RTCG - Radio Televizija Crne Gore - Nacionalni javni servis :: Kultura https://www.rtcg.me/kultura/rss.html me https://www.rtcg.me/img/logo.png RTCG - Radio Televizija Crne Gore - Nacionalni javni servis :: Kultura https://www.rtcg.me/kultura/rss.html U Ulcinjski CZK uloženo 102.000 eura https://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/297621/u-ulcinjski-czk-ulozeno-102000-eura.html Modernizacijom sale ulcinjskog Centra za kulturu značajno su unaprijeđeni uslovi ne samo za tehničku realizaciju kulturno-umjetničkih programa, već će, shodno tome, biti revitalizovana i redovna prikazivačka djelatnosti u ovom gradu, kazao je ministar kulture Aleksandar Bogdanović.

On je sa stalnom predstavnicom UNDP u Crnoj Gori Danijelom Gašparikovovom i predsjednikom Opštine Ulcinj Lorom Nrekiććem obišaos Centar za kulturu u Ulcinju, gdje je završena digitalizacija sale i opremanje savremenom tehnikom.

Ukupna vrijednost radova i ugrađene opreme iznosi 102.000 dolara, a projekat je realizovan u saradnji Ministarstva kulture sa UNDP, kroz program „Kreativna Crna Gora - Ekonomska valorizacija i kreativne industrije“.

Ministar Bogdanović podsjetio je da Ministarstvo posvećeno radi na poboljšanju tehničko-tehnoloških i prostornih uslova ustanova kulture i na nacionalnom i na opštinskom nivou.

„Modernizacijom sale ulcinjskog Centra za kulturu značajno su unaprijeđeni uslovi ne samo za tehničku realizaciju kulturno-umjetničkih programa, već će, shodno tome, biti revitalizovana i redovna prikazivačka djelatnosti u ovom gradu“, kazao je ministar Bogdanović.

Naglasio je da je na planiranu dinamiku radova značajno uticala aktuelna epidemiološka situacija.

„Ipak, danas smo svjedočili da je proces uspješno završen i da je sala Centra za kulturu sada potpuno funkcionalna. Cijenimo da će uslovniji ambijent i modernizovana sala značajno podstaći nove oblike kreativnosti kod mladih ulcinjskih umjetnika, ali i doprinijeti povezivanju kulturne i turističke ponude prije svega na lokalnom nivou“, kazao je ministar Bogdanović.

Posebno je zahvalio Danijeli Gašparikovoj i kancelariji UNDP na snažnoj i kontinuiranoj podršci usmjerenoj na unapređenje crnogorske kulturne scene, odnosno njenih infrastrukturnih kapaciteta.

Kada je riječ o ulaganjima u infrastrukturu kulture Ulcinja, ministar Bogdanović podsjetio je na nedavno potpisani ugovor o rekonstrukciji nekadašnjeg Kina, koji će po završetku radova imati funkciju i bioskopa i multimedijalnog centra.

„Sve ovo pokazuje da je Vlada Crne Gore, u koordinaciji sa lokalnom samoupravom, u prethodnom periodu aktivno i posvećeno radila na poboljšanju sveukupne klime u kojoj djeluju i ulcinjski umjetnici i zaposleni u kulturi“, napomenuo je ministar Bogdanović.

Osvrćući se na uspješnu saradnju sa Ministarstvom kulture i Opštinom Ulcinj na adaptaciji i modernizaciji sale ulcinjskog Centra, stalna predstavnica UNDP u Crnoj Gori Danijela Gašparikova podsjetila je da umjetnost i kultura imaju moć da ujedinjuju pojedince i zajednice.

„Proteklih par mjeseci bili su puni izazova, ali se nadam da će, kada savladamo pandemiju Kovid-19, ovaj centar osnažiti duh zajednice i saradnje. Uvjerena sam da će Centar za kulturu u Ulcinju doprinijeti regenerisanju zajednice, da će okupljati umjetnike, turiste i građane i da će se u ovom prostoru osjećati duh inovativnosti. Da će centar biti mjesto gdje će se stvarati nove ideje. Zato ohrabrujem sve da kada to epidemiološka situacija dozvoli, zajedno nastavimo da radimo na očuvanju kulturnog nasljeđa i povezivanju ljudi”, rekla je Gašparikova.

Predsjednik Opštine Ulcinj Loro Nrekić izrazio je zahvalnost gospođi Gašparikovoj i UNDP na uspješnoj realizaciji projekta, kao i ministru Bogdanoviću na, kako je naglasio, kontinuiranoj podršci ovom gradu u svim oblastima kulture.

„Ovo je objekat koji je davno napravljen, falilo mu je ozvučenje, rasvjeta i sva ostala prateća tehnika. Zato se radujem što smo danas dobili kompletno opremljen Centar za kulturu u kojem mogu da se odvijaju sve vrste manifestacija“, kazao je Nrekić.

