- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Kulturna galaksija
24. 12. 2018. 10:12 >> 09:45
NOVI BROJ KOMUNE
Zanimljivi tekstovi o kulturi i istoriji
Novi broj časopisa za lokalnu samoupravu i njegovanje baštine "Komun@", peti po redu u ovoj godini, odštampan je i već se nalazi na prodajnim mjestima širom Crne Gore, a i ovog puta donosi mnogo interesantnih tekstova.
Časopis započinje uvodnikom ministra kulture Aleksandra Bogdanovića, pod naslovom "Plodovi koncepta volje i znanja".
U ovom broju "Komune" rubrika In memoriam, Amer Ramusović posvetio je nedavno preminulom kolegi Boru Krivokapiću u tekstu "Borac iz plejade velikana".
Tu je i specijalna fotoreportaža posvećena dodjeli nagrada tog časopisa za afirmaciju i očuvanje kulturne baštine Crne Gore, sa svečanosti organizovanoj tim povodom, kao i obraćanje ovogodišnjeg laureata Nenada Stevovića koji napominje da "hiljadugodišnje taloženje kulturne baštine Crne Gore je stvorilo vrijednost koju moderni svijet koji teži napretku cijeni i kome je ta vrijednost potrebna".
"Komun@" je takođe nekoliko tekstova posvetila istorijskim dešavanjima u Crnoj Gori, pa tako Mašo Miljić piše o prvoj "Istoriji Crne Gore" iz 1754. i Povjesnici Vladike Vasilija za koju kaže da je "veliki početak u sagledavanju crnogorske državne i nacionalne prošlosti".
U dijelu koji obilježava vijek od održavanja Podgoričke Skupštine Husein Ceno Tuzović piše kako je nestajala crnogorska država, dr Goran Sekulović o "brutalnom negiranju identiteta", a Veselin Konjević o Božićnjom ustanku i "Žrtovanju za pravo, čast i slobodu".
U stalnoj rubrici iz crnogorske diplomatije, Dejan Vuković piše o umjetnosti tehnike pregovoranja tadašnjeg energičnog vladara knjaza Danila Petrovića, a dr Jasmina Nikčević o snazi i gordosti Crnogorke Pešine koju Onore de Bazak u svom romanu “Seljaci", označava kao hrabru, gordu, upoređujući je istovremeno sa sniježnim vrhovima njene postojbine.
Dr Marijan Premović u tekstu o bjelopoljskom Nikolj pazaru naglašava da je to bio "trg od roblja i dukata" i da je trgovina u drugoj polovini XV vijeka bila najunosniji posao tada, a Dražen Drašković piše o nekadašnjoj džamiji u Kolašinu čiji su ostaci postojali sve do polovine XX stoljeća, kada je počelo urbanističko i građevinsko oblikovanje Kolašina nakon II Svjetskog rata.
Na stranicama "Komune" i priča o slijepom guslaru iz Grahova Simu Kovačeviću Milutinoviću, koju potpisuje Slobodan N.Kovačević, a beranski hroničar Adem Ado Softić, piše o bunaru Salihage Vilića koji godinama u centru Berana stoji zatrpan i zaboravljen od svih.
Zahvaljujući portalu Fos media i njegovoj novinarki Violeti Rovčanin u najnovijoj "Komuni" i ekskluzivna priča o velikoj ljubavi bjelopoljskog učitelja Đukana Koraća i Šahze - kćeri turskog bega Huseina Ćorovića, koju je s ponosom ispričala njihova praunuka Danica.
Tekst o Zlatku Vujotiću, "Znalcu i kamenom tkalcu", piše mr Željko Rutović.
I ovoga puta u "Komuni" ne izostaju jedinstveni eseji Ramiza Hadžibegovića koji u ovom broju piše o katunu kao vatrištu nade i radosti.
Tu je i tekst urednika "Komune" Minje Bojanića o jubileju-pola vijeka praznika mimoze u Herceg Novom sa naslovom "Fešta od cvijeta prvovjesnika" i Željka Milovića iz Bara koji u spomenaru sa muzičke scene podsjeća da je početkom pedesetih godina prošlog vijeka Jugoslavijom zavladala meksička muzika kao posebnost i kulturni fenomen tadašnje zajedničke države.
Nataša Nelević piše o obnovljenoj kući Borislava Pekića u Šavniku i nastojanju tamošnjeg Centra za kulturu da to postane "Rezidencija pisane riječi", zbog čega je i organizovan forum "Pekićeva kuća-Naša prilika", a Maja Grgurović o bibliotečkom blagu Perasta, koja u tekstu kaže da Peraštani nijesu odvajali knjigu od mača.
Jovan Džodžo posvećuje pažnju na stranicama "Komune", Nikšićkoj likovnoj sceni i umjetnicima iz grada pod Trebjesom "koji su ispisali i ispisuju kulturne stranice savremene crnogorske istorije", a Zorica Joksimović iz Budve fotografijama Ekaterine Burakove Šćekić u tekstu "Boka u objektivu iz moskovskog kofera".
Tu je i priča Vildana Ramusovića o osnivanju "Intbau Montenegro", kao filijali internacionalnog udruženja INTBAU iz Velike Britanije koje pod pokroviteljstvom Princa od Velsa broji oko 5.000 članova širom svijeta, a u svom programu potencira promociju, širenje znanja i iskustva o vrijednostima i značaju kulturnog nasljeđa, dok Sadik Pelinković piše o jednoj od Ulcinjskih legendi - tajanstvenom turbetu Fani.
U stalnoj rubrici "Komune", Novi naslovi, predstavljena je knjiga Slobodana Čukića "Podgorički brevijar" iz pera dr Aleksandra Radomana u kojem ističe da se Čukićevo čitanje istorijskih izvora zasniva na pažljivom proučavanju i upoređivanju sa etnografskom građom, svjedočanstvima i arheološkim istraživanjima.
Svetlana Sekulić predstavlja knjigu "Razmeđa Bihora" koja je zbirku odabranih priča sa festivala "Zavičajne staze".
Ni ovoga puta ne izostaje jedna sportska priča koju potpisuje Mladen Kuček u kojoj se govori o nazaboravnim driblinzima nikšićke fudbalske sportske legende Branku Baji Stamatoviću.
Коментари0
Остави коментар