- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Kulturna galaksija
31. 03. 2017. 21:29 >> 01. 04. 2017. 10:52
DRŽAVNA NAGRADA
Hodžiću uručeno "Miroslavljevo jevanđelje"
Državnu nagradu "Miroslavljevo jevanđelje" za 2016. večeras je u Kući Rista Ratkovića u Bijelom Polju, ministar kulture Janko Ljumović uručio književniku Zuvdiji Hodžiću za roman "Svi moji".
„Ono što je arhivirano u pišćevom sjećanju kadkad pokušava doseći dozu spektakularnosti. Hodžićevom knjigom dominira lično, subjektivno i radi se o dijalogu sa sopstvenom prošlošću, ali njome provijavaju i fantastični slojevi. Ovdje su fikcija i autobiografija saglasne“, istako je član žirija Bogić Rakoćević.
On je istakao da Hodžićeva naracija ne prestaje da se odaziva na stvarnost, a njena dinamika zahtijeva strpljivog čitaoca.
"Knjiga `Svi moj` prepuna je raznih avantura. U njoj se spaja ono davnašnje i sadašnje. Sve što nam se događa već je viđeno ali Hodžić naizgled obične detalje stavlja u neobične kontekste nudeći čitaocu uzbudljive trenutke“, kazao je Rakočević.
Uručujući nagradu ovogodišnjem laureatu ministar kulture Janko Ljumović je podsjetio na F. Busaleva koji je prilikom publikovanja Miroslavljevog jevanđelja komentarisao taj nevjerovatan spomenik, istakao je daj on „nešto sasvim posebno, neviđeno".
Ministar je kazao da Jevanđelje, nastalo koncem XII vijeka, najvjerovatnije u bjelopoljskom Manastiru Sv.Petra, predstavlja jedan od najvažnijih djelova bogatog mozaika crnogorske kulture. U njemu je i u jezičkom (dvije redakcije) i u zastupljenom likovnom iskazu (prelamanje zapanih i istočnih iluminatorskih stilova ) sadržana specifičnost čitavog crnogorskog prostora, koja se do naših dana dodatno obogaćivala i impregnirala različitim uticajima, gradeći tako specifičan interkulturni kod crnogorskog indetiteta.
"Zagledavši s ove distance, u vrijeme prije i poslije nastanka ovog Jevanđelisatara, uviđamo vjekovno preplitanje kulturnih obrazaca - od predromaničnih, romaničkih ili vizantihskih stilova, do onih predivnih orjentalnih i islamskih, što je ovome prostoru ostavilo neoborive dokaze o plodotvornom susretu različitosti, čime i danas možemo predstavljati primjer čak i o nim društvima čije je etničko šarenilo mnogo svedenije", poručio je ministar.
Ljumović je istakao da čitajući Hodžićev roman "Svi moji" uviđamo koliko je ta prostorna i kulturološka razruđenost uticala na fascinantnu strukturu teksta, kojiu Hodžić objedinjuje onim što nam je tradicija ostavila kao jednu od najupečatljivijih karakteristika našeg kulturnog bića, a to je umijeće pripovijedanja.
"Zuvdija Hodžić se upravo na tom planu pokazao kao nastavljač pripovjedačkih kodova koji su našu kako usmenu tako i pisanu tradiciju uveli u red visokih književnih dostignuća. Ali, u Hodžićevom prosedeu otkriva sei poetski osmišljenja nadgradnja koja njegovo pripovijedanje uvezuje u savremene narativne obrasce, razigrane između kozerije i poetske osviješćenosti, isprepletene oko intime i svakodnevlja , ali i zapitane nad velikim frakturama istorije. Od Gusinja do Skadra prko Prokletija i Snadžaka, Hodžićevo pero šestari po sudbinama predaka u kojima se prelama realno i fantazmagorično, svedočeno i izmaštano, a sve začinjeno humorom i tugom i ispisano živopisnim jezikom čiji idiomi i arhaizmi stvaraju osobenu leksičku magiju, izvedenu u promišljen jezički eksperiment“, istakao je ministar kulture.
Hodžić je saopštio da do dobijanja nagrade „Miroslavljevo jevanđelje“ nije znao da se u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti čuva njegovo faksimilsko izdanje, vjerno reprodukovano, sa kolorisanim stranicama pozlatom, inicijalima, kožnim povezom i metalnim kopčama.
"S pojačanim emocijama listao sam iluminirani rukopis – od korice do poslednje stranice iz zapisa na njoj: ` Ja, grešni dijak Grigorije .... sastavih zlatom ovo jevanđelje velikoslavnom knezu Miroslavu, sinu Zavidinu`", kazao je Hodžić.
On je poručio da je mislio o umjetniku koji je, prosvijetljen Svetim Duhom, najvjerovatnije u stolnom Kotoru u benediktinskom skriptoriju, monaški strpljivo i predano, ljubavlju i vjerom u Stvoritelja, pisao Jevanđelje, obogaćujući minijature naturalistički crtanim ljudskim figurama, floralnim prepletima, životinjama i pticama, elementima stilskih strujanja u Zeti, zemlji na granici hrišćanskog Istoka i Zapada , suprostavljenih borbom za interese i prevlast što su zetski umjetnici uspjeli da prevladaju i da oslanjajući se na staro, kasnoantičko nasljeđe, ali i u svajajući novo – umjetnost italijanskih gradova.
Vukoman Kljajević, Radio Crne Gore
Коментари0
Остави коментар