]]>
28.10.2020T16:00:00 +0100 Kulturna galaksija https://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/297621/u-ulcinjski-czk-ulozeno-102000-eura.html
Čirgićeva knjiga dragocjena za montenegristiku https://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/297594/cirgiceva-knjiga-dragocjena-za-montenegristiku.html “Dijalektolozi i crnogorski jezik” autora Adnana Čirgića dragocjena je knjiga za montenegristiku, smatra Novica Vujović sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost. Adekvatna kontekstualizacija i metodološki okvir knjige doveo je, pored ostaloga, i do toga da zaključujemo da su neki od autora što su dosljedno negirali postojanje crnogorskog jezika u stvari najviše dali upravo montenegristici, napisao je Vujović u prikazu ovog djela.

On ističe da je za akademsku i naučnu zajednicu i crnogorsku ukupnu kulturu od velikog značaja izdavačka djelatnost Fakulteta za crnogorski jezik i književnost.

Nizu ove godine objavljenih knjiga uz 25. broj časopisa Lingua Montenegrina pripada knjiga Dijalektolozi i crnogorski jezik autora Adnana Čirgića.

“Iako dio mlađe naučne generacije, bibliografija i dosadašnja Čirgićeva postignuća bogati su kao da je riječ o čovjeku dubokih godina. Sve je to, razumije se, od dana kad je odbranio doktorsku tezu pred komisijom na čijemu je čelu bio akademik Milan Moguš, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – ostvarivano takoreći na velikoj sceni, pedantnim radom i saradnjom sa stvaraocima kakvi su Josip Silić, Stjepan Damjanović, Mateo Žagar, Mark L. Grinberg, Robert Grinberg, Emil Tokaž, Robert Bonjkovski, Pšemislav Brom, Irena Jaros, Simon Sazdov i dr. Možda je ponajviše na njega uticao jezikoslovac Josip Silić, za kojega akademik Stjepan Damjanović ističe-Bio sam potpuno uvjeren u nekim godinama da od Vardara pa do Triglava nema glave koja dublje razmišlja o jezičnom fenomenu od glave Josipa Silića“, podsjeća Vujović.

 Čirgić je jedini saradnik iz Crne Gore na kapitalnom projektu Enciklopedija slovenskih jezika i lingvistika.

“Povremeni pratilac njegova rada jesu i polemike, ali one sudeći po imenima, skromnome djelu i stavovima onih koji ga napadaju i ne zavređuju posebnu pažnju”, navodi se u prikazu.

Adnan Čirgić je, kako kaže Vujović, u dugom nizu godina objavljivao radove o lingvistima i posvećenicima što su im organski slojevi crnogorskog jezika bili dio profesionalnoga interesovanja, uzgredna aktivnost ili hobi čak.

“Rezultati su takvoga rada okončani dvijema knjigama Dijalektolozi i crnogorski jezik do polovine XX vijeka i Dijalektolozi i crnogorski jezik od polovine XX vijeka kod Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva u Podgorici. Iz sasvim prozaičnih razloga u pogledu nedostupnosti knjiga zbog maloga tiraža no još više iz metodoloških zahtjeva portreti su sabrani i opravdano objavljeni kao jedna knjiga”, kazao je on.

U knjizi od 453 stranice nalaze se predgovor naslovljen „Kratak pregled proučavanja crnogorskih govora“ te 32 portreta naučnika od Vuka Karadžića kao najstarijeg do Mata Pižurice.

“Gledajući niz sadržaj ove knjige, a skicirajući ga preko najkrupnijih tačaka čitalac će zapaziti da su prvi zapisi o nekim jezičkim crtama crnogorskih govora dati iz pera Vuka Stefanovića Karadžića u predgovoru Srpskih narodnih poslova (1936). Sami će početak XX vijeka donijeti veliki iskorak na polju discipline što je dijalektologijom zovemo”, kaže Vujović.

 Za montenegristiku od prvorazrednog su značaja radovi Milana Rešetara.

“ Čirgić je predstavio doprinos toga uglednog Dubrovčanina montenegristici prije svega ističući njegovu knjigu o „srpskohrvatskim akcentima“ iz 1900, kao i Štokavski dijalekat, koja je od 1907. kada je objavljena čekala više od stotinu godina objavljivanje na nekom od štokavskih jezika. Prevedena je na crnogorski jezik i 2010. u Matici crnogorskoj objavljena s detaljnim predgovorom upravo Adnana Čirgića”, objašnjava on.

Vujović podsjeća da je prvi crnogorski školovani lingvista koji je napisao dijalektološku monografiju s crnogorskom problematikom bio Danilo Vušović.

