Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Kulturna galaksija

08. 09. 2018. 08:07   >>  13. 09. 2018. 14:13 24

SLIKAR PERO NIKČEVIĆ

Naslikao bih Đukanovića u CG nošnji

Pažnju Podgoričana, a naročito stranih turista, odnedavno privlače Crnogorac i Crnogorka u nacionalnoj nošnji, sa guslama i preslicom, naslikani na zidu stambene zgrade u Njegoševoj ulici. Riječ je o muralu našeg poznatog slikara Pera Nikčevića, koji godinama živi i radi u Parizu, gdje se i rodila ideja o stvaranju ove umjetničke kompozicije. O svom životnom putu, profesionalnim željama, ali i mladima i Crnoj Gori danas govorio je za Portal RTCG, otkrivajući ko su znameniti Crnogorci iz naše slavne istorije, ali i današnjice, čije bi likove pretočio na platno.

 

Mural, simboličnog naziva “Gorostas”, Perov je, ali i crnogorski zor: “Ja se zorim talentom koji imam, a to treba znati sačuvati u ovom sistemu”.

Ideja za mural koji krasi ulaz u galeriju "Zor" imala je svoj početak i svoje čekanje. Znak na putu, kaže Nikčević, bilo je gostovanje crnogorskog folklornog ansambla u francuskoj prijestonici, gdje se rodila mentalna i emotivna ideja.

Posmatrao je folkloraše dok su bili u crnogorskoj nošnji, a nakon koncerta bez nje, shvatajući da to nijesu isti ljudi. U nošnji su mu, kako je rekao, djelovali “uzvišeno, gordo i gorostasno”.

“I pomislio sam, kako da to nikada ranije nijesam slikao”, kaže Nikčević.

A onda je slučajno, čekajući let na aerodromu, sreo i crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića. Posmatrajući ga, u mislima mu je obukao crnogorsku nošnju, poželivši da ga u njoj naslika.

Na pitanje zašto bi naslikao baš Đukanovića, Nikčević odgovara: “Zato što je on lice Crne Gore. Ja nijesam glasao za njega, niti sam imao pravo da glasam u Crnoj Gori i ne bih ga slikao iz političkih razloga”.

Slikao bi, kako je rekao, “predsjednika kojem se svi udvaraju”.

“Ja ga ne bih slikao udvarajući mu se, nego doživljavajući čovjeka koji je fenomen, koji je lice Crne Gore na politički način. A ja bih ga predstavio na umjetnički način. Srela bi se dva senzibiliteta, dvije Crne Gore”, objašnjava Nikčević.

Nije mogao, međutim, da nam odgovori šta bi razlikovalo stvarnog Đukanovića od onoga na platnu, a stvaranje tog djela bi mu bili izazov i avantura.

Do sada nije imao prilike da naslika nekog znamenitog Crnogorca, a kada ga je s tom namjerom pozvao nekadašnji predsjednik Predsjedništva SR Crne Gore, Veljko Milatović, iz njegove kuće u Herceg Novom vratio se sa “golim platnom”. Razlog su, kaže, bili - priča i piće.

Iako je princ Nikola Petrović Njegošev nasljednik, nema njegov stas. Ali ga ima predsjednik Đukanović.

“Princa još nijesam slikao, on nema stas Njegoša. On jeste nasljednik Njegoša, ali nema tu siluetu. Predsjednik to ima. Prvi put sam ga vidio na aerodromu, on ima neki ponos, ima pojavu. Može da nosi sablju, kuburu, kapu, ima na što sve to da se stavi”, priča Nikčević.

A kada bi mogao da putuje kroz vrijeme, naslikao bi Njegoša, Svetog Petra Cetinjskog, Marka Miljanova.

Zanimalo nas je i što im je zajedničko s današnjim predsjednikom: “Unutrašnja i spoljna politika. Kako umiriti unutrašnje zlo i čuvati se od spoljnjeg koje dolazi”.

Onog što dolazi sa strane, trebalo bi, međutim, da se čuva današnja Crna Gora.

Ne smijemo, kaže, nasijedati na procese modernizacije, niti bi ona trebalo da nam bude cilj. Previše, smatra on, imitiramo Zapad, koji je odavno postao dosadan.

“Danas ličimo Zapadu, ali se i on transformiše. Crna Gora ne smije da ga imitira tamo gdje se oni transformišu da bi preživjeli. Crnoj Gori fali kultura zajedničkog mišljenja i osjećanja prostora u kom se živi, a ne ono što je Zapad već dovelo u krizu - što bezobrazniji to bolji”, upozorava umjetnik, koji će uskoro dobiti i prvu francusku penziju.

Prijatelji njegovog sina za Crnu Goru kažu da je prelijepa zemlja, ali da bi neke njene stanovnike trebalo zamijeniti i preseliti ih na neko drugo mjesto: “Zato što oni ne znaju gdje su, ne vide tu ljepotu koju imaju”.

Mlade danas u Crnoj Gori, smatra Nikčević, zanima samo internet i ono što se dešava na društvenim mrežama. Trebalo bi malo više da se osvrnu na način života i razmišljanja svojih starih: “Da se nešto uzme od njih, to iskustvo, kultura, a ne samo novac koji su ostavili na banci”.

Ukoliko mladi prihvate materijalni jezik, njihova perspektiva je “vrlo loša”.

“Nije zor imati ajfone, to je samo sredstvo. Nije zor imati imati puno para, to je samo nužno zlo", vjeruje Nikčević.

 

Što se para i umjetnosti tiče, zajedno mogu samo pod uslovom da je umjetnost ispred. Novac i stvaranje bi trebalo da imaju distancu. Novac bi trebalo da ide za stvaranjem, a ne ispred njega.

“Ja sam inače cijepao novac, zato što je novcem trebalo da se odredi promjena detalja na slici. Trudio sam se da ne nasjednem novcu koji mi treba kao svim modernim ljudima, da mi on ne diriguje onim što radim. To je kao sa stvaranjem života. Ako vi vodite ljubav s nekim zbog novca, možete da stvorite dijete, ali ne možete da ga vaspitate”, kaže Nikčević.

Uništavao je i crtao, pa je sada ponosni vlasnik radova koji bi, kad bi se spojili u jedan niz, bili dugački čak 30 kilometara.

“Otkrio sam da imam sveske, 30-ak velikih svesaka, po dva-tri metra, kao onaj veliki orao kad raširi krila, njih je već 30-ak, a svaka ima po jedan kilometar. Kad bih završio još nekolike, mogao bih da ih raširim od Nikšića od Podgorice. To su slike i crteži na papiru, akvarela, gvaša, to je istraživanje, kao muzičaru note. Betoven je zapisao note i kad je bio gluv, ali ih tek moderna orkestracija izvodi baš onako kako je zapisao”, kaže Nikčević.

Nije siguran može li se u Crnoj Gori živjeti od slikarstva, iako on od umjetnosti i sa umjetnošću živi 40 godina.

Igor PEJOVIĆ

 

 

Пратите нас на

Коментари24

Остави коментар
Види још

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније