DOGODILA SE

Kreativna revolucija na TV-u

Američki novinar Bret Martin napisao je knjigu "Teški muškarci" (Difficult Men)', indikativnog podnaslova "Iza scena kreativne revolucije"(Behind the Scenes of a Creative Revolution), u kojoj opisuje kako su se u proteklih 15 godina američke TV-serije od obične zabavne razvile u umjetničku hroniku vremena u kom živimo i otkud tolika fascinacija javnosti mafijašima, prevarantima i dilerima koji su centralni likovi najboljih savremenih serija.

Jedna od najzabavnijih knjiga o filmu je "Easy Riders, Raging Bulls" Petera Biskinda, koja opisuje ludosti kakve su se u Holivudu događale sedamdesetih godina prošlog vijeka, kada je američki film doživio jedan od svojih kreativnih vrhunaca, i to baš zahvaljujući raspadu starog studijskog sastava, u kojem se filmski autori većinom tretirju kao najamna radna snaga. Kao što se može vidjeti i po blokbasterima koje nam je Holivud ponudio ovoga ljeta, zlatno doba kreativnosti u Fabrici snova odavno je prošlo, a ostali su nastavci nastavaka i bujica stripovskih adaptacija.

Zato se kreativna revolucija dogodila na TV-u, smatra američki novinar Bret Martin, čija se knjiga "Difficult Men" bavi najzanimljivijim TV-autorima današnjice i likovima poput Tonija Soprana, Voltera Vajta, Ejvona Berksdejla i Dona Drejpera, za koje se teškom mukom i tek ponekad može reći da su pozitivci. Baš suprotno, centralni likovi najboljih američkih TV-serija, čija se dubina i razrada mogu upoređivati s velikim romanima, redom su loši ljudi, ove ili one vrste – mafijaši, ubice, dileri, prevaranti, alkoholičari itd.

Martin smatra da je baš zahvaljujući "Sopranovim" "televizijska serija postala ključna američka umjetnička forma" od 2000. i izdvaja kreatora Dejvida Čejsa kao jednog od prvih koji je razumio kakve sve prednosti nudi serijalno pripovijedanje. Uz Čejsa su se kao najvažniji televizijski autori pozicionirali još i Metju Vajner, David Milk, Vins Giligen itd.

Martin u knjizi "Difficult Men" nudi i puno priča koje opisuju kreativni proces rada na seriji, svađe kreatora s producentima, ali i kako na glumca utiče više godina utjelovljivanje jednog, većinom ne baš srećnog lika, tako da su ti "teški muškarci" iz naslova i Toni Soprano i njegov tvorac  Dejvid Čejs , odnosno i Volter Vajt – srednješokolski profesor hemije koji postaje moćnik u poslu s narkoticima – i Vins Giligen, koji ga je zamislio.

Martin ističe i da je vrlo važan element "trećeg zlatnog doba američke televizije" (s tim da je prvo u pedesetima, a drugo osamdesetih, kada su stvorene ozbiljne TV-drame) i pojava kablovskih programa, koji su autorima omogućili mnogo veću kreativnu slobodu. (Tportal)