“Taj je rođeni Nikšićanin za kratkoga života objavio Dialekt istočne Hercegovine, neadekvatna naslova, a golemog značaja zbog obilja građe sa širokoga područja nikšićke opštine, te knjigu Prilozi proučavanju Njegoševa jezika. Uz Danila Vušovića kao međaš u montenegristici stoji Mihailo Stevanović s monografijom Istočnocrnogorski dijalekt. Rešetar, Vušović i Mihailo Stevanović značajni su po tome što su zatemeljili jezikoslovnu njegošologiju i najveći joj doprinos dali do danas”, navodi Vujović.

“Velikoga je značaja monografija Branka Miletića Crmnički govor iz 1940, ne samo u pogledu prikupljenih materijala nego i svojom metodološkom uzornošću.  U to vrijeme stvaraju i jedan Radosav Bošković, svjetskoga ugleda lingvista, nama značajan, uza sve drugo, zbog studije o suglasniku h u crnogorskim govorima (1931). Slijede naučnici poput Jovana Vukovića, Luke Vujovića, Milije Stanića, Mitra Pešikana i Dragoljuba Petrovića”, dodaje on.

Autorima čije je djelo obradio, Adnan Čirgić dodijelio je mjesto u montenegristici prema zasluzi, priznavajući im domete i dragocjenost dijalekatske građe koju su ostavili kao zalog za dolazeće naraštaje.

“Nije im Čirgić prikrio, razumije se, ideološke i filološke zablude kojima su neki od ovih autora robovali. Adekvatna kontekstualizacija i metodološki okvir knjige doveo je, pored ostaloga, i do toga da zaključujemo da su neki od autora što su dosljedno negirali postojanje crnogorskoga jezika u stvari najviše dali upravo montenegristici. Takav je primjer danas najboljega našega dijalektologa Dragoljuba Petrovića. I tako redom”, kaže Vujović.

Ističe da su iz prikaza nepravedno izostala mnoga imena.

“Značaj je portreta iz ove knjige, da to na kraju i istaknem, prije svega u činjenici da su oni autoru postupno otvarali mozaik crnogorske dijalektologije prema kojemu je 2017. sklopljena monografija Dijalektologija crnogorskoga jezika. Da je i tu zahvaljujući svojemu profesionalno-stručnom kapacitetu postigao cilj svjedoči promocija te knjige na dijaektološkoj konferenciji na univerzitetu u Lođu pred uglednim slavistima, kao i referat povodom Čirgićeve Dijalektologije koji je akademik Mark L. Grinberg objavio u zborniku And Thus You Are Everywhere Honored. Studies Dedicated to Brian D. Joseph iz 2019. Knjiga Dijalektologija crnogorskoga jezika u izdanju prestižne kuće Lexington Books upravo je u štampi za naučnu zajednicu u Sjedinjenim Američkim Državama”, zaključio je Vujović.

]]>
28.10.2020T13:30:00 +0100 Kulturna galaksija https://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/297594/cirgiceva-knjiga-dragocjena-za-montenegristiku.html
Gost Śednika četvrtkom Branko Banjević https://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/297582/gost-ednika-cetvrtkom-branko-banjevic.html Matica crnogorska nastavlja serijal tribina sa istaknutim intelektualcima, naučnicima i stvaraocima. Gost ovoneđeljnog Śednika četvrtkom je Branko Banjević, književnik, književni kritičar, esejista, antologičar i urednik. Kako su najavili siz Matice, Branko Banjević će pored najavljene teme govoriti o upravo objavljenim Poslanicama Petra I Petrovića Njegoša u izdanju Matice crnogorske. Banjević je ujedno i priređivač ovog izdanja Poslanica, publikovanih povodom obilježavanja 190 godina od smrti Svetog Petra Cetinjskog.

Banjević je jedan od najznačajnijih crnogorskih pjesnika savremenog doba. Rođen je 1933. godine u Pješivcima. Gimnaziju je pohađao u Nikšiću, a diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Bio je profesor i dugogodišnji urednik izdavačke djelatnosti u Grafičkom zavodu i Pobjedi – urednik biblioteke Luča, antologijskog izbora crnogorske književnosti. Dugogodišnji predśednik Matice crnogorske, sada je član njenog Savjeta. Osnivač je i prvi predśednik Crnogorskog društva nezavisnih književnika i jedan od osnivača Crnogorskog PEN centra. Piše poeziju, kritiku i eseje; poznat je i kao antologičar. Poznatije zbirke pjesama i antologije: Napuklo sunce, Gavran hrani Crnu Goru, Glasovi, antologija crnogorskih narodnih tužbalica Polje Jadikovo, antologije Crnogorska moderna i dr.

Moderator razgovora će biti novinarka Tanja Pavićević.

