[ Objavila: J.B.Č. ]

SJUTRA U BIBLIOTECI

Autorsko veče Sretena Perovića

U Narodnoj biblioteci "Radosav Ljumović" u Podgorici sjutra u 19 sati biće održano autorsko veče akademika, Sretena Perovića. Pored Biblioteke organizatori su i Sekretarijat za kulturu i sport Glavnog grada.

Pored autora učestvuju i sekretarka Sekretarijata Nela Savković-Vučković, Sonja Tomović Šundić, Aleksandra Vuković, dramska umjetnica Dubravka Drakić, gitaristi Srđan Bulatović i Darko Nikčević.

Moderatorka je Sanja Vojinović.

"Akademik Sreten Perović (Gornja Gorica, Podgorica, 1932) pjesnik, kritičar, istoričar literature, teatrolog, dramski autor, prevodilac, antologičar, publicist i enciklopedist, naučni savjetnik Leksikografskog zavoda Crne Gore... Poezijom se javio kao sedamnaestogodišnjak, 1949. godine, a prvu zbirku stihova "Zvuci i daljine" objavio je 1951. godine u izdanju Književnog kluba studenata Beogradskog univerziteta", navodi se u saopštenju Bibiloteke.

Perović radio je kao profesor književnosti; glavni urednik časopisa "Susreti"; a u titogradskom izdavačko-štamparskom preduzeću Grafički zavod bio je urednik više edicija i odgovorni urednik edicije "LUČA". Bio je odgovorni urednik i direktor Izdavačke djelatnosti NIO "Pobjeda", a zatim glavni urednik, zamjenik direktora i direktor Leksikografskog zavoda Crne Gore i glavni urednik za oblast Kultura i prosvjeta u projektu Enciklopedije Crne Gore. Tri puta je bio komesar Jugoslovenske izložbe  na univerzalnim sajmovima knjiga u Bugarskoj (Sofija), Poljskoj (Varšava) i Francuskoj (Nica).

Više od tri decenije Perović je bio stalni pozorišni kritičar "Susreta" i "Pobjede".

Kao direktor OOUR Izdavačka djelatnost NIO "Pobjeda", Perović je, zajedno sa Đerđom Đokajem, organizovao izdavanje "KOHE", prvog časopisa na albanskom jeziku u Crnoj Gori, koji je afirmisao plejadu mladih albanskih pisaca i znanstvenih stvaralaca u Crnoj Gori.

Bio je saradnik u crnogorskim nezavisnim i opozicionim  publikacijama, u "Monitoru", "Liberalu" i stalni saradnik Crnogorskog književnog lista, te glavni urednik Crnogorske enciklopedije DANU.

Kao generalni sekretar, a potom i kao višegodišnji predśednik Crnogorskog P.E.N. Centra, veoma je angažovan na domaćem i međunarodnom planu - u odbrani prava i interesa Crne Gore i crnogorske kulture, crnogorskog jezika i obnovljene Crnogorske pravoslavne crkve. Učestvovao je na brojnim međunarodnim književnim i antiratnim skupovima.

Perović je objavio nekoliko desetina knjiga, od čega dvadesetak zbirki lirske poezije. Njegova poezija je prevođena na tridesetak jezika i predstavljena u brojnim domaćim i stranim antologijama. Za svoje književno stvaralaštvo Perović je dobio brojne nagrade, te najznačajnija nacionalna i visoka međunarodna priznanja. Između ostalih: Nagradu Narodne omladine CG (1949); Prvu nagradu Udruženja književnika Crne Gore (1958); Nagradu časopisa "Stvaranje" (1959); Trinaestojulsku nagradu (1961); Nagradu /skopske/ "Misle" (1963); drugu Trinaestojulsku nagradu (1971,  u zajednici sa  B. Banjevićem i M. Stojovićem, za programiranje i uređivanje Biblioteke "Luča"); Nagradu "Risto Ratković"  (1976 – za zbirku "Gladno oko", ali se tog priznanja Perović javno odrekao 1993, kad je ova nagrada dodijeljena genocidnom ratnom komandantu dr Radovanu Karadžiću); Nagradu UKCG za knjigu godine (1977); Orden rada sa zlatnim vijencem (1981); Decembarsku nagradu Oslobođenja Titograda (1986); visoko internacionalno priznanje Književno žezlo, sa promocijom u zvanje Počasni građanin-pjesnik Grada Skopja (2004); Nagradu Udruženja prevodilaca Crne Gore -  za ukupno prevodilačko stvaralaštvo (2005). 

Peroviću je u Rumuniji 1. juna 2012. uručena visoka Internacionalna nagrada za poeziju Evopskog fonda i Internacionalne akademije "Mihai Eminescu" (Krajova). Makedonska akademija nauka i umjetnosti 2013. godine odlikovala ga je Zlatnom medaljom Blaže Koneski.

Za uspjehe u prevođenju najznačajnijih makedonskih pjesnika na srpskohrvatski i crnogorski jezik (dvadesetak knjiga) dobio je značajna priznanja.

Sreten Perović je predsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, Inostrani član Makedonske akademije nauka i umjetnosti i Počasni član Internacionalne akademije “Mihai Eminescu” u Rumuniji. Utemeljitelj je i dugogodišnji predsjednik Društva crnogorsko-makedonskog prijateljstva i Društva crnogorsko-ukrajinskog prijateljstva.