POSLJEDNJE DJELO

Komična strana Virdžinije Vulf

Knjiga "Dodaci biltenu Čarlston", koja izlazi u junu, predstaviće dosad nepoznatu, zabavnu i nestašnu stranu britanske književnice Virdžinije Vulf.

Posljednje neobjavljeno djelo istaknute predstavnice modernizma u književnosti, 'The Charleston Bulletin Supplements' (Dodaci biltenu Čarlston), sastoji se od niza porodičnih zapisa i suptilno duhovitih prikaza familije i slugu koje je Vulf u razdoblju od 1923. do 1927. pisala na podsticaj svojih rođaka Kventina i Žulijana Bela za njihov porodični bilten.

Kventin i Žulijan, sinovi sestre Venese Bel, bilten su pokrenuli na ljeto 1923.

"Činilo se glupo imati pravu spisateljicu tako blizu, a ne natjerati je da nekako učestvuje', kazao je o projektu Kventin, poznati istoričar umjetnosti i biograf svoje tetke.

Vulf je pristala da učestvuje, pa je za te četiri godine napisala ili diktirala niz kratkih tekstova koje je Kventin  ilustrovao, a u kojima opisuje avanture, karaktere i zanimljivosti iz života porodica Bel i Vulf, kao i  njihovih slugu i članova grupe Blumbsberi. 

"Niko nije uspio da umakne oštroumnim i zabavnim komentarima tetke i rođaka. Nova publikacija iznosi na svijetlo dana duhovitost i nestašnost jedne od najvećih književnica 20. vijeka", stoji u najavi" Britanske biblioteke", koja je rukopis otkupila 2003.godine.

Kustos rukopisa moderne književnosti u "Britanskoj biblioteci" Helen Melodi, vjeruje kako će to ujedno biti i posljednje neobjavljeno djelo velike književnice.

"Riječ je o tekstovima toliko različitim od svih njenih ostalih, koji - u poređenju sa drugim djelima, pokazuju jednu njenu sasvim drugu stranu - koliko je znala biti bezbrižna. Iako pisani samo za porodicu, vidi se da je u njih uložila i vrijeme i energiju", kazala je.

Virdžinija Vulf (1882.-1941.) jedna je od ključnih autorki narativnog modernizma i osnivačica feminističke književne kritike. Prvi roman "The voyage out" napisala još 1915. 

Uslijedili su "Noć i dan" (1919.) i "Jakovljeva soba" (1922.), nakon čega dolaze velika ostvarenja književnog modernizma: "Gospođa Dalloway" (1925.), "Svjetionik" (1927.), "Talasi" (1931.), te zbirke eseja i književnih kritika "Svoj vlastiti prostor" (1929.) i "Tri gvineje" (1938.). Njen pozniji rad uključuje konvencionalniji ne baš uspjeli roman "Godine" (1937.), te posljednje veliko ostvarenje prije smrti 1941., roman "Među činovima" (1941.).

Gotovo sve to vrijeme patila je od čestih nervnih slomova i napada dubokog psihičkog raskola, koji su na krajui i doveli do njenog samoubistva, utapanjem u rijeci, nedaleko od njenog porodičnog imanja. ("Gardijan")