"Zbog aktuelnih zdravstvenih prilika i mjera NKT-a programu će moći da prisustvuju predstavnici medija dok će za publiku i zainteresovane kompletan snimak razgovora biti dostupan śutradan na sajtu Matice crnogorske (www.maticacrnogorska.me), Facebook profilu Matica crnogorska i Youtube kanalu Matica crnogorska", navodi se u saopštenju.

Program će biti održan u Matici crnogorskoj (Beogradska 24 c), u četvrtak, 29. oktobra 2020. godine, u 18 časova.

]]>
28.10.2020T12:15:00 +0100 Kulturna galaksija https://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/297582/gost-ednika-cetvrtkom-branko-banjevic.html
Gran pri monodrami "Potonja ura Njegoševa” https://www.rtcg.me/kultura/filmipozoriste/297571/gran-pri-monodrami-potonja-ura-njegoseva.html Monodrami “Potonja ura Njegoševa” koju izvodi glumac Crnogorskog narodnog pozorišta Slobodan Marunović, pripao je Gran pri festivala monodrame Monoakt, koji je sinoć završen u Peći.

Iako je predstava od premijere 1988. godine izvedena više od 1500 puta širom svijeta i dobila brojne nagrade, za Marunovića je važno, kaže, i ovo priznanje, kao i samo učešće na ovom festivalu u okolnostima koje diktira pandemija koronaVirusa.

“Ova nagrada  je još jedna satisfakcija i potvrda da je Njegoševa misao velika, neprevaziđena, da ne priznaje ni granice ni prostore ni vrijeme”, kaže Marunović.

Podsjećajući da je u svojoj dugogodišnjoj karijeri sa Crnogorskim narodnim pozorištem iz Podgorice često igrao na sceni pećkog pozorišta, zadovoljan je što su ljudi u publici sinoć, većinom mladi, razumjeli predstavu.

“Veliko mi je zadovoljstvo što su mnogi razumjeli naš jezik, a drugi su mi rekli da su razumjeli predstavu na osnovu emocija koje su dolazile sa scene preko riječi velikog vladike Petra Drugog Petrovića Njegoša, koje je Slobodan Tomović, kao vrsni poznavalac Njegoševog djela utkao u ovo dramsko djelo, a režirao Blagota Eraković”, ističe Marunović.

“Predstavu sam igrao širom svijeta, jednako je razumiju u Australiji, Americi, Švedskoj, Francuskoj, u nekom selu, bilo kojem prostoru gdje ta riječ odzvanja suštinski, esencijalno i tiče se svakog čovjeka na ovoj planeti. Njegoš je svjetski, univerzalan pisac. Ono o čemu on govori i pjeva u svojim djelima je vaseljenska priča o životu, smrti, sudbini, Bogu, ljubavi, svemu onome što svakog čovjeka u životu opterećuje.

Na programu 12. Internacionalnog festivala  Monoakt bilo je  pet predstava pozorišta iz Bugarske, Kosova, Hrvatske i Crne Gore”, dodaje glumac.

I pored svih teškoća u organizaciji Festivala i odgađanja od juna do danas, organizatori su zadovoljni realizovanim.

“Imali smo dobar program, dobro smo svi sarađivali. Ovim festivalom otvorili smo vrata pozorišta nakon pause od nekoliko mjeseci i već sad počinjemo da pripremamo festival za narednu godinu, nadamo se u boljim okolnostima”, kazao je direktor Festivala Monoakt Mentor Zumberaj. 

]]>
28.10.2020T11:26:00 +0100 Film i pozorište https://www.rtcg.me/kultura/filmipozoriste/297571/gran-pri-monodrami-potonja-ura-njegoseva.html
Festival “Olimpijada Poezije” u KIC-u https://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/297562/festival-olimpijada-poezije-u-kic-u.html Festival “Olimpijada Poezije” biće organizovan 30. oktobra u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomović” od 16 sati. Za 31. oktobar organizatori su najavili obilazak Podgorice i čitanje poezije učesnika na otvorenom. Olimpijada Poezije se prvi put organizuje u Podgorici, a najavljeno je učešće 20 pjesnika iz: Makedonije, Albanije, Srbije, Italije, Slovenije, Iraka, Kanade, Bosne i Hercegovine, Grčke i naravno Crne Gore.

U okviru festivala biće promovisane dvije knjige “Neke staze života” i “Sehara duše i srca” autorke Jasmine Ilić.

Stihove će govoriti i čitati: književnice Dragana Petrić Djokić i Radojka Mugoša Petrić i pjesnikinja Sanja Veličković Radonjić. U muzičkom dijelu nastupaće Stanko Miranović i Eki Smajović.

Na Olimpijadi poezije 30. i 31. oktobra, nagrađenim pjesnicima biće uručene nagrade po rezultatu konkursa "Olimpijada Poezije".

Festival organizuje Svjetska književna akademija, uz podršku KIC-a “Budo Tomović”.

