[ Objavila: M.M ]

FESTIVAL PRIČE U BERANAMA

Magija zavičaja povezuje i oplemenjuje ljude

Poetskim karuselom "Kazivart", prošlog vikenda u Beranama, završen je ljetošnji program XII Festivala priče - Zavičajne staze -Bihor 2019, koji je obilježilo učešće preko pedeset istaknutih i mladih stvaralaca, iz Crne Gore i regiona.

U prijatnom ambijentu, na terasi Hotela Berane, gdje rijeka Lim ima svoju muziku, održano je nesvakidašnje pjesničko veče koje je imalo čari, nekadašnjih dvorskih ali i kafanskih poetskih druženja od zabave i umjetničkog doživljaja. Neposredno, u spontanoj i ležernoj atmosferi predsatavljeni su pjesnici različitih generacija i pjesničkog senzibiliteta: Edin Smailović, Kristina Babić, Dijana Tiganj, Amra Tahirović, Faiz Softić, Rade Jolić, Rebeka Čilović, Envar Muratović, Ljerka Petković, Braho Adrović, kao i Enes Halilović, poznati pjesnik, pripovjedač i dramski pisac, dobitnik prestižnih nagrada za poeziju i prozu.

Pojetsko veče, muzički je slijedila i mr Anela Čindrak, solistica na harmonici koja je raskošnom skalom kompozicija i senzitivnošću izvođenja izmamila divjenje prisutnih.

Kroz isticanje najvažnijih biografskih podataka ali i šarmantne razgovore moderatora sa učesnicima i kazivanje stihova, beranska publika je imala priliku da neposredno upuzna, čuje pjesnike i uživa u njihovoj poeziji, što je nagrađeno čestim aplauzima. Na inspirativna pitanja, pjesnikinje i pjesnici su govorili o svojim književnim preokupacijama, umjetnosti, kulturi uopšte i odabranim pjesmama koje su nadahnuto govorili za posjetioce večeri.

Dvosatni programom, zanimljivo i vješto moderirali su Rebeka Ćilović i Mirsad Rastoder, a prema izjavama kompetentnih ličnosti u publici, ocijenjen je vemo interesantnim i uspjelim što "Zavičajnim stazama" daje novi podstrek za širenje ideje o značaju kulturnih vrijednosti i promocije referentnih umjetnika. 

Poetski karusel je potvrdio da je Festival, osim sadržajam i okupljanjem brojnih stvaralaca iz regiona, odavno izašao iz lokalnih okvira, čak i kad je u pitanju mjesto održavanja programa, dokazao je da zavičajna magija povezuje i oplemenjuje ljude, protežira umjetnost i inspiriše kulturu dijaloga različitosti, saopštili su iz NVO Centra za kulturu Bihor. Brojni programi realizovani su zavhvaljujući nesebičnom entuzijazmu organizatora dobroj volji učesnika i podršci izvjesnog broja donatora koji su obezbijedili pokriće osnovnih troškova za ovu manifestaciju kulture.

Iz CK- Bihr se zahvaljuju svima koji su donatorskom podrškom i učešćem doprinijeli uspješnoj realizaciji XII Festivala priče - Zavičajne staze -Bihor 2019.

Prva nagrada za "Ćilim" Ljerke Petković

Odlukom žirija u sastavu: Šaban Šarenkapić- predsjednik, i članovi Mile Stojić i Ethem Mandić, prva nagrada, XII Festivala priče -Zavičajne staze-Bihor 2019, pripala je profesorki Ljerki Petković, za priču „Ćilim“, druga Ademu Adu Softiću,za priču„Zimka“ (Priča iz dženetske divanhane), treća Smailu Jonuzu, za priču „Tamo gdje zelenkada cvjeta“, a specijalna nagrada za autentičnost pripovijedanja pripala je Abidu Jariću, za priču "Frgmenti izgubljenog scenarija". 

Nagradu festivala čine; plaketa, diploma i novčani iznos koji su donirali, Zavičajni klub Bihor- Luksemburg, BD Fond -Luksemburg i Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori.

Organizatori se izvinjavaju Smailu Jonuzu što je u medijima pogrešno objavljeno prezime uvaženog pisca.

Dodjeli nagrada i, po svemu uspješnoj večeri Festivala, 3. avgusta u Petnjici, prethodio je koncert harmonikašice mr Amele Frljučkić i poetska tribina na temu “ Šta će ti zlato” na kojoj su govorili pjesnici Mile Stojić i Šaban Šarenkapić, a moderator je bila Rebeka Čilović.
Pored nagrađenih, među 65 rukopisa, Žiri je ocjenio da posebnu pažnju zaslužuju i priče kao što su: USUD - šifra: "Anadolka"(Dijana Tiganj), SVILA - šifra: "Talik",(Sofija Kalezić), HIV - šifra: "Ilda"(Mirsada Šabotić), FERKA - šifra: "Fetva"(Dino Lotinac), U SUSRET SEBI - šifra: "Orange"(Ana Narandžić), PATIKE-šifra: "Ekskurzija"( Jovan Jokić ), KAKO SAM ŽENIO SINOVCA - šifra: "Sveznanje" (Safet Sijarić), ali i još dvadesetak rukopisa koje je organizatorima Festivala preporučio za objavljivanje. 

Priče koje nas, k nama vode

Žiri je imao zadatak da od 65 šifrirana rukopisa, pristigla na Konkurs za najbolju neobjavljenu priču inspiriranu Bihorom, odabere tri najbolje, dodijeli specijalnu nagradu i pohvali ostale priče koje se izdvajaju svojim kvalitetom. Obrazlažući odluku Žiri je saopštio;

- Poslije iščitavanja tekstova članovi žirija su dali svoje ocjene, te ih u pisanoj formi obrazložili. Na osnovu njih može se dati opća ocjena, a to je da su tekstovi uglavnom književno sadržajni, stilski izražajni, impregnirani koloritom zavičaja, njegovim pejzažima, interesantnim sudbinama ljudi i njihovim karakterističnim jezikom.

