Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Film i pozorište

[ Maša Mališić Ljumović ]

21. 11. 2021. 07:52   >>  07:53

VUJOVIĆ

Kvalitetni projekti uvijek će naći put do publike

Umjetnost će uvijek biti vrednovana, a kvalitetni i vrijedni projekti pronaći će put do svoje publike, baš kao što rijaliti emisije pronalaze put do svoje, kaže u intervjuu za Portal RTCG crnogorski reditelj Aleksandar Vujović. Smatra da će njegov film “Duga“ osvojiti srca podgoričke publike na premijeri koja je planirana za narednu sedmicu, zbog toga što je netipičan i drugačiji.

Aleksandar Vujović je i multimedijalni umjetnik i producent. Osnovne, specijalističke i magistarske studije završio je na Akademiji lijepih umjetnosti di Brera u Milanu. Tokom višegodišnjeg boravka u drugom najvećem gradu u Italiji realizovao je mnogobrojene projekte. Docent je na Fakultetu za dizajn i multimediju Univerziteta Donja Gorica.

Vaš film Duga nagrađen je sa 23 festivalske nagrade i priznanja u svijetu. Koja Vam je nagrada najdraža, i po Vama, najveće priznanje?

Najdraža mi je prva nagrada koja je dobijena na svjetskoj premijeri na Balkan Panovama Film Festivalu u Izmiru u Turskoj, koja se desila krajem oktobra mjeseca 2020. Jer je poseban osjećaj i satisfakcija kada vaš film na prvom javnom prikazivanju dobije nagradu za najbolji film.

Od tog trenutka, do sada, film je selektovan na preko 50 festivala širim svijeta u takmičarskim kategorijama i dobio je ukupno 23 nagrade i priznanja.

Što se tiče priznanja, nezavisno od nagrada, najviše mi znače selekcije na festivalima sa licencama Oscar® qualifying, kao što je zvanična selekcija u kategoriji Live-Action Short Film, koja je akreditovana upravo sa pomenutom licencom, na 38. izdanju Chicago International Children’s Film Festival-u (CICFF), koji je prvi festival dječjeg filma na svijetu sa licencom Academy®-qualifying.

Izdvojio bih tekađe špansku premijeru na 32. izdanju Aguilar Film Festival-a sa GOYA® qualifying licencom, kao i selekciju na 19. izdanju Tirana International Film Festival-u sa licencom Oscar® qualifying.

Posebno mi je draga i selekcija na 68. izdanju Martovskog festivala u Beogradu, gdje je „Duga” imala regionalnu premijeru otvaranjem međunarodnog takmičarskog programa, projekcijom u Velikoj sali Doma omladine, posebno zbog reakcija publike i kritike stručne javnosti, u toj prilici a koje su bile zaista sjajne.        

Zašto premijera u Podgorici tek sad?

Prvenstveno zbog pandemijskih uslova. Kada je film ranije trebao da bude prikazan u Podgorici, postojala je mogućnost samo za on-line prikazivanja. Sa druge strane od ranije sam zauzeo odrednicu da film u kontekstu njegove distribucije i promocije, svjetsku, regionalnu i nacionalnu premijeru može imati samo na festivalima koji se održavaju uživo uz prisustvo publike. Taj uslov je, između ostalog, implicirao da, film u tom periodu povučemo sa nekih važnih evropskih festivala koji su slilom prilika edicije za 2020. održali on-line.

 Po Vašem mišljenju zbog čega će “Dugu” zavoljeti publika u Crnoj Gori?

“Duga“ je tematski prilično netipičan film u odnosu na tematike koje se obično tretiraju u filmovima na ovim prostorima uz još niz stilističkih i konceptualnih karakteristka prisutnih u filmu. 

Veoma se radujem podgoričkoj premijeri koja će biti upriličena na Velikoj sceni Muzičkog centra Crne Gore u subotu 27. novembra u 20h, a koju organizuje KIC „Budo Tomović“ u saradnji sa Muzičkim centrom Crne Gore i Crnogorskom kinotekom.

Pandemija virusa korona poremetila je život širom svijeta, pa ne možemo da se ne osvrnemo i na to kako je bilo raditi film tokom lokdauna i mjera?

Mi smo film zapravo završili malo prije lokdauna. Međutim, ono sa čime smo se suočili nakon toga jeste festivalska distribucija i plasnam filma u novonastalim okolnostima, koje su bile nove i izazovne za sve. To je jedan potpuno drugi tip rada i aktivnosti koje se važu za film.

Imali ste priliku da živite i radite u Italiji, koliko se razlikuje odnos prema umjetnicima i umjetnosti uopšte?

U pitanju su dvije potpuno različite realniosti, sa potpuno drugačijim karakteristikama, infrastrukturnim, kulturološkim i u tom kontekstu je nezahvalno praviti poređenja. Međutim, jasan je utisak, da na većim i otvorenim tržištima, sa značajno većom konkurencijom, puno više isplivavaju mertorne karakteristike u kontekstu pozicioniranja na samom tržištu, kako pojedinca tako i grupe. 

Da li smatrate da, nakon posrnuća moralnih vrijednosti do kojeg su nas doveli rijaliti programi i ostale emisije skaradnog sadržaja, počinje da se vrednuje umjetnost?

Takav tip emisija samo je jedan segment u mozaiku savremenog socijalnog konteksta u kojem živimo. I taj segment diktiran je od strane tržišta i to je realnost. Sa druge strane, umjetnost će uvijek biti vrednovana, kvalitetni i vrijedni projekti uvijek će pronalaziti put do svoje publike, baš kao što rijaliti emisije pronalaze put do svoje.

Radite različite forme, šta je zajedničko kod svih njih? Da li postoji nit koja povezuje operu“Hadži-Pantelijin šnajderaj”,  igrani film “Luča Njegoševe noći”,  multimedijalnu predstavu “U istom gnijezdu pod kraljevskim brijestom” , “Iskru u kamenu” i kratkometražne igrane filmove “The Last Gift”i “As Trains Go By”?

Neki od tih priojekata su već realizovani, na nekima se radi. Međutim, ono što je najvažnije kod svakog pojedinačnog projekta jeste da publici prenesete određeni tip emocije, da date mogućnost empatije. Mislim, da između ostalog, te različite projekte, iz srodnih medija, povezuje autorski rukopis.

Koja forma je najdraža i najbliža Vašem srcu?

Ako bih morao da izdvojim onda je to film, kao najizazovniji mediji koj je na vrhu hiararhije umjetničkog stvaralaštva.

Međutim, svakom projektu na kojem radim, prilazim jednako stvastveno, bez obzira koji je medij u pitanju, a u domenu je mog stvaralaštva.

Пратите нас на

Коментари0

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније