Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Kulturna galaksija

Radio CG, Objavila: M.M.Lj.

20. 08. 2020. 09:05   >>  09:09

U MOJKOVCU

Otvorena izložba "CG ćirilsko štamparstvo“

Izložba „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo“ otvorena je sinoć u Mojkovcu.

“Matica crnogorska zahvaljujući saradnji sa Nacionalnom bibliotekom“Sveti Ćirlo i Metodije“ iz Sofije, te naučnim arhivom Bugarske akademije nauka i umjetnosti i Nacionalnom i univerzitetskom bibliotekom „Sveti Kliment Ohridski“ iz Skoplja, pripremila je postavku sa više od dvadeset poena, kao svojevrsnu prezentaciju jednog od najznačajnijih kulturnih događaja u istoriji Crne Gore koja je večeras u galeriji. Sama postavka podijeljena je u dvije grupe, ili dva pravca. Prvi, koji se odnosi na Štampariju dinastije Crnojevića i drugi koji govori o radu Štamparije Božidara Vukovića Podgoričanina”, kazao je predsjednik Ogranka Matice crnogorske u Mojkovcu, Dejan Vukovića.

Književnik i publicista Borislav Jovanović prilikom otvaranja izložbe podjstio je da je Crna Gora jimala sedam vladara iz dinastije Petrovića, ali je kao njihove daleke prethodnike imala i dvije dinastije štampara knjigoljubaca, rodoljuba, pobornika epohe renesanse, tog velikog evropskog preporoda, čiji su  duh donijeli među prvima na Balkanu,odnosno, u Južnih Slovena.

“Riječ je o vladarskoj i štamparskoj dinastiji Vukovića. Ivan Crnojević je, doduše,više pripremio teren za nabavku štamparije uoči Osmanskog napada na Zetu,odnosno,Crnu Goru što je njegov sin Đurđe ostvari. Simbolika je svojevrsna, priča o dva oca i dva sina i o njihovom epohalnom učinku od prije pola milenijuma,čiji će dometi označiti supstrat sveukupne crnogorske memorije iliti kulturne i istorijske baštine”, istako je Jovanović sinoć u galeriji mojkovačkog Centra za kulturu „Nenad Rakočević”.

On kaže da je to bio čin značajan, ne za tada razapetu Crnu Goru između Istoka i Zapada, već za nešto što je civilizacijska tekovina nacionalne i sveevropske kulture.

“Bio je to,zapravo, prvi pelcer našeg svropejstva. Nosioci tog poduhvata čije je jezgor bilo na Cetinju, a prenešeno u Veneciju bili su gospodari Crne Gore Ivan Crnojević i njegov sin gospodar Đurđe Crnojević, te Božidar Vuković Podgoričanin od Duklje, otac, i Vićentije- Vićenco Vuković, sin, kao i njihovi sljebdenici našijanskog porijekla koji će održavati skoro stogodišnji kontinuitet štampane knjige na ćirlici u rasponu od skoro jednog vijeka. Sve od 1494. dakle,s kraja 15. vijeka, kada je izašla prva štampana knjiga, Oktoih,na Cetinju, u prvoj Državnoj  štampariji kod Južnih Slovena i u Evropi, Štampariji Crnojevića, do samog kraja 16 vijeka, a sve to, u punom jeku humanizma i renesanse“, naglasio je Jovanović.

On dodao da su nasljednici ovog štamparskog, dinastičkog, dvojca u Veneciji i drugim mjestima bili takođe ljudi iz naših krajeva, privrženici jedne te iste štamparske tradicije. Svi zajedno, izdali su veliki broj knjiga koje su pristizale u ove naše knjigom oskudne prostore i širile duhovnu i svjetovnu pismenost. Gutenbergova galaksija je, dakle, stigla u Crnu Goru prije skoro pet i po vjekova, a samo četrdesetak godina poslije Gutenbergovog pronalaska koji je promijenio tokove civilizacije. Je li to moguće, zapitao se Jovanović dajući ubrzo pozitivan odgovor .

„A Cetinje! Cetinje je tada počinjalo sa ledine. Imalo je svega dvije građevine koje su prilikom stizanja Štamparije još mirisale na svježi malter. Bili su to novosagrađeni Dvor Ivana Crnojevića i Cetinjski manastir, odnosno, crkva Presvete Bogorodice. A đe je tada bila Venecija i ostatak renesansne Evrope. Dakle i blizu, neodoljivo i neizbježno. Vencija je tada imala oko 200.000 stanovnika, bila veliki kulturni i ekonomski centar, sa velikim brojem i danas znamenitih umjetnika i velelepnih građevina. Za nju je Petrarka rekao da je bogata zlatom ali i slavom“,kazao je Jovanović.

Vukoman Kljajević, Radio Crne Gore

Пратите нас на

Коментари0

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније