Žabljak
Oblačno
6.6 °C
Pljevlja
Oblačno
12.7 °C
Herceg Novi
Oblačno
14.5 °C
Nikšić
Oblačno
10.6 °C
Cetinje
Pretežno oblačno
15.8 °C
Bar
Oblačno
17.8 °C
Podgorica
Oblačno
17.2 °C
Ulcinj
Pretežno oblačno
17.1 °C
Kolašin
Oblačno
9.0 °C

Kulturna galaksija

pogledaj.to

NOVI MODEL 18. 01. 2015. 09:54   >>  09:52 0

NOVI MODEL

Umro je umjetnik, rodio se kreativni preduzetnik

Pojam umjetnosti pa i samog umjetnika i danas je donekle obavijen velom mističnog. Ipak, umjetnost nastaje u određenom društveno-ekonomskom kontekstu i u njemu živi i sam umjetnik. Koji je to kontekst i kako on utiče na samu umjetnost pokušao je odgovoriti Vilijam Deresievic, američki pisac, esejist i kritičar, u svom tekstu „Smrt umjetnika – rođenje kreativnog preduzetnika“, koji je nedavno objavljen u magazinu "The Atlantic".

Da bi došao do današnje situacije, Deresievic je ustanovio nekoliko modela umjetnika koji su se izmjenjivali kroz istoriju i stavio ih u odnos prema tržištu. Prvo je bio umjetnik zanatlija, koji se prema svom gospodaru nalazio u feudalnom odnosu. Modeli koji slijede od kraja 18. vijeka samo su prilagođavanja starog modela modernom kapitalizmu. Tako se javlja umjetnik kao usamljeni genije koji se ne zamara prljavim poslovima tržišta te čiji je odnos s mecenom drugačiji od njegovog prethodnika zanatlije utoliko što umjetnik genije visoko rangira u društvu i postavlja svoje uslove.

Nakon Drugog svjetskog rata, institucionalizacijom umjetnosti, javlja se i novi model umjetnika kojeg autor naziva umjetnik profesionalac. Kao i bilo koje drugo zvanje, umjetnik profesionalac se postaje pohađajući stručne škole i univerzitete. On egzistencijalnu sigurnost nalazi na akademskim pozicijama, a slobodan duh koji je naslijedio od svog prethodnika i dalje ga drži daleko od prljavih poslova tržišta. Zato je tu cijeli niz institucija koje se brinu da umjetnik može da radi samo svoj posao – umjetnost. O prodaji, promociji, finansijama brinu se galeristi, izdavači, agenti, menadžeri, producenti i drugi.

Premda je taj model umjetnika profesionalca i danas prisutan, Deresievic prepoznaje još jedan novi model koji se javlja s prevlasti tržišta i njegovih vrijednosti. Kao i među srednjom klasom, tako i među umjetnicima nova situacija profesionalca pretvara u preduzetnika. Umjetnik kao kreativni poduzetnik, kako ga autor naziva, lišen je svih zaštita i posredovanja te je kao samozaposlena osoba prepušten na milost i nemilost tržišta.

"Institucije na kojima se temeljio postojeći sistem slabe ili raspadaju. Profesori postaju vanjski saradnici. Zaposleni postaju samostalni honorarci (ili neplaćeni praktikanti). Svi se bave stezanjem budžeta. Sada bi svi trebali da budu šefovi sami sebi i da imaju vlastiti biznis: biti svoji agenti, imati svoju marku, marketing, produkciju, finansije. Poduzetništvo nam se nudi kao mogućnost. A zapravo je neizbježno. Do sada su svi već shvatili da niko ne može računati na posao."

Kreativni preduzetnik uveliko koristi mogućnosti interneta. Tu se bavi marketingom i distribucijom, područjima nad kojima su ranije monopol imale korporacije i institucije. Deresievic pokušava da sagleda kakve posljedice to ima na umjetnost. Kreativni preoduzetnik je interaktivan, gradi mrežu. Ne provodi sate i sate nad jednim radom već na sakupljanju kontakata. To se odražava i na njegovo djelovanje. Par dana radi na jednom mjestu, odradi projekat negdje drugdje, dopisuje se mejlom. Odnosi koje ima s kontaktima nijesu duboki. Isto tako, kad umjetnost postane posao, kreativni poduzetnik je svestran, prilagođava se zahtjevima tržišta i radi što se traži.

"Ono što vidimo u ovoj novoj paradigmi, bilo u vanjskim odnosima umjetnika, bilo u njegovim unutrašnjim kreativnim mogućnostima, ono je što se vidi u kulturi uopšteno: dubina je zamijenjena širinom", pojašnjava autor teksta.

Umjetničko djelo u takvim odnosima sve se više izjednačava s potrošačkom robom. Deresievic pretpostavlja da će takvi odnosi uticati i na samo umjetničko djelo. Ono će postati prepoznatljivo, generičko, jednostavno za razumijevanje i spremno da udovolji kupcu. Takva demokratizacija ukusa pojednostavljeno znači da kupac ima pravo, a dobar umjetnik je onaj kojem je prodaja u posljednjem kvartalu porasla.

Autor tvrdi da ga ne bi čudilo da riječ 'umjetnik' uskoro zamijeni riječ kreativac, posebno zbog njene veze sa svetom riječi današnjice – kreativno.

"Kad umjetničko djelo postane roba na tržištu i ništa drugo, kad svaki ljudski napor postane kreativan i svaka osoba kreativac, umjetnost ponovo postaje zanat, a umjetnik zanatlija”, zaključuje Deresievic.

Komentari 0

ostavi komentar

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se

Novo