]]>
28.10.2020T10:48:00 +0100 Kulturna galaksija https://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/297562/festival-olimpijada-poezije-u-kic-u.html
Gimnaziji u DG poklanjaju Njegoševe Poslanice https://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/297558/gimnaziji-u-dg-poklanjaju-njegoseve-poslanice.html Matica crnogorska obilježava 190 godina od smrti Petra I Petrovića Njegoša i tim povodom danilovgradskoj Gimnaziji koja nosi njegovo ime poklanja Poslanice vladike i gospodara crnogorskoga Petra I Petrovića Njegoša.
Petar I Petrović Njegoš, jedna je od najvećih ličnosti crnogorske nacionalne istorije.

Predstojećeg 31. oktobra, navršava se 190 godina od njegove smrti.

Tim povodom je Matica crrnogorska objavila knjigu Poslanice Petra I Petrovića Njegoša, koju je priredio književnik Branko Banjević, dugogodišnji predsjednik Matice crnogorske i član njenog Savjeta.

"Matica crnogorska će povodom ove značajne godišnjice, Gimnaziji 'Petar I Petrović Njegoš', koja ovog 31. oktobra slavi 50 godina postojanja, pokloniti učenicima i kolektivu 50 primjeraka upravo objavljenih Poslanica. Pored toga, Matica crnogorska biblioteci danilovgradske Gimnazije poklanja i komplet svojih izdanja", navodi se u saopštenju.

Predano radeći na njegovanju kulture sjećanja crnogorske nacije i društva, iz Matice crnogorske navode da vjeruju da poruke iz naše prošlosti imaju smisla i vrijednosti samo ukoliko ih svaka generacija iznova protumači, kritički valorizuje i prihvati kao svoje.

"Ličnost i djelo Petra Prvog, vrijednostima najvišeg stepena, zrače i danas, zračiće i śutra, na njegov narod... Sveti Petar Cetinjski napisao je veliki broj poslanica i pisama. Od svega toga bogatstva sačuvao se mali, gotovo neznatan dio... Ovoga puta želio sam da pokažem umjetničku stranu tih dokumenata. Zato sam iz poslanica birao samo ono što pokazuje književni dar Petra Prvog", kazao je u predgovoru knjizi, priređivač Branko Banjević.

Poklon će direktorici Gimnazije, Nataši Latković predati predsjednik Matice crnogorske Dragan Radulović.

Svečano uručenje knjiga održaće se u Gimnaziji „Petar Petrović Njegoš“ u Danilovgradu, sjutra u 11 sati.

]]>
28.10.2020T10:04:00 +0100 Kulturna galaksija https://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/297558/gimnaziji-u-dg-poklanjaju-njegoseve-poslanice.html
28. oktobar https://www.rtcg.me/kultura/kalendar/29219/28-oktobar.html Izbor i priprema: Č. Đurđić

Ovaj dan se od 2002. obilježava, na zahtjev ASIFE, kao Međunarodni dan animacije. Povod za njegovo ustanovljenje je 28. oktobar 1892. kada je Emil Rejno priredio prvo javno prikazivanje animiranog filma u muzeju "Grevin" u Parizu. 

Na današnji dan 1704. umro je engleski filozof Džon Lok, jedan od utemeljivača empirizma i liberalističke filozofije. Snažno je uticao na kasnije filozofe empiričare i teoretičare liberalnog društva i građanske države. Poznata djela: "Ogled o ljudskom razumu", "Pisma o toleranciji", "Dvije rasprave o vladi" i "Vaspitanje".

1751 - Crnogorski vladika Vasilije Petrović zatražio je od mletačkog emisara Valerija Antelmija da izvijesti Senat i vlasti u Veneciji, kako je u područje vladičine uprave nad pravoslavcima došao izvjesni Nektarije Ljubibratić, koji je uz pomoć nekih sveštenika iz Dalmacije i Sarajeva, uzurpirao crkvenu vlast. "Mi, poručio je vladika Veneciji, još od starih vremena imamo pisma od pape rimskog Lava IV – da mitropolit skenderijski i primorski jeste najstariji u Serbiji, Bosni i Bolgariji. I u tome do sada bili smo priznati i od presvijetle gospode mletačke "- stoji u poruci  vladike Vasilija.

1851 - Tri dana prije smrti, vladika Petar II Petrović Njegoš upoznao je glavare i senatore, okupljene oko njegove postelje u Biljardi, sa sadržajem testamenta čiji su primjerci (kopije) dostavljeni ruskoj vladi, poslaniku Rusije u Beču i konzulu u Dubrovniku. Prema testamentu, na čijem je dosljednom izvršenju insistirao vladika Rade, zaklinjući glavare da ga se pridržavaju, njegov brat Pero Petrović trebalo je da ostane predsjednik Senata i upravlja narodnim poslovima, dok Danilo (koga je Njegoš odredio za nasljednika) ne završi škole, odnosno, dok se, kako je Petar II naglasio, "ne učini sposobnim narodom upravljati".

