PRIKAZ VUJOVIĆA

Čirgićeva knjiga dragocjena za montenegristiku

“Dijalektolozi i crnogorski jezik” autora Adnana Čirgića dragocjena je knjiga za montenegristiku, smatra Novica Vujović sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost. Adekvatna kontekstualizacija i metodološki okvir knjige doveo je, pored ostaloga, i do toga da zaključujemo da su neki od autora što su dosljedno negirali postojanje crnogorskog jezika u stvari najviše dali upravo montenegristici, napisao je Vujović u prikazu ovog djela.

On ističe da je za akademsku i naučnu zajednicu i crnogorsku ukupnu kulturu od velikog značaja izdavačka djelatnost Fakulteta za crnogorski jezik i književnost.

Nizu ove godine objavljenih knjiga uz 25. broj časopisa Lingua Montenegrina pripada knjiga Dijalektolozi i crnogorski jezik autora Adnana Čirgića.

“Iako dio mlađe naučne generacije, bibliografija i dosadašnja Čirgićeva postignuća bogati su kao da je riječ o čovjeku dubokih godina. Sve je to, razumije se, od dana kad je odbranio doktorsku tezu pred komisijom na čijemu je čelu bio akademik Milan Moguš, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – ostvarivano takoreći na velikoj sceni, pedantnim radom i saradnjom sa stvaraocima kakvi su Josip Silić, Stjepan Damjanović, Mateo Žagar, Mark L. Grinberg, Robert Grinberg, Emil Tokaž, Robert Bonjkovski, Pšemislav Brom, Irena Jaros, Simon Sazdov i dr. Možda je ponajviše na njega uticao jezikoslovac Josip Silić, za kojega akademik Stjepan Damjanović ističe-Bio sam potpuno uvjeren u nekim godinama da od Vardara pa do Triglava nema glave koja dublje razmišlja o jezičnom fenomenu od glave Josipa Silića“, podsjeća Vujović.

 Čirgić je jedini saradnik iz Crne Gore na kapitalnom projektu Enciklopedija slovenskih jezika i lingvistika.

“Povremeni pratilac njegova rada jesu i polemike, ali one sudeći po imenima, skromnome djelu i stavovima onih koji ga napadaju i ne zavređuju posebnu pažnju”, navodi se u prikazu.

Adnan Čirgić je, kako kaže Vujović, u dugom nizu godina objavljivao radove o lingvistima i posvećenicima što su im organski slojevi crnogorskog jezika bili dio profesionalnoga interesovanja, uzgredna aktivnost ili hobi čak.

“Rezultati su takvoga rada okončani dvijema knjigama Dijalektolozi i crnogorski jezik do polovine XX vijeka i Dijalektolozi i crnogorski jezik od polovine XX vijeka kod Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva u Podgorici. Iz sasvim prozaičnih razloga u pogledu nedostupnosti knjiga zbog maloga tiraža no još više iz metodoloških zahtjeva portreti su sabrani i opravdano objavljeni kao jedna knjiga”, kazao je on.

U knjizi od 453 stranice nalaze se predgovor naslovljen „Kratak pregled proučavanja crnogorskih govora“ te 32 portreta naučnika od Vuka Karadžića kao najstarijeg do Mata Pižurice.

“Gledajući niz sadržaj ove knjige, a skicirajući ga preko najkrupnijih tačaka čitalac će zapaziti da su prvi zapisi o nekim jezičkim crtama crnogorskih govora dati iz pera Vuka Stefanovića Karadžića u predgovoru Srpskih narodnih poslova (1936). Sami će početak XX vijeka donijeti veliki iskorak na polju discipline što je dijalektologijom zovemo”, kaže Vujović.

 Za montenegristiku od prvorazrednog su značaja radovi Milana Rešetara.

“ Čirgić je predstavio doprinos toga uglednog Dubrovčanina montenegristici prije svega ističući njegovu knjigu o „srpskohrvatskim akcentima“ iz 1900, kao i Štokavski dijalekat, koja je od 1907. kada je objavljena čekala više od stotinu godina objavljivanje na nekom od štokavskih jezika. Prevedena je na crnogorski jezik i 2010. u Matici crnogorskoj objavljena s detaljnim predgovorom upravo Adnana Čirgića”, objašnjava on.

Vujović podsjeća da je prvi crnogorski školovani lingvista koji je napisao dijalektološku monografiju s crnogorskom problematikom bio Danilo Vušović.

“Taj je rođeni Nikšićanin za kratkoga života objavio Dialekt istočne Hercegovine, neadekvatna naslova, a golemog značaja zbog obilja građe sa širokoga područja nikšićke opštine, te knjigu Prilozi proučavanju Njegoševa jezika. Uz Danila Vušovića kao međaš u montenegristici stoji Mihailo Stevanović s monografijom Istočnocrnogorski dijalekt. Rešetar, Vušović i Mihailo Stevanović značajni su po tome što su zatemeljili jezikoslovnu njegošologiju i najveći joj doprinos dali do danas”, navodi Vujović.

“Velikoga je značaja monografija Branka Miletića Crmnički govor iz 1940, ne samo u pogledu prikupljenih materijala nego i svojom metodološkom uzornošću.  U to vrijeme stvaraju i jedan Radosav Bošković, svjetskoga ugleda lingvista, nama značajan, uza sve drugo, zbog studije o suglasniku h u crnogorskim govorima (1931). Slijede naučnici poput Jovana Vukovića, Luke Vujovića, Milije Stanića, Mitra Pešikana i Dragoljuba Petrovića”, dodaje on.

Autorima čije je djelo obradio, Adnan Čirgić dodijelio je mjesto u montenegristici prema zasluzi, priznavajući im domete i dragocjenost dijalekatske građe koju su ostavili kao zalog za dolazeće naraštaje.

“Nije im Čirgić prikrio, razumije se, ideološke i filološke zablude kojima su neki od ovih autora robovali. Adekvatna kontekstualizacija i metodološki okvir knjige doveo je, pored ostaloga, i do toga da zaključujemo da su neki od autora što su dosljedno negirali postojanje crnogorskoga jezika u stvari najviše dali upravo montenegristici. Takav je primjer danas najboljega našega dijalektologa Dragoljuba Petrovića. I tako redom”, kaže Vujović.

Ističe da su iz prikaza nepravedno izostala mnoga imena.

“Značaj je portreta iz ove knjige, da to na kraju i istaknem, prije svega u činjenici da su oni autoru postupno otvarali mozaik crnogorske dijalektologije prema kojemu je 2017. sklopljena monografija Dijalektologija crnogorskoga jezika. Da je i tu zahvaljujući svojemu profesionalno-stručnom kapacitetu postigao cilj svjedoči promocija te knjige na dijaektološkoj konferenciji na univerzitetu u Lođu pred uglednim slavistima, kao i referat povodom Čirgićeve Dijalektologije koji je akademik Mark L. Grinberg objavio u zborniku And Thus You Are Everywhere Honored. Studies Dedicated to Brian D. Joseph iz 2019. Knjiga Dijalektologija crnogorskoga jezika u izdanju prestižne kuće Lexington Books upravo je u štampi za naučnu zajednicu u Sjedinjenim Američkim Državama”, zaključio je Vujović.