Izvor: Tportal [ Objavio: O.Z. ]

ZAVIRITE U POSTAVKU

Simbole SFRJ predstaviće Njujorčanima

Boris Magaš, Vjenceslav Richter, Bogdan Bogdanović, Juraj Neidhardt, Milica Šterić i Svetlana Kana Radević samo su neki od autora i autorki čiji se radovi predstavljaju na velikoj izložbi u njujorškom Muzeju moderne umjetnosti MoMA, koja globalnoj publici prvi put pruža zaokružen uvid u arhitekturu i spomeničku baštinu bivše Jugoslavije.

Pod nazivom "Ka betonskoj utopiji- Arhitektura u Jugoslaviji 1948–1980" (Toward a Concrete Utopia: Architecture in Yugoslavia, 1948–1980) (prevodi se kao betonska, ali i konkretna utopija) 15. jula u Muzeju moderne umjetnosti u Njujorku službeno se otvara izložba koja će se kroz široku temu jugoslovenske arhitekture pozabaviti i urbanizacijom, upotrebom tehnologije u svakodnevnom životu, konzumerizmom i spomeničkom baštinom bivše države.

Autori su Martino Stierli, MoMA-in kustos za arhitekturu i dizajn, te Vladimir Kulić, beogradski profesor arhitekture na Florida Atlantik Univerzitetu, a saradnica je Anna Kats, takođe iz MoMA-inog Odjejenja za arhitekturu i dizajn. Stierli i Kulić su 10. jula novinarima najavili izložbu u razgovoru s direktorom MoMA-e Glenom Lovrijem.

U nedjelji prije izložbe organizovano je i razgledanje za poslovne partnere, članove i odabrane goste čuvenog nujorškog muzeja.

Mnogi posjetioci, koji su prvi zavirili u dugo očekivanu izložbu o jugoslovenskoj arhitekturi, ustiske su podijelili na društvenim mrežama.

"Toward a Concrete Utopia", kako su najavili Stierli i Kulić, prvo je zaokruženo predstavljanje jugoslovenske arhitekture globalnoj publici i nudi pregled radova najvažnijih arhitekata i arhitektinja neašeg regiona, poput Bogdana Bogdanovića, Zorana Bojovića, Drage Galića, Janka Konstantinova, Georgija Konstantinovskog, Nike Kralja, Borisa Magaša, Jurja Neidhardta, Jože Plečnika, Svetlane Kane Radević, Edvarda Ravnikara, Vjenceslava Richtera, Milice Šterić, Ivana Štrausa i Zlatka Ugljena.

Izložba, kako je pomenuto, pokriva i spomeničku, posebno antifašističku spomeničku baštinu bivše države, kao i umjetnike koji nude drugačiji pogled na jugoslovenski arhitektonski opus.

Crteži, filmovi, modeli i fotografije u četiri sekcije

Kako su pojasnili Stierli i Kulić, izložba se fokusira na razdoblje intenzivne izgradnje od 1948. i raskola Jugoslavije i sovjetskog bloka pa do 1980. i Titove smrti. Prikazuje više od 400 crteža, modela, fotografija i filmova organizovanih u četiri sekcije.

"Modernizacija" istražuje ulogu arhitekture u brzoj urbanizaciji i industrijalizaciji zemlje, a segment "Globalne mreže" bavi se ulogom jugoslovenske vanjske politike u oblikovanju državne turističke infrastrukture i gradnji velikih projekata stambenih zgrada kod kuće i u inostranstvu.

"Svakodnevni život" istražuje projekte stambene arhitekture i razvoj modernog dizajna u socijalističkoj konzumerističkoj kulturi. U sklopu ovoga dijela izložen je niz predmeta iz svakodnevne upotrebe, namještaja i sličnog.

Posljednji segment izložbe, pod nazivom "Identiteti", bavi se odnosom regionalne raznolikosti Jugoslavije i težnje za njenim jedinstvom.

"Jugoslovenski politički eksperiment na kraju je propao, ali radovi koji se mogu vidjeti ovdje, dokazi njegovih aspiracija i postignuća, pokazuju potencijal arhitekture u socijalnom angažmanu i transformaciji na načine koji su i danas relevantni", poručuju autori izložbe.

"Arhitektura u Jugoslaviji oblikovala je ideale države i njene utopijske ciljeve: pristupačni stanovi za građane, nove građanske i socijalne ustanove, javni prostori, turistički objekti i spomenici - svi su postali područje eksperimentisanja. Socijalizam u Jugoslaviji razlikovao se od onoga u zemljama sovjetskog bloka. Na njega su uticali radničko samoupravljanje, kao alternativa i zapadnjačkom kapitalizmu i sovjetskoj ekonomiji, zatim eksplicitno protivljenje etničkom nadmetanju te isticanje specifičnog položaja države u svijetu podijeljenim Hladnim ratom".

Obuhvatala je, dodaju autrori, i nebodere građene u stilu međunarodne prakse i brutalističke "društvene kondenzatore" te manifestovala "radikalnu raznolikost, hibridnost i idealizam koji su karakterisali samu jugoslovensku državu".

Izložba "Toward a Concrete Utopia" u MoMa-i biće otvorena do 13. jula 2019. godine.