- Podržavati ljude koji pišu, lične i naše priče, za pohvalu je svaku. Zavičajne staze bihorske one su koje nas, kako god, k nama vode.
Oduševljava broj prispjelih i dobrih radova za ovaj konkurs. U raznolikosti i tema i jezika, u tananosti ekspresije i doživljaja, jedva da ima praznoga izričaja - u pričanju priča svako je, eto, ispričao onu najbolju. Kao pjesmu dušinu, posvećenu zavičaju, sudrugu i rodu.

U prvi mah, bilo je teško pronaći uporišnu razliku u mnoštvu narativa, baš onu koja određuje i otkriva poetiku pisca i ljepotu mu stila. Činilo se da ih je, one duže i vrlo kratke priče, skoro, dala jedna ruka, ponekad drhtava, na mahove gruba, ali hrabra.

Strpljivim nijansiranjem i pojedinačnim bodovanjem, izdvojilo se jedanajest(11) priča, pa su se u čitanjima, unutar te pjatice, priče borile za svoje mjesto.

U drugom krugu, nakon pojedinačnih bodovanja i analitičkih komentara, Žiri je jednoglasno donio, odluku:

* Treća nagrada FESTIVALA PRIČE - ZAVIČAJNE STAZE - BIHOR 2019. pripada priči Tamo gdje zelenkada cvjeta, šifra “Sokak“.

* Druga nagrada FESTIVALA pripada priči Zimka, šifra “Divanhana”.

* Prva nagrada FESTIVALA pripada priči Ćilim, šifra “Hera”.

* Imajući u vidu stil i jezik pripovijedanja , žiri je donio odluku da se specijalna nagrada za autentičnost pripovijedanja dodijeli priči:

Fragmenti izgubljenog scenarija, šifra “Šimšir X ”.

Pored nagrađenih, Žiri ocjenjuje da posebnu pažnju zaslužuju i priče kao što su: USUD - šifra: "Anadolka"(Dijana Tiganj ), SVILA - šifra: "Talik",(Sofija Kalezić), HIV - šifra: "Ilda"(Mirsada Šabotić), FERKA - šifra: "Fetva"(Dino Lotinac), U SUSRET SEBI - šifra: "Orange"(Ana Narandžić),PATIKE-šifra: "Ekskurzija"( Jovan Jokić ), KAKO SAM ŽENIO SINOVCA - šifra: "Sveznanje" ( Safet Sijarić ), ali i još dvadesetak rukopisa koje organizatorima Festivala preporučujemo za objavljivanje.
OBRAZLOŽENJE

ĆILIM (Ljerka Petković) 

Vrlo duhovita, i nadahnuta priča kao tepih podastrta, tajnovita. Prvo se dalo pomisliti da smo negde u Damasku, negde u Španiji ili Meksiku. A mi smo zapravo, samo, krajičkom, vrhovima nožnih prstiju, na bihorskom ćilimu. 

Sve je na njemu, i radost, i tuga, rađanje i umiranje, zlo i dobro. I cijelo vrijeme. U stvaranju i trajanju. A cio se život zapravo sastoji od snijevanja. To je cijeli ljudski vijek sanjanja, u žudnji za boljitkom u duši. 

Život je ćilim, urešen simbolima, na putu duše iz ništa u - sve. Jer “odavde dručije ne može da se piše”, kaže reportažistkinja svojeme uredniku. Ovakva se rečenica čeka, danima i godinama. I eto je, utkana u bihorskom ćilimu, iz pera i duše Emili Sprajt. Da spoji sve sa svim i vrati nas početku – stvaranju, oduševljenju.

ZIMKA (Adem Ado Softić) 

Treba biti tvrd ko kamen pa ostati hladan pored Zimke. Od ove se priče ne može napraviti roman. Ova je priča život sam, a Romani su o zimkama dosadni, prepuni vremena od bremena. Pa i ne treba biti romanopisac da bi bio pisac, da se pomisliti - što tanje a bolje, rekao je Majakovski. Još nam u duši huče godine onoga tužnoga vijeka, i trpljenja u vijeku Zimkina. A to gordo zvuči.

3. TAMO GDJE ZELENKADA CVJETA (Smail Jonuz) 

Bila su to vremena kad život nije značio ništa, a najpreče je bilo kopanje grobova. Evo, i u zlom i naopakom vremenu, zelenkada procvjeta, kao duša dječija, bijela.
Ovo je dovoljno, da nešto, u nečijem pisanju, bude nama dato i da traje - kao pjesma.

FRAGMENTI IZGUBLJENOG SCENARIJA (Abid Jarić )

Ova priča jeste upravo skup fragmenata izgubljenog života, i pokušaj je piščev da cio jedan ljudski vijek sakupi i sažme u lirsku sagu, riječima iz nekog velikog romana. Priča kroz kompoziciju različitih doživljajnih segmenata konstituira prostor nostalgije, kao podloge svake istinske umjetnosti.

- Možda bi neki drugi ljudi u žiriju ovu skalu vrednotnu uredili drugačije, i očekivati je - svako je na svoj način mjera svemu. I bili bi smo sretni kad bi bilo čiji izbor, ovome našem izboru bio naličan, piše u saopštenju Žirija.

Šaban Šarenkapić- predsjednik, i članovi Mile Stojić i Ethem Mandić.