[ Pobjeda ]

SAJAM KNJIGA

Zagarčaninu nagrada „Karavađo“

Knjige „Putnik“ Sretena Asanovića, „Davidova zvijezda“ Zuvdije Hodžića (obje iz biblioteke „Lektira“) i „Balšine pjesme“ Branka Banjevića (biblioteka „Zublja“), u izdanju Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva Podgorica, predstavljene su u četvrtak na Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga. Sa crnogorskim piscima razgovarali su glavni urednik ZUNS-a Vladimir Vojinović i Nela Savković-Vukčević.

Vojinović je istakao da je riječ o autorima, čija ostvarenja iz oblasti đečije crnogorske književnosti, romaneskne crnogorske književnosti i iz oblasti crnogorske kratke priče, godinama griju srca.

Osvrnuvši se na posljednjih pet decenija izdavaštva u Crnoj Gori, Branko Banjević je podsjetio da je uloga planskog proučavanja crnogorskog nasljeđa od 1964. godine pripala Grafičkom zavodu. Tu je koncipirana biblioteka „Luča“, koja je afirmisala Crnu Goru i postala poznata u Jugoslaviji.

“Svi listovi u Jugoslaviji počeli su da hvale izdanja „Luče“ i tek tada su naši rukovodioci došli da vide ko su ti ljudi koji to rade i gdje rade. Došli su u jednu zadimljenu prostoriju sa trulim podom. Radili smo bez ikakvih uslova, ali sa ogromnim entuzijazmom. Ako čovjek ima znanje i entuzijazam, uslove će sam stvoriti. I tako je krenulo. Poslije se to nastavilo u Pobjedi, a danas u Institutu za crnogorski jezik i književnost i ostalim institucijama”, kazao je Banjević.

Prema njegovim riječima, danas u Crnoj Gori ima dosta ozbiljnih izdanja i dosta naučnog i objektivnog prilaza našoj prošlosti i našim vrijednostima.

Usmeno nasljeđe

Vladimir Vojinović je istakao da je djetinjstvo Sretena Asanovića uticalo na to da on postane stvaralac. Asanović je, kako je rekao, bio svjedok bombardovanja Podgorice krajem Drugog svjetskog rata, a bio je i na borbenim linijama kao mladi partizan.

“Moje ratno djetinjstvo i godine neposredno poslije rata uticali su na to da je moja proza takva kakva jeste. U prozi sam pokušao da dam nekakav duh toga vremena. Smatram da je dužnost literature ljudska sudbina. Neke sudbine sam uspio da sažmem i donesem u svojim pričama”, kazao je Asanović.

Zuvdija Hodžić je rekao da je odrastao u brojnoj porodici u Gusinju, mjestu koje je bilo na raskršću, gdje se puno putovalo.

“Putnici uvijek donose nešto novo. Nijesam bio čovjek koji je govorio, ali sam bio čovjek koji je umio da sluša. Ti su ljudi tako zanimljivo pričali – kao da ih je Ivo Andrić učio. Njihove priče doživljavao sam kao svoje, da bih kasnije kao pisac svoje priče pričao kao tuđe. Tražio sam društvo starijih ljudi koji su umjeli da pričaju i koji su imali bogato nasljeđe. Doduše, to je uglavnom bilo islamsko nasljeđe upravo zato što je i kraj bio takav. Postao sam pisac koji je na tom duhovnom nasljeđu toga naroda gradio svoju prozu, ali to bi bilo loše ako ja nisam čovjek koji je upijao i drugu kulturu i književnost. Ja sam rijeka sa više pritoka”, kazao je Hodžić.

Ambasador Italije Vićenco del Monako uručio je juče na Sajmu knjiga Mladenu Zagarčaninu nagradu „Karavađo“, koja mu je pripala za doprinos projektu „Heritage of Serenissima“ (Baština Venecije). Projekat u kome je učestvovao sa kolegama sa evropskih univerziteta označio je prekretnicu u načinu proučavanja Starog Bara i osmišljavanju njegove buduće spomeničke koncepcije. Direktor Narodnog muzeja Pavle Pejović istakao je da je ovim projektom dat podsticaj da se i na drugim crnogorskim lokalitetima traže odgovori vezani za identitet našeg naroda.

Treći dan Sajma počinje danas u 12 sati.