PRIJESTONICA KULTURE

Otvorena izložba Henrija Mura

Izložba „Henri Mur: Grafike i skulpture“ otvorena je večeras u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić “ na Cetinju. Postavku kojom su prvi put u Crnoj Gori prezentovana djela jednog od najznačajnijih britanskih i svjetskih vajara XX vijeka Henrija Mura, otvorio je ministar kulture u Vladi Crne Gore Branislav Mićunović.

Crnogorska likovna publika imala je priliku da vidi izbor od 80 grafika, podijeljenih u osam cjelina: Tema odnosa unutrašnje i spoljašnje forme, Majka i dijete, Ležeća figura, Lobanja slona, Organska forma, Stounhendž, Ideje za skulpture i Životinje.

Biće izloženo i šest skulptura manjeg formata, vlasništvo Fondacije Henri Mur, koju je umjetnik osnovao 1977. Grafike su nastale u periodu  između 1949. i 1983. i izbor su iz veće kolekcije Britanskog savjeta, koju je Henri Mur poklonio Savjetu 1984. za 50. godišnjicu postojanja kao gest zahvalnosti za dugogodišnju podršku i saradnju.

„Stasavali smo uz duhovne vrijednosti koje su dolazile sa britanskog poluostrva, od Šekspira do Henrija Mura čije je stvaralaštvo obilježilo XX vijek. Mi znamo i za Lusijana Frojda, Aniša Kapura, Demijana Hersta i za niz drugih savremenih stvaralaca koji čine čast britanskoj umjetnosti i rado bi se u Crnoj Gori sreli i sa njhovim stvaralaštvom“, kazao je ministar kulture Branislav Mićunović otvarajući izložbu grafika i skulptura Henrija Mura u galeriji „Miodrag Dado Đurić“.

Organizatori izložbe koja obuhvata grafika i skulptura Henrija Mura su Britanski savjet i Narodni muzej Crne Gore.

„Ovaj izvanredan primjer saradnje neka bude impuls za njen intenzivan razvoj. Mi nsmo spremni da svoje kapacitet u oblasti pozorišne, filmske i likovne umjetnosti stavimo u misiju takvoj saradnji, ostavljajući prije svih mladim stvaraocima koje školujemo na našem drevnom Cetinju, mogućnost da stasavaju uz vrhunske domete vaše duhovnosti“, kazao je Mićunović.

Direktor Narodnog muzeja Crne Gore Pavle Pejović je kazao da je „govoriti ili pisati o Henriju Muru poput rvanja sa planinom“.

„Gradeći svoj izraz sa sviješću da je to logičan put koji je utemeljen u spoznaji viđenog i slijeđenja unutrašnjeg naboja, Mur ostvaruje ideal da je skulptura priča bez riječi, kondezovani izraz i filozofski stav. On u materijalu koji kreira budi one zaspale sile (Njegoš bi rekao „Udar nađe iskru u kamenu, bez njega bi u kam očajala“), pretvarajući ih u „demone“ vrhunskog artizma koji postaju pohvala ljudskom umijeću i duhu, apoteoza stvaralačkog htijenja koje je rezultat mašte, ovaploćeno u čistu materijalnu sublimaciju. Baveći se elementarnim izazovima, svojim skulpturama afirmiše stav da umjetnik iznutra, iz nutrine vlastoitog bića, traži prikupljanje sila u sebi, koje suprotstavlja otporima materijala sa kojima se sreće, kroz proces savlađivanja tih otpora i poštovanja prema materijalu, ostvaruje iskonsku afirmaciju svoje nutrine“, kazao je Pejović.

Specijalni gost događaja na Cetinju bio je Dejvid Mičinson, najbliži saradnik Henrija Mura.

„Ona sjajna stvar kad radite za velikog umjetnika je sam rad. Taj posao je nešto što svime dominira. Mur je jako ozbiljnio shvatao ono što je radio i količina njegovog posla je bila prosto fantastična. On je napravio preko 2000 različitih skulptura i 7000 grafika“, kazao je Mičinson.

Ambasadorka Velike Britanije u Crnoj Gori Kejt Najt Sends izrazila je zadovoljstvo što je jedan od najvećih britanskih umjetnika „večeras duhom na Cetinju kroz svoja djela“.

Toni O Brajan, direktor Britanskog savjeta za Zapadni Balkan je pozdravljajući prisutne kazao „da je ovo sjajna izložba na sjajnom mjestu“.

„U Britanskom savjetu imamo nešto što zovemo „muzej bez zidova“, a vi ste, prijatelji, nama večeras dali nešto što je više od pukih zidova“, kazao je O Brajan i dodao da Britanski savjet svoju bogatu umjetničkiu zbirku želi da dijeli sa svima, da stvara veze kako sa umjetnicima tako i sa ljubiteljima umjetnosti.

Milena Stanojević, Radio Crne Gore