Pobjeda

INICIJATIVA

H.Novi: Za spomen obilježje Zuku Džumhuru

Književnik i novinar Miraš Martinović pokrenuo je inicijativu za podizanje spomen-obilježja Zuku Džumhuru, piscu, putopiscu, slikaru i karikaturisti, koji je dvije decenije živio i stvarao u Herceg Novom. Ovu inicijativu, uz potpise građana Herceg Novog, Martinović ima namjeru i zvanično da dostavi opštini.

„Zuko je čovjek koji je mnogo uradio za Herceg Novi. Spomen-obilježje bilo bi najbolje napraviti ispred nekadašnje kafane „Hercegovina“, u kojoj je Zuko često sjedio“, kazao je Martinović.

Samo mjesto gdje će biti postavljeno spomen-obilježje, prema riječima Martinovića, manje je važno od činjenice da  bi trebalo da se zna da je on živio u Herceg Novom i na najljepši način afirmisao grad. Zuko je, ističe Martinović, u mnogim medijima pisao o Herceg Novom.

„U čuvenoj TV emisiji „Hodoljublja“ uvijek je imao prostora za grad u koji se zaljubio na prvi pogled“, ističe Martinović.

On je ocijenio i da su sedamdesete i osamdesete godine bile najljepše za Herceg Novi i da su ga tada mnogi stvaraoci izabrali za grad svoga življenja.

„Zato ćemo predložiti i da još neke ličnosti dobiju svoj znak i mjesto, poput Branka Lazarevića, Luke Tomanovića, Stevana Raičkovića, Bata Pravilovića“, kazao je Martinović.

Ko je Zuko Džumhur

Zulfikar Zuko Džumhur, bosanskohercegovački i jugoslovenski putopisac, slikar i karikaturista, rođen je u Konjicu 24. septembra 1920. godine. Osnovnu školu i nižu gimnaziju završio je u Beogradu, gdje mu je otac radio kao imam, a višu gimnaziju u Sarajevu 1939. godine. Počeo je da studira pravo, ali je prešao na likovnu akademiju i završio je u klasi Petra Dobrovića. Prve crteže objavio je u „Narodnoj armiji“ 1947, a od tada je sarađivao kao karikaturista i ilustrator u „Ježu“, „Borbi“, „Vetrenjaci“, „Politici“, „Oslobođenju“, reviji „Danas“ i NIN-u kao stalni saradnik i urednik. Objavio je više od 10.000 karikatura.

Napisao je scenarije za više kratkih filmova i tri za igrane. Uradio je 35 scenografija za pozorište, a na sarajevskoj televiziji radio je kao pisac scenarija i voditelj serija emisije „Hodoljublje“. Zajedno sa Momom Kaporom, autor je knjige „Zelena čoja Montenegra“. Umro je u Herceg Novom, gradu u koji je došao i o kojem je govorio da se u njemu „živi od sunca, zbog sunca, za sunce“.  Sahranjen je u rodnom Konjicu 29. novembra 1989. godine.