1912 - Crnogorske i srpske trupe oslobodile su Pljevlja od viševjekovne turske okupacije. U oslobođenju Sandžaka i Metohije učestvovao je Istočni odred pod komandom Janka Vukotića, raspoređen u tri kolone: desnom kolonom sastavljenom od vasojevićke brigade komandovao je Radomir Vešović; srednjom – sastavljenom od kolašinske i durmitorske brigade komadovao je Janko Vukotić, dok je lijeva kolona bila pod komandom Mašana Božovića. Istočni odred oslobodio je Mojkovac, Bijelo Polje, Berane, Plav, Gusinje, Peć i Đakovicu.

1914 - Rođen je američki mikrobiolog Džonas Edvard Salk, koji je 1953. pronašao vakcinu protiv dječije paralize.

1922 - Oko 40.000 fašista crnokošuljaša Benita Musolinija krenulo je iz Napulja u marš na Rim. Dva dana kasnije kralj Vitorio Emanuele povjerio je Musoliniju mandat za sastav vlade. Fašistički režim trajao je do jula 1943.

1962 - Okončana je Kubanska raketna kriza – sovjetski lider Nikita Hruščov saopštio je da je naredio povlačenje raketa sa Kube, a predsjednik SAD Džon Ficdžerald Kenedi  da će obustaviti blokadu te zemlje.

1974 - Šefovi arapskih država, uključujući i jordanskog kralja Huseina usvojili su Deklaraciju kojom su zatražili stvaranje nezavisne palestinske države.

2005 - U Beogradu je, u 76. godini, umro poznati srpski i južnoslovenski glumac Ljuba Tadić. Karijeru je započeo kao gimnazijalac 1944. u Kragujevcu i za gotovo šest decenija rada u pozorištu, na filmu i na televiziji ostvario brojne upečatljive uloge, od kojih najpoznatije one u predstavama "Prljave ruke", "Kavkaski krug kredom", "Na rubu pameti", "Sumrak", "Garderober"...

2006 - Predstavnici crnogorske Vlade i kompanije "PM sekjuritiz" sa Barbadosa potpisali su u Tivtu ugovor o prodaji Mornaričko-tehničkog remontnog zavoda "Sava Kovačević". Kompanija PM  za imovinu tivatskog Arsenala i Doma vojske trebalo je da plati tri miliona i 260.000 eura, a ugovorom je predviđeno i da sagradi luksuznu marinu za mega jahte. Vlasnik i predsjedavajući kompanije PM, kanadski biznismen Piter Mank izjavio je nakon potpisivanja ugovora da će planirane investicije transformisati Boku Kotorsku i osposobiti je za nadmetanje s evropskim lukama za jahting turizam.

2007 - U Podgorici je, u 63. godini, umro profesor doktor Slobodan Kalezić, redovni član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, profesor na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Kalezić je rođen u Klikovačama kod Spuža, gimnaziju je završio u Titogradu (Podgorica) a Filozofski fakultet u Beogradu, gdje je i doktorirao 1982. Objavio je preko 60 knjiga – studija, ogleda, antologija, udžbenika, hrestomatija, priređenih izdanja i poezije.

2008 - Crnogorska Vlada utvrdila je predlog Zakona o konfliktu interesa.

 

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1492 - Kristofer Kolumbo je na prvom putovanju preko Atlantika otkrio Kubu i proglasio je posjedom Španije.

1636 - U Kembridžu, u američkoj državi Masačusets, osnovan je Harvard koledž, najstarija obrazovna ustanova u Sjedinjenim Američkim Državama.

1886 - Na ostrvu Bidl, u njujorškoj luci, predsjednik SAD Grover Klivlend otkrio je Statuu slobode, poklon Francuske, koju je izradio Frederik Ogist Bartoldi.

]]>
28.10.2020T00:00:00 +0100 Kalendar https://www.rtcg.me/kultura/kalendar/29219/28-oktobar.html
Kontrabas opusi u crkvi Svetog duha https://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/297458/kontrabas-opusi-u-crkvi-svetog-duha.html Edukativno-koncertni projekat Susreti kontrabasa-Double bass encounters, prvi ovog tipa u Crnoj Gori i regiji sinoć je finaliziran koncertom u koncertnoj Sali kotorske Muzičke škole, crkvi Svetog duha. ''Pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Crne Gore, a u organizaciji Centra za regionalnu saradnju CERES, Masterminda P&M i muzičkih škola „Vida Matijan“ i „Vasa Pavić“ u periodu od 24. do 27. oktobra učenici i studenti kontrabasa iz Crne Gore i regiona imali su priliku da kroz predavanja, radionice i koncerte usavršavaju svoje izvođačke afinitete ali i upoznaju domaću publiku sa dostignućima izvođaštva na kontrabasu'', kazali su iz Muzičke akademije Cetinje.

Nakon predavanja istaknutog pedagoga i soliste mr Ljubinka Lazića na temu “Johann Matthias Sperger”, uslijedile su radionice pod mentorstvom mr Veljka Belevića i Lazića, a koncertima u Podgorici i Kotoru Susreti kontrabasa su završeni izvođenjem numera koje su na susretima plaznici radili sa profesorima.

Publika je imala priliku da čuje izvođenje učenika niže muzičke škole u Podgorici Davida Golubovića koji je svirao Betovenovu “Odu radosti” i Menuet Matušeka.

Uz klavirsku saradnju mr Vide Belević koncert su nastavili studenti Viktor Minić i Nađa Dabetić, te profesori Ljubinko Lazić i Veljko Belević sa cetinjske Muzičke akademije. Repertoar je sadržao kompozicije Rahmanjinova, Gajdoša, Botesinija, Kusevickog.

Na kraju koncerta nastupio je kvartet Basonegro, koji, pored Belevića i Laziće čine kontrabasisti Crnogorskog simfonijskog orkestra Slaven Turusković i Predrag Vujović.

Izvođenje Svite Bernharda Alta kvartet Basonegro je posvetio prerano preminulom podgoričkom kontrabasisti Bobanu Aleksićukoji je takođe bio član ovog ansambla.

''Koncert u kotorskoj koncertnoj Sali održao se uz puno poštovanje mjera NKT-a povodom aktuelne pandemije korona virusa'', zaključujuu saopštenju.

]]>
27.10.2020T15:51:00 +0100 Kulturna galaksija https://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/297458/kontrabas-opusi-u-crkvi-svetog-duha.html
Koncert violiniste Viktora Hutera https://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/297447/koncert-violiniste-viktora-hutera.html Mladi crnogorski violinista Viktor Huter, prirediće solistički koncert u okviru ciklusa “Mladi talenti” u KIC-u “Budo Tomović” sjutra u 19 sati. Koncert će biti repriziran dan kasnije, 29. oktobra u 13 sati.

 

"Program sastavljen od poznatih djela violinske literature iz opusa kompozitora Đuzepea Tartinija (Sonata “Didone abbandonata”), Johanesa Bramsa (Sonata za violinu i klavir br. 2, Op. 100), Ežena Isaja (Sonata za violinu solo br. 4 Op. 27) i Pabla Sarasatea (Ciganski naprjevi), Viktor Huter će izvesti sa pijanistom Aleksejem Molčanovim, redovnim profesorom na Muzičkoj akademiji na Cetinju", saopšteno je iz KIC-a.

Violinista Viktor Huter je rođen 2003. godine, na Cetinju. Od ranog djetinjstva je pokazao istančan sluh i interesovanje za muziku. U rodnom Cetinju je pohađao nižu muzičku školu u klasi violinistkinje Tanje Bogdanović. Sa trinaest godina upisao je srednju muzičku školu "Vasa Pavić" u Podgorici, gdje je violinu učio u klasi Vilija Ferdinandija i Marka Simovića. Sa šesnaest godina je upisao studije violine na Muzičkoj akademiji na Cetinju, u klasi profesora Vujadina Krivokapića.

Do sada je učestvovao na dvadesetak muzičkih festivala i takmičenja i mahom osvajao prve nagrade. Od brojnih nagrada izdvajaju se: Specijalna lira na Muzičkom festivalu mladih Crne Gore 2018, Treća nagrada na takmičenju “Whitgift International Music Competition” u Londonu 2019, i nagradu "Laureat" na takmičenju "Polyhymnia" u Skoplju 2019. godine.

Duži niz godina je stipendista Ministarstva prosvjete, a prošle godine je osvojio nagradu iz "Fonda za talente".

Stalni je član orkestra "Mirko Petrović" pod vođstvom dirigenta Radovana Papovića, sa kojim je nastupao i kao solista.

Usavršavao se kod brojnih eminentnih muzičkih umjetnika kao što su: Stefan Milenković, Arkadij Vinokurov, Anton Martinov, Ivo Stankov, Vujadin Krivokapić, Vitalij Gulijčuk, Romolo Đesi, Mikhail Bereznjicki, Aleksej Molčanov i Julio Marić. Redovni je učesnik Ljetnjeg kampa za kamernu muziku, Ivanova korita, u okviru kojih je nastupao kao član kamernih dua i trija i kamernog orkestra na završnim koncertima na Cetinju i u Podgorici.

