[ Objavila B.B. ]

ARHEOLOŠKO BLAGO

Naučnici uvijek zainteresovani za Duklju

Na teritoriji glavnog grada postoje značajna arheološka nalazišta, bitna ne samo za Crnu Goru, nego i šire, a jedan od takvih je i Duklja. Na tom lokalitetu istraživači redovno pronalaze vrijedne artefakte, ali kako napominju iz JU Muzeji i galerije, naučno interesovanje za ovaj lokalitet ne prati uvijek i turistička valorizacija.

Kako je kazao za Portal RTCG direktor JU Muzeji i galerije Podgorice Sead Đokaj, arheološki lokalitet Duklje značajan je u međunarodnim razmjerama, a u toj ustanovi se trude, da ne samo taj, već i mnogo drugih spomenika kulturne baštine Crne Gore istraže, zaštite i valorizuju na pravi način.

Đokaj ističe da značaj Duklje prelazi granice Crne Gore i čini ga prepoznatljivim u širokim naučnim krugovima u svijetu.

„Iako istraživanja na Duklji traju, uz kraće i duže prekide, od druge polovine XIX vijeka, turistička valorizacija nikada nije pratila interes naučne javnosti za ovaj lokalitet. JU Muzeji i galerije Podgorice, posljednjih godina pokrenulo je nekoliko projekata u cilju zaštite, prezentacije i turističke valorizacije tog izuzetno značajnog kulturnog blaga Crne Gore” kazao je Đokaj.

On je istakao projekat “Nova antička Duklja“ koji je JU Muzeji i galerije Podgorice, realizovala u saradnji sa Evropskom agencijom za rekonstrukciju 2009. godine, a imao je za cilj uređenje i turističku valorizaciju Duklje.

“U okviru tog projekta lokalitet je fizički obezbjeđen, urađeni su sadržaji neophodni za boravak i obilazak posjetilaca i štampan turističko-propagandni materijal (katalog, flajeri, razglednice). U okviru ovog projekta uloženo je 100.000 eura” napominje Đokaj.

Kako je dodao, Muzeji i galerije Podgorice su publikovali i knjigu “Kulturna baština Podgorice” čiji autori su mr Zorica Mrvaljević, mr Magdalena Radunović, Gordana Čukić i Živko Radović.

“Knjiga predstavlja do sada jedino izdanje u kojem su na jednom mjestu predstavljeni svi spomenici kulture na teritoriji Glavnog grada Podgorica” kazao je Đokaj.

Kako je istakao, ustanova na čijem je čelu, već gotovo deceniju publikuje arheološki časopis “Nova antička Duklja“ koji ima međunarodni karakter i u kojem su publikovani stručni radovi naučnika iz Crne Gore i velikog broja drugih zemalja. Časopis je jedino arheološko naučno glasilo u Crnoj Gori.

“Naša ustanova je 2011. godine izradila internet sajt www.antickadukljacg.com na kojem se nalaze sve informacije o ovom arheološkom lokalitetu i koji je najbolji vodič za sve strane i domaće turiste i posjetioce na lokalitetu. Sajt je urađen dvojezično sa tekstovima na engleskom jeziku” istakao je Đokaj.

JU Muzeji i galerije Podgorice je 2013. godine, realizovala i projekat „Uređenje i turistička valorizacija arheološkog lokaliteta Duklja“ u okviru kojeg su realizovane aktivnosti na dodatnom uređenju lokaliteta i izradi turističko-propagandnog štampanog materijala.

Pored Duklje, dodaje Đokaj, na teritoriji glavnog grada Podgorica postoji još značajnih arheoloških lokaliteta koji su u fazi istraživanja.

"Istraživani su i paleolitski lokalitet Bioče, zatim tumul Boljevića Gruda iz bronzanog doba, ilirske nekropole u Momišićima i Gostilju, i mnogi drugi, čije istraživanje je od izuzetnog značaja za arheologiju kao nauku i čiji značaj je prepoznat u međunarodim okvirima. Primjer za to je održavanje međunarodne Konferencije „Kneževske grobnice od Kavkaza do Atlantika 3500-2500 g.p.n.e.“ koja je ovog mjeseca u Podgorici okupila najznačajnija imena evropske arheologije koji su se, između ostalog, bavili i lokalitetom Boljevića Gruda” napominje direktor JU Muzeji i galerije.

