- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Kulturna galaksija
30. 09. 2013.
23:49 >> 23:48
PODREĐIVANJE ZAPADU
Roman o "pripitomljavanju" civilizacija
Peruanski književnik Mario Vargas Ljosa vrlo kritički i s pravom mjerom pokazuje naličje ideje o civiliziranju drugih.
Kroz priču i uz pomoć književnih sredstava, on pokazuje da je i u misionarskom radu i u etnološkim istraživanjima, i u političkim, akademskim i medijskim krugovima prisutno podređivanje drugih kultura Zapadu, njihovo pripitomljavanje i, navodno, normalizacija.
Krajem pedesetih godina prošlog vijeka, Mario Vargas Ljosa otputovao je u peruansku prašumu upoznavši se tada s kulturom plemena Mačiguenga, jednog od amazonskih plemena čija je istorija ispunjena nasiljem, istrebljenjem i marginalizacijom. Još od osvajanja konkvistadora i progona 'u ime civilizacije' pa do savremenih politika asimilacije – koje većinom znače pozapadnjenje i nametanje tuđeg identiteta – brojna indijanska plemena u Južnoj Americi na rubu su opstanka.
Nomadski život plemena, njihov odnos prema prirodi, magijski rituali, mitovi i posebno načini očuvanja zajednice fascinirali su tada Ljosu, pa je tridesetak godina kasnije, 1987. napisao roman 'Pripovjedač priča' u kojem je prenio saznanja i iskustva svoga boravka u Amazoni.
"Pripovjedač priča" inspirisan je tako specifičnostima jednog indijanskog mikrokosmosa, ali, kako je već kod Ljose uobičajeno, roman zadire mnogo dublje u društvena previranja i problematizuje hibridnost svih južnoameričkih identiteta, odnose između raznih kultura i načine "civiliziranja" drugih. Ljosa iznova, sebi svojstveno, kao što npr. radi kasnije u "Jarčevu slavlju", ne uzmiče pred politikom i zadire u veliku južnoameričku temu konflikta, susreta i miješanja kultura, pri čemu izbjegava umirujuću etnološku perspektivu navodne objektivizacije tuđe kulture i ulazi u koštac s onim temeljnim – odnosima kulturne moći i dominacije.
(tportal)
Коментари0
Остави коментар