[ Objavio: I. P. ]

PROMOVISANI "MEMOARI"

Knjiga ušla u političke ožiljke CG naroda

"Memoari" Mihaila Bozorana promovisani su sinoć u biblioteci i čitaonici Njegoš na Cetinju.

Riječ je o autobiografskom djelu koje obiluje zanimljivim istorijskim detaljima, te ličnim iskustvima autora koji je bio učesnik Božićnog ustanka 1918/19, svjedok i analitičar mnogih događaja iz međuratnog perioda i Drugog svjetskog rata. 

Recenzent izdanja, istoričar dr Boban Batrićević, kazao je da su Memoari knjiga koja "ulazi u društvene i političke ožiljke crnogorskog naroda u njegovim najtežim trenucima".

"Proto Mihailo Borozan je godinom svojega rođenja (1900) bio sudionik nekoliko važnih prekretnica koje su determinisale razvoj crnogorskoga društva i onda ih je okom obrazovanog čovjeka, koji je pripadao tom sloju crnogorske inteligencije, te kao neko ko je poznavao mnogo ljudi, mogao da da jedan sud koji je ispao izuzetno objektivan", rekao je Batrićević.

Publicista i istraživač Slobodan Čukić istakao je naučni doprinos Memoara, prije svega u "brojnim, važnim podacima kojih nema na drugim mjestima u literaturi".

"Takvi su, na primjer, detalji o Božićnom ustanku i događajima u predjelu Zavale na rubu Cetinja, o poginulim i ranjenim ustanicima, o masovnom hapšenju Bokovljana još prvoga dana Božića, to se niđe ne pominje, osim ovđe, i njihovom tamnovanju na Cetinju, o kaznenim ekspedicijama, paljevinama kuća, oduzimanju i uništvanaju stoke ustaničkih porodica, o represiji koja se produžila i u narednim godinama, o čemu Mihailo eksplicitno govori", rekao je Čukić.

Priređivač Memoara Nikola Borozan istakao je da knjiga nije na prodaju i ne može se kupiti, već samo dobiti na poklon, što bi, kako vjeruje, bila i želja samog autora.

Promociji je prisustvovao i autorov sin Petar Borozan koji se zahvalio svima koji su učestvovali u pripremi knjige, posebno priređivaču.

On je istakao i značajnu ulogu Špira Mudreše koji je objavio prvo štampano izdanje Memoara njegovog oca Mihaila.

Autor Memoara, proto Mihailo Perov Borozan, rođen je 1900. u Bokovu pored Cetinja, a umro 1982. godine na Cetinju.

Memoare je pisao 1976-77. i u njima obuhvata period od svog djetinjstva do 1944. Bio je, između ostalog, učesnik Božićnog ustanka, što i opisuje u ovoj knjizi.

Tu govori kako je, zajedno s ocem i rođacima, nakon neuspjelog ustanka, zatvoren u Bogdanovom kraju. Opisuje zatim period tzv. Bijelog terora, kada je, između ostalog, s porodicom bio zatvoren u jednoj kući u selu, zbog toga što mu je brat bio komit. Kasnije je završio gimnaziju, pa upisao bogosloviju na Cetinju i potom postao svještenik.

Izuzetna je njegova analiza političkih odnosa Crne Gore i Srbije u prvim decenijama 20. vijeka, uz preciznu argumentaciju, jasno tumačenje istorijskih događaja, pa i navođenje citata, ali i uz iskrenu zabrinutost zbog potencijalnog kvarenja tih odnosa i u budućim generacijama.

Veoma je interesantan i vrijedan Mihailov prikaz Drugog svjetskog rata na teritoriji Cetinja i okoline. Opisuje događaje 12. jula 1941, segmente ustanka 13. jula, kao i niz drugih događaja, završno sa oslobođenjem Cetinja u novembru 1944. Pri tom ispoljava antifašistički senzibilitet i s ponosom govori o ličnom doprinosu sprječavanju sukoba među politički podijeljenim plemenicima. Ovi „Memoari“ su klasično autobiografsko djelo, ali i jedinstvena hronika prve polovine XX vijeka Bokova, Cetinja i Crne Gore. 

Prijestonica Cetinje je finansijski podržala ovu publikaciju, prepoznavši njenu vrijednost i doprinos izučavanju lokalne, ali i nacionalne istorije. Izdavač knjige je štamparija IVPE, Cetinje. „Memoari“ su objavljeni krajem prošle godine, u čast 100. godišnjice Božićnog ustanka.