Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Kulturna galaksija

[ Izvor: B92, Objavila: M.M.Lj. ]

18. 04. 2019. 23:25   >>  23:22

NJEMAČKA I IZRAEL

Borba oko dugo skrivanih Kafkinih radova

Okružni sud u Cirihu podržao je prošlonedjeljne odluke izraelskih sudova i presudio da nekoliko sefova u tom švajcarskom gradu može biti otvoreno i da njihov sadržaj smije biti poslat u izraelsku Narodnu biblioteku.

Radi se o papirima koji bi mogli da bace novo svjetlo na jednu od najmračnijih figura književnosti, Franca Kafku, češkog Jevrejina iz Praga koji je govorio njemački i na čije kulturno nasljeđe prava polažu i Izrael i Njemačka i žestoko se spore oko toga.

Iako se ne zna tačno šta se nalazi u sefovima, eksperti smatraju da bi tu mogli biti završeci nekih od Kafkinih značajnijih djela, od kojih su mnoga poslije njegove smrti objavljena nedovršena.

Izraelski Vrhovni sud je već jednoj izraelskoj porodici oduzeo kolekciju Kafkinih rukopisa, skrivenih u izraelskim bankama i jednom prljavom stanu u Tel Avivu. Sada, odlukom švajcarskog suda, poslije višegodišnjih pravnih bitaka oko vlasničkih prava, na jednom mjestu bi mogla biti skupljena sva Kafkina poznata djela.

Takvu sagu je vrlo lako mogao napisati i sam Kafka, čije ime je postalo sinonim za apsurdne situacije s netransparentnim sudskim procesima. Pisac je bio poznat po pričama o običnim ljudima koje bi smrvile misteriozne vlasti. U poznatom romanu "Proces", bankarski službenik prolazi kroz mučni sudski postupak, a da mu nikada nije rečeno za šta je optužen.

"Apsurd tih suđenja je što su se vodila oko nasljedstva za koje niko ne zna tačno šta sadrže. Nadamo se da će na ta pitanja najzad biti odgovoreno. Pravni proces se možda završava, ali pitanja kojoj kulturi pripadaju Kafka i njegovo nasljeđe će biti s nama još dugo", rekao je naučnik Benjamin Balint.

Kafka je malo prije smrti od tuberkuloze 1924. svoja djela ostavio dugogodišnjem prijatelju, uredniku i izdavaču Maksu Brodu, naloživši mu da ih spali nepročitana. Brod mu nije ispunio želju i objavio je najveći dio onoga što je dobio, uključujući romane "Proces", "Tvrđava" i "Amerika". Ta djela su do tada malo poznatog Kafku posthumno učinila jednim od najčuvenijih i najuticajnijih pisaca 20. vijeka.

Međutim, Brod, koji je prokrijumčario neke rukopise kada je 1938. pred nacistima pobjegao na teritoriju današnjeg Izraela, nije objavio sve. Kada je 1968. umro, svojoj sekretarici Ester Hofe je ostavio da se stara o njegovom nasljedstvu i naložio joj da Kafkine rukopise preda univerzitetu.

Ester Hofe je, umesto toga, naredne četiri decenije rukopise držala skrivene, a neke od njih je prodala za velike sume novca. Na primer, originalni rukopis "Procesa" je 1988. prodat na aukciji u Londonu za 1,8 miliona dolara. Kupac je bila Njemačka književna arhiva u Marbahu.

Kada je Ester Hofe 2008. umrla u 101. godini kolekciju su naslijedile njene dvije ćerke, koje su kao i ona preživele Holokaust. One su Broda doživljavale kao oca a njegovu arhivu kao nasljedstvo koje im pripada. Pošto su i njih dvije u međuvremenu preminule, borbu za arhivu su nastavile ćerke jedne od njih. Njihov advokat je odluku ciriškog suda nazvao nastavkom procesa u kom se "prava individualne svojine gaze bez ikakvog pravnog opravdanja", a zapljenu imovine označio kao "prvostepenu pljačku".

Izraelska Narodna biblioteka polaže pravo na Kafkine rukopise, kao na "kulturna dobra" koja pripadaju jevrejskom narodu. Kafka je pred kraj života razmišljao o odlasku iz Praga i preseljenju na teritoriju današnjeg Izraela. Hebrejski je učio od jednog stanovnika Jerusalima, koji je kasnije svesku s rječnikom svog učenika donirao biblioteci.

Drugi naučnici dovode u pitanje izraelsko prisvajanje Kafke, obrazlažući to njegovim dvoumljenjem oko vlastitog judaizma.

Njemačka književna arhiva je stala na stranu nasljednica Ester Hofe i pokušavala da kupi kolekciju, tvrdeći da djela pisana na njemačkom treba da budu u Njemačkoj. Međutim, Benjamin Balint je upozorio da sadržaj skrivene arhive možda ne ispuni očekivanja.

 "Malo je vjerovatno da ćemo tu otkriti nepoznato remek-djelo, ali te stvari su ipak vrijedne. Ima nešto od Kafkine aure u cijeloj ovoj stvari", naveo je on.

Пратите нас на

Коментари0

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније