Beta [ Objavio: O.Z. ]

U EVROPI I SAD-u

Putujuća izložba eksponata iz Aušvica

Muzej bivšeg njemačkog nacističkog logora Aušvic-Birkenau prvi put otkako je to najveće stratište Jevreja pretvoreno 1947. godine u memorijalni kompleks, šalje putujuću izložbu u sedam evropskih i američkih gradova kao ponovno upozorenje do čega može da dovede tolerisanje mržnje, rasizma, antisemitizma i beskrajnog prezira drugog čovjeka.

"Svijet se danas kreće u neizvjesnim pravcima. Utoliko više moramo jače da se oslonimo na temelj našeg pamćenja. Aušvic i tragedija Šoa su ti temelji koji ne mogu da se zaobiđu u stvaranju novog svijeta", kazao je o izložbi poljskoj televiziji TVN24 direktor Muzeja u Aušvicu Pjotr Civinjski.

Prva stanica putujuće izložbe, sa preko 600 originalnih eksponata iz najvećeg logora smrti koji je Hitlerova Njemačka podigla na teritoriji okupirane Poljske, biće Madrid. Eksponati će zatim krenuti u još šest gradova Evrope i sedam u Sjevernoj Americi.

Među eksponatima su originalni predmeti logoraša, originalni njemački teretni vagon koji je korišćen za deportacije Jevreja iz raznih zemalja Evrope u gasne komore Aušvica i jedna logorska baraka.

"Zahvaljujći tim unikatima možemo da ispričamo priču o najvažnijim temama iz istorije logora Aušvic i da približimo sudbine svih grupa žrtava: Jevreja deportovanih u smrt, Poljaka, Sinti i Roma i sovjetskih vojnih zarobljenika", kazao je Pavel Savicki iz Muzeja u Aušvicu.

Izložbu je pripremio međunarodni tim eksperata, u saradnji sa Muzejom u Aušvicu, a računa se i na pozajmice za izložbu iz izraelskog Instituta Jad Vašem i Muzeja holokausta u Vašingtonu.

"Ništa ne može da zamijeni posjetu na lice mjesta najvećeg zločina u 20. vijeku ali izložba koju će vidjeti ljudi u mnogo zemalja predstavlja krik upozorenja na perspektivu građenu na mržnji, rasizmu, antisemitizmu i beskrajnom preziru prema drugom čovjeku", kazao je direktor Civinjski.

Logor Aušvic podigle su njemačke okupacione vlasti blizu poljskog gradića Ošvjenćim (njemački Auschwitz) 1940. godine prvobitno kao logor za poljske zarobljenike ali ubrzo je počeo da igra ključnu ulogu u Hitlerovom monstruoznom planu da pobije sve evropske Jevreje u okviru plana "konačnog jrešenja jevrejskog pitanja".

Logor je proširen na obližnju Bžežinku (njemački Birkenau), a u kompleksu Aušvic-Birkenau u gasnim komorama pobijeno je ili stradalo od neljudskih uslova u logoru najmanje 1,1 milion ljudi, mahom Jevreja.

Logor je oslobodila Crvena armija 27. januara 1945. godine i taj dan se po odluci OUN obilježava u svijetu kao Dan sjećanja na žrtve holokausta a Aušvic-Birkenau pretvoren je 1947. godine u državni muzej i memorijalni kompleks koji svake godine posjeti preko dva miliona ljudi iz cijelog svijeta.