[ Izvor: rtcg.me, Objavio: I. P. ]

U CRNOJ GORI

Rad književnica nedovoljno kritički analiziran

Mjesto i uloga crnogorskih književnica pokreće važno pitanje literarnih vrijednosti, kao i redefinisanje statusa književnih tekstova, koje su napisale žene.

Sagovornice Dnevnika smatraju da je stvaralaštvo spisateljica nedovoljno kritički analizirano, a problem, kako kažu, postoji u sveri prihvatanja.

Književnice u Crnoj Gori objavljuju zbirke pripovjedaka, romane, pjesme, kritičke, naučne i publicističke radove.

Njihovi prozni i poetski tekstovi prisutni su na domaćim i međunarodnim festivalima. Učestvuju na konferencijama, naučnim skupovima, dobitnice su međunarodnih stipendija.

Stvari potpuno drugačije stoje, smatra Dragana Kršenković-Brković, kada je riječ o onoj drugoj manje vidljivoj stvarnosti. Problem, kaže postoji u sveri prihvatanja književnica.

"Književnice u Crnoj Gori nijesu nagrađive niti dobijaju nagrade i mislim da takvo stanje ako se ovako nastavi i ako o tome ne počne da se priča, ustvari će se i nastaviti. Često se o tome govorilo i pisalo. Nabrajani su učesnici, akteri te književne scene. Nikada nije pomenuta nijedna književnica. Ispada da kao da ustavri one i ne pišu, ne postoje i pored objavljenih knjiga", kazala je književnica Kršenković-Brković.

A da li je stvaralaštvo crnogorskih književnica vidljivo i koliko je prisutno odnosno odsutno? Ženska književnost karakteriše određeni opseg tema, pisanje o porodici, o sebi i nekim identitetskim pitanjima. Muškarci su uspostavili kanon, smatra Slavica Perović.

"Zauzele su manju teritoriju, zauzele su manji prostor i posljedično manje se vrednuju, manje se vrednuju bez obzira da li imaju iste vrednosne domete i artističke domete u književnosti kao muškarci ili ne", smatra Perović.

Knjiga "Minervinim tragom" Sofije Kalezić je prva knjiga na crnogorskoj literalnoj sceni koja kritički preispituje prozno stvaralaštvo crnogorskih književnica.

"Ima autorki koje su pisale i o društvenim temama, o istorijskim, o porodičnim, o ezgistencijalnim. Znači, koje su se ostvarivale na nivou postmodernističkog romana, koje su pisale zbirke priča i slično", istakla je Kačezić.

Naše sagovornice zaključuju da pred crnogorskim književnicama predstoji dug put traganja za modelom, koji bi mogao da pomogne da se prevaziđu postojeći odnosi na savremenoj književnoj sceni.

Ana Ašanin, RTCG