Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Film i pozorište

[ Objavio: I. P. ]

28. 09. 2019. 10:03   >>  10:03 1

OD 20 SATI

"Orkanski visovi" večeras u Bijelom Polju

Predstava "Orkanski visovi", u režiji Dore Ruždjak Podolski, biće izvedena večeras u velikoj sali Centra za kulturu Bijelo Polje s početkom u 20 sati.

Predstavu je po motivima istoimenog romana Emili Bronte dramatizaciju napisala Stela Mišković.

Predstava "Orkanski visovi" je koprodukcijsko ostvarenje festivala "Barski ljetopis" i Kraljevskog pozorišta "Zetski dom".

U predstavi igraju Miloš Pejović, Ana Vučković, Katarina Krek, Dejan Ivanić, Branka Stanić, Branka Femić Šćekić, Emir Ćatović, Jelena Simić, Danilo Ćelebić, Ognjen Raičević.

Klasik engleske i evropske književnosti "Orkanski visovi" Emili Bronte doživio je prvu dramatizaciju na Balkanu u koprodukciji festivala Barski ljetopis i Kraljevskog pozorišta Zetski dom na Cetinju.

Predstava je premijerno izvedena 20. jula 2017. godine u Starom Baru, a 24. oktobra na Cetinju.

Na sceni u Starom Baru, rediteljka je insistirala na ambijentalnosti prostora, koji upisuje dodatni sadržaj, gdje metafora zavisi od metafizike samog prostora i vremena. Takva se postavka igra na svim otvorenim scenama, gdje prostor uvlači interprete u sebe, i isto tako interpreti – glumci upisuju svoj izražaj u prostor.

U zatvorenom prostoru, dobija se intimnost koja je potrebna za sprovođenje osnovnog koncepta, a to je prisustvo, svjedočenje. Metafizičnost zavisi od simbolike detalja – dramaturškog, rediteljskog, a pogotovo glumačke izražajnosti.

Dramatizacija Stele Mišković progovara o izborima koje pravimo, načinu na koji se nosimo sa njima, načinu na koji prihvatamo tuđe izbore, dosljednosti koju imamo u odnosu na ono što smo izabrali i zašto pravimo izbore sa kojima nismo spremni da živimo.

Dora Ruždjak Podolski je renomirana hrvatska rediteljka koja je do sada režirala sedamdesetak dramskih, operetnih i opernih naslova, među kojima su i Madama Butterfly (Puccini), Traviata (Verdi), Tragedija mozgova (Kamov), Chicago (Kander – Fosse – Ebb), Priča o vojaku (Stravinski–Ramuz), Ljepotica i zvijer (Woolverton – Rice – Ashman), La Boheme (Puccini), San ljetne noći (Shakespeare), Žena – bomba (Sajko), Acis i Galatea (Handel), Slučajevi običnog ludila (Zelenka), Carmen (Bizet), Cabaret (Masteroff – Ebb – Kander), Regoč (I.B. Mažuranić), Dorothy Gale (Zajec), Ana Karenjina (Tolstoj), Amadeus (Schaffer), Posljednji dani mira (Vidić). Režirala je u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci, na Dubrovačkim ljetnim igrama, u GK „Komedija“, GK „Trešnja“, ZKM-u, GDK „Gavella“ i dr., te u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Rusiji i Kanadi.

S Frankom Perković 2001. osnovala je "Kazališnu udrugu frustriranih redatelja“ (KUFER), koja je afirmisala niz mladih umjetnika, reditelja, glumaca, plesača i koreografa. Od 2012. godine vodi Umjetničku organizaciju „Ruždjak i Perković“ (RUPER). Bila je direktorka dramskog programa Dubrovačkih ljetnih igara od 2009. do 2012. godine. Od 2017. godine je direktorka festivala Dubrovačke ljetnje igre. Predaje glumu na Muzičkoj akademiji i Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu.

Dobitnica je nagrade Goran za mlade pjesnike, nagrade za režiju Postojanog kositrenog vojnikana „Naj, naj“ festivalu (2006.) te Nagrade hrvatskog glumišta za režiju Chicaga(2004.), Ljepotice i zvijeri (2008.) i Madame Buffault (2015.). Ljubavni napitak, Čarobna frula, Slavuj, Madame Buffault i Agrippina, projekti tri umjetničke akademije i TTF-a koje je vodila i režirala, nagrađeni su Posebnom rektorovom nagradom (2008., 2010., 2013., 2015. i 2016.), a Čarobna frula i La Boheme (predstava HNK Split) i nagradom „Milka Trnina“. Predstave Rent a friend, Chicago, Ljepotica i zvijer i Cabaret nagrađene su Nagradom hrvatskog glumišta za najbolju predstavu u cjelini.

"Roman govori o ljudskim manama sasvim otvoreno, on ne skriva čovjeka i njegove svijetle i mračne strane. Bronte vrlo hrabro sprovodi tabu temu zlostavljanog djeteta, Hitklifa, koji dolazi u tuđu porodicu bez ikakvog pedigrea. Sa tom tematikom, usvajanjem djece, mi se i danas mučimo. Radeći na ovom komadu uvidjela sam da Bronte prvi put u istoriji književnost govori o razvodu. Bronte je samim tim hroničar svega što se nama danas događa. Mi živimo slobodnije, ali istovremeno opterećenije. Uvijek sam smatrala da čovjek po suštni i potrebama uvijek ostaje isti, samo se socijalna struktura mijenja, način na koji nas društvo ograničava."


V.K. RCG

Пратите нас на

Коментари1

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније