VELIKANI IZA REŠETAKA

Pisci koji su u zatvoru našli inspiraciju

Neki od najvećih svjetskih književnika odslužili su zatvorske kazne, a to iskustvo obično je i te kako uticalo na njihov kasniji rad. Priče o njihovom iskupljenju, recidivu, hrabrosti u suočavanju s beznađem i očajem, ni danas ne prestaju da intrigiraju čitaoce.

Autor klasika "Važno je zvati se Ernest" i "Slika Dorjana Greja", Okar Vajld, podnio je tužbu za klevetu protiv oca svog ljubavnika, koji ga je prijavio zbog upuštanja u homoseksualne odnose. Taj potez mu se obio o glavu, naime, nakon što je povukao tužbu, uhvaćen je i optužen  za sodomiju i 'nakazno ponašanje', te je osuđen na dvije godine zatvora i teškog rada. Tokom boravka u zatvoru napisao je poslanicu "De Profundis", koja prati njegov duhovni rast za vrijeme zatočeništva.

Poreznik Miguel de Servantes bio je zatvoren najmanje u dva navrata zbog fiskalnih nepravilnosti. Tokom drugog boravka u zatvoru, započeo je svoje monumentalno remek djelo 'Don Kihot', čiji je prvi dio objavljen 1605.

Optužen za javno čitanje i distribuciju kritičkih eseja protiv tadašnje vladajuće strukture, Fjodor Dostojevski osuđen je na smrt i izveden na inscenirano strijeljanje. Pročitana mu je smrtna presuda i dok je s povezom na očima očekivao plotun streljačkog stroja, došlo je 'carsko pomilovanje' kojim je pomilovan i osuđen na sibirsku robiju i progonstvo. Tokom boravka u zatvoru, zdravlje mu se jako pogoršalo, a novu snagu pronašao je u hršćanstvu i ideološkom preobražaju. U Sibiru je napisao "Priče iz podzemlja", koje mnogi smatraju njegovim najboljim egzistencijalističkim djelom.

Francuski klasik, pisac, filozof i istoričar Volter odslužio je 11 mjeseci zatvorske kazne u ozloglašenoj tvrđavi Bastilje, zbog satire kojom je uvrijedio regenta Filipa Orleanskog. U tamnici je napisao tragediju 'Oedipe', a već prvo njeno izvođenje učinilo ga je popularnim. Autorovo zatočeništvo stavilo je i oštar naglasak na javno primjećivanje političke opresije i cenzure.

U kasnim 1940-im i ranim 1950-im, ruski nobelovac Aleksandar Solženjicin proveo je desetak godina u zatvoru zato što je pronađena njegova privatna prepiska u kojoj je kritikovao sovjetsku vladu. 

Američki književnik, autor romana "Zov divljine" i "Bijeli očnjak", Džek London svojim radom uticao je na brojne pisce, uključujući i Ernesta Hemingveja. Bio je samouk, a u mladosti je radio kao raznosač leda, prodavač novina, mornar, fabrički radnik. Često je putovao i posjećivao gradove u bijednim izdanjima i spavao na ulicama, pa je u jednom trenutku priveden i optužen. U svojoj knjizi 'The Road' iz 1907, London je opisao suđenje. "Sudski službenik me predstavio sudiji: "Poštovani sudija, skitnica", i prije nego što sam izustio riječ, sudija je rekao: "30 dana zatvora". Počeo sam da protestujem, ali sudija je već prozivao sljedećeg beskućnika", napisao je. Tih 30 dana zatvora bili su dragocjena inspiracija književniku, koja je transformisala njegov pristup u svim budućim djelima. 

Kao kaznu za širenje opozicionih političkih pamfleta, autor romana "Robinzon Kruso" i "Mol Flanders", Danijel Defo,  osuđen je na neodređeni vremenski termin boravka u londonskom zatvoru Njugejt. Takođe je proveo tri dana 'izložen' na javnom stubu srama. Legenda kaže, da su umjesto trulih jaja i mrtvih životinja (što je bila tadašnja uobičajena narodna 'razbibriga' uključena u javno ponižavanje), stanovnici Londona prema njemu bacali cvijeće, nakon što je pročitao svoju pjesmu 'Hymn to the Pillory'.(tportal)