Đokaj dodaje da se ekonomska valorizacija arheoloških lokaliteta realizuje prevashodno preko njihovog uključivanja u turističku ponudu grada ili zemlje na čijoj teritoriji se lokalitet nalazi. U tom cilju i u Podgorici su se uslovi za turističku valorizaciju arheoloških lokaliteta značajno promijenili na bolje u posljednjih nekoliko godina.

“Prevashodno realizacijom projekata koje je JU Muzeji i galerije Podgorice realizovala u cilju zaštite, uređenja i turističke valorizacije arheološkog lokaliteta Duklja, kao i drugih spomenika kulture u Podgorici. Time su se stvorili uslovi da se kulturna baština i kulturni turizam pojave kao jedan od najznačajnijih segmenata turističke ponude Glavnog grada Podgorica" kazao je Đokaj.

On je ukazao i na nekoliko činjenica koje Duklju čine posebnom.

Antička Doclea je osnovana početkom prvog stoljeća na širokom ravnom platou između rijeka Zete, Morače i Širalije, pa je imala prirodnu zaštitu, ali je Duklja takođe bila utvrđena moćnim bedemima, kulama i bastionima. Grad zauzima teritoriju od oko 25 ha i podignut je po klasičnoj antičkoj urbanističkoj šemi sa dvije glavne ulice koje se sijeku pod pravim uglom, dok sve ostale ulice idu paralelno sa njima praveći na taj način kvadratne stambene blokove. Na mjestu gdje su se dvije glavne ulice ukrštale nalazio se gradski trg – forum. U neposrednoj blizini foruma, sazidan je kompleks kapitolnog hrama. Glavna gradska ulica via prinsipalis išla je pravcem istok-zapad od mosta na Širaliji do mosta na Morači i sa lijeve i desne strane pružali su se najvažniji gradski objekti. Grad je imao i hramove posvećene rimskim boginjama, kao i gradsko kupatilo – terme, čije su prostorije organizovane na tipičan rimski način. Svaki odjeljak termi bio je raskošno dekorisan podnim mozaicima i skulpturama. Na sjevernoj strani glavne ulice, nalazio se gradski forum sa bazilikom. Bazilika predstavlja monumentalnu kamenu konstrukciju. Njena čeona fasada, okrenuta prema trgu, imala je dekorativnu kolonadu. Na epistilu bazilike sačuvan je dio natpisa koji govori o posveti ove građevine petnaestogodišnjem dječaku Flaviju Frintanu Balbinu, čija je pozlaćena statua na konju ukrašavala forum. Duž južne strane glavne ulice otkriveni su ostaci kapitolnog hrama sa visokim postamentom i dekorativnom plastikom. Hram se nalazio na istaknutom mjestu tako da je bio vidljiv iz svih djelova grada.

„Od svih arheoloških lokalteta u Crnoj Gori, Duklja ima najveći potencijal za turističku valorizaciju. Najviše zbog položaja lokaliteta, njegove atraktivnosti, istraženosti, povezanosti sa putnom infrastrukturom. Takođe i zbog izgrađene infrastrukture na lokalitetu, blizine glavnog grada, kao i dosadašnje prezentacije lokaliteta“ napominje Đokaj.

Jedna od prednosti je, kako ističe, i mogućnost povezivanja sa drugim vidovima turističke ponude.

"JU Muzeji i galerije Podgorice konstantno radi na zaštiti, istraživanju, konzervaciji i turističkoj valorizaciji tog lokaliteta. Sve aktivnosti koje sprovodimo rade se u skladu sa planskim dokumentima, strategijama i projektima koji su izrađeni i usvojeni od relevantnih institucija u Crnoj Gori“ zaključuje Đokaj.

Biljana Babović