08:36:00 +0100 Sve vijesti http://www.rtcg.me/agregator/27525/forum-2010-mozda-izadje-na-izbore.html
Anketa:Ljevica u prednosti u Italiji http://www.rtcg.me/agregator/3581/anketaljevica-u-prednosti-u-italiji.html Italijanska lijeva koalicija s Pjerom Luiđijem Bersanijem na čelu vodi sa 34,5 odsto glasova u odnosu na desnu koaliciju Silvija Berluskonija koja je osvojila 29 odsto glasova na opštim izborima održanim juče i danas, pokazuje anketa obavljena na izlasku s birališta televizije Skaj TG-24. ]]> Prema toj anketi, ljevica će takođe imati većinu u gornjem domu parlamenta, Senatu, sa 163 mjesta, odnosno pet više od apsolutne većine  - 158 mjesta.

Prema anketi javne televizije RAI, lijeva koalicija ima između 35 i 37 odsto glasova, a Berluskonijeva desna koalicija između 29 i 31 odsto.

 

 

Treće mjesto sa skoro 20 odsto glasova za Predstavnički dom, sve ankete daju protestnom Pokretu pet zvjezdica komičara Bepa Grila, koji je počeo da se bavi politikom. Koalicija centra dosadašnjeg premijera Marija Montija je na četvrtom mjestu sa skoro 10 odsto glasova.

Birališta u Italiji zatvorena su u 15 sati poslije dvodnevnog glasanja.

 

Prve projekcije zasnovane na djelimičnom prebrojavanju glasova očekuju se u narednih nekoliko sati.

]]>
Mon, 25 Feb 2013 17:58:00 +0100 Sve vijesti http://www.rtcg.me/agregator/3581/anketaljevica-u-prednosti-u-italiji.html
Au revoir Montenegro http://www.rtcg.me/agregator/166/au-revoir-montenegro.html Branko Baletić rođen je 1946. godine u Beogradu, gdje je i diplomirao režiju na FDU. Bio je instruktor, upravnik, kolumnista, profesor, predsjednik i direktor raznih ustanova, kompanija, akademija i organizacija. ]]>

U prelomnim momentima za Crnu Goru, 1997. godine stao je na čelo Matice crnogorske u Beogradu. Danas je direktor Crnogorske kinoteke. Nakon pauze duge skoro dvije decenije ponovo je počeo da snima filmove.

Baletić namjerava da sa jednim snimateljem obiđe lokacije na kojima bi snimao film „Au revoir Montenegro“. Kao narator filma, Baletić će ispričati šta bi se sve dešavalo u scenama koje opisuju Crnu Goru iz perioda sa početka 19. vijeka.

Film o filmu će trajati, kako je rekao, otprilike 100 minuta, upravo onoliko koliko bi trajala i originalna priča da je bilo prilike za njenu realizaciju.

]]>
Mon, 21 Jan 2013 21:05:00 +0100 Sve vijesti http://www.rtcg.me/agregator/166/au-revoir-montenegro.html
Mediji između obaveza i odgovornosti http://www.rtcg.me/agregator/165/mediji-izmedju-obaveza-i-odgovornosti.html Vlada i vladajuća većina su izmjene zakona donijele na brzinu, bez konsultacija sa udruženjima novinara. ]]>

"Zakon o javnom informisanju nije običan zakon. Uređuje jednu oblast koja je važna i za demokratiju i za ljudska prava i napredak društva.Opasno se približavamo zakonu iz 1998. godine da mediji budu kažnjeni ako prenesu nečiju izjavu da je neko lopov", kazao je on. Cvejić je rekao da izmjenama nisu obuhvaćeni "državano vlasništvo medija, finansiranje medija od strane države". 

]]>
Mon, 21 Jan 2013 20:56:00 +0100 Sve vijesti http://www.rtcg.me/agregator/165/mediji-izmedju-obaveza-i-odgovornosti.html
Knjiga - mr Vojislav Mićunović http://www.rtcg.me/agregator/12371/knjiga---mr-vojislav-micunovic.html "Primjena propisa Konvencije Ujedinjenih nacija o pravu mora na razgraničenje suverenosti mora i razvoj pomorstva Crne Gore", u izdanju Štamparije "Obod" – Cetinje. ]]> Rezime knjige:

           1. U prvom dijelu knjige, ukazuje se da suverena država Crna Gora, ima pravo da sporazumno, sa državama čija je obala suprotna ili se dodiruje, a to je Crna Gora sa Hrvatskom i Albanijom, primijeni propise Konvencije Ujedinjenih nacija o pravu mora i Zakonom o razgraničenju suverenosti mora, utvrdi unutrašnje morske vode, odredi širinu teritorijalnog mora, spoljnog pojasa mora, epikontinentalnog pojasa u moru i osnuje isključivu privrednu zonu mora Crne Gore, koje do sada sporazumno zakonom Crna Gora nije utvrdila.

         2. Prvi dio knjige tretira propise suverenosti i državne funkcije Crne Gore i zakonima zaštitu i korišćenje suverene teritorije Crne Gore u državnoj svojini, zemljište, more i vazdušni prostor Crne Gore.

           3. Takođe, prvi dio knjige, tretira međunarodne propise, razgraničenja teritorijalnog mora između poluostrva Luštice i Prevlake i Međunarodne organizacije Ujedinjenih nacija za rješavanje sporova na moru, Međunarodni sud za pravo mora, sa sjedištem u Hamburgu u Njemačkoj, Međunarodni arbitražni sud, Međunarodni posebni arbitražni sud i Međunarodno vijeće za sporove na morskom dnu.

         4. Drugi dio knjige, sadrži razvoj pomorstva Crne Gore, sa posebnim naslovima: Uticaj saobraćaja na razvoj turizma; Razvoj pomorske plovidbe; Razvoj brodarstva; Razvoj ribarstva na moru; Rad i razvoj luka; Istraživanje morskog dna i podzemlja mora; Prevoz roba i putnika u međunarodnom pomorskom saobraćaju; i Zaštita i očuvanje mora od zagađivanja sa brodova.

Prilog: Grafički prikaz na geografskoj karti Crne Gore u dijelu mora.

 

Podgorica, 18.01.2010. god.                                                                                 Autor knjige

tel: 020/227-670                                                                                           mr Vojislav Mićunović

mob. 069/020-343 

]]>
Sve vijesti http://www.rtcg.me/agregator/12371/knjiga---mr-vojislav-micunovic.html