Od dosadašnjih muzičkih iskustava Viktor izdvaja koncerte koje je imao kao član klavirskog trija "Aeternum" (Viktor Huter, Petar Popović i Sari Šaćiri) iz klase za kamernu muziku Petra Obradovića 2019. godine, u okviru ciklusa “Mladi talenti” KIC-a "Budo Tomović" i u Ministarstvu kulture na Cetinju u organizaciji Matice crnogorske. Prošlog juna je učestvovao u revijalnom koncertu “Praznik muzike uz mlade talente”, prvom online muzičkom programu, koji su organizovali KIC “Budo Tomović” i Francuski institut povodom obilježavanja Praznika muzike (21. jun).

Shodno odluci Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti broj mjesta je ograničen, a dezinfekcija ruku, fizička distanca i nošenje zaštitnih maski u svim javnim zatvorenim prostorima je obavezno.

]]>
27.10.2020T11:54:00 +0100 Kulturna galaksija https://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/297447/koncert-violiniste-viktora-hutera.html
Izložba Kurpejovića u Umjetničkom paviljonu https://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/297433/izlozba-kurpejovica-u-umjetnickom-paviljonu-.html U okviru manifestacije "Svi smo mi Crna Gora – bogatsvo različitosti" Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore u Umjetničkom paviljonu ULU CG organizuje 21. samostalnu izložbu slika akademskog slikara Ibrahima Kurpejovića pod nazivom „Zvuk boje“, saopšteno je iz Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore (CEKUM). Otvaranje izložbe je 28. oktobra (srijeda), sa početkom u 19 časova.

Biće izložena 33 rada - ulje na platnu, akrilik i kombinovana tehnika na platnu i lesonitu.

Izložbu će otvoriti književnik i publicista Slobodan Vuković.

]]>
27.10.2020T10:36:00 +0100 Kulturna galaksija https://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/297433/izlozba-kurpejovica-u-umjetnickom-paviljonu-.html
Festival u Kanu u mini izdanju https://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/297412/festival-u-kanu-u-mini-izdanju.html Međunarodni filmski festival u Kanu, koji nije mogao da bude održan na proljeće zbog sanitarne krize, počinje danas u simboličnom mini izdanju na kojem će biti prikazana četiri filma iz zvanične selekcije za 2020. godinu.

 

Mini festival koji traje do 29. oktobra, otvoriće ostvarenje "Un triomphe" (Jedna pobjeda) reditelja Emanuela Kurkola (Emmanuel Courcol), a na projekciji će biti filmska ekipa.

Kulturnu manifestaciju će zatvoriti film "Les Deux Alfred" (Dvojica Alfreda) Brunoa Podalidesa (Podalydes). Toj projekciji prisustvovaće reditelj i glavna glumica u filmu Sandrin Kiberlen (Sandrine Kiberlain).

Biće prikazana još dva filma - "True Mothers" Japanke Naomi Kavaze i "Beginning" prvijenac Gruzijke Dee Kulumbegašvili koji je nedavno nagrađen na filmskom festivalu u San Sebastijanu.

Žiri će dodijeliti Zlatnu palmu za kratkometražni film i nagrade Sinefondasion (Cinefondation) specijalizovane za otkrivanje novih talenata.

Organizatori Kanskog festivala koji nije mogao da bude održan u maju zbog epidemije korona virusa, samo su saopštili spisak od 56 filmova u zvaničnoj selekciji za 2020. godinu. U međuvremenu neki od filmova na tom spisku su prikazani na drugim festivalima.

Organizatori se nadaju da će naredne godine u uobičajenom terminu od 11. do 22. maja biti održano 74. izdanje festivala u Kanu.

Mini izdanje festivala održava se uz sanitarne mjere zbog korona virusa, posjetioci moraju da nose maske i drže fizičko odstojanje, dok će neki filmovi biti prikazani poslije podne umjesto uveče.

]]>
27.10.2020T07:44:00 +0100 Kulturna galaksija https://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/297412/festival-u-kanu-u-mini-izdanju.html
Večeras premijera radio drame "Glasovi porodice" https://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/297362/veceras-premijera-radio-drame-glasovi-porodice.html Premijera radio drame "Glasovi porodice" po tekstu Harolda Pintera i režiji Aleksandra Jovanovića biće upriličena večeras ,u 20 sati, na prvom programu Radija Crne Gore. Glumačke uloge: glas 1: Emir Ćatović; glas 2: Dubravka Drakić; glas 3: Aleksandar Jovanović.

Radio drama "Glasovi porodice'' je diplomski rad iz glavnog studijskog predmeta Radio režija, apsolventa Pozorišne i radio režije Aleksandra Jovanovića na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, kod profesorice Branislave Stefanović.

Nastala je uz produkcionu podršku Kulturno umjetničkog programa Radija Crne Gore.

Drama “Glasovi porodice” u režiji Pitera Hola prvi put je emitovana na programu "BBC Radio 3" 22. januara 1981.

U Crnoj Gori ovo je prvo izvođenje u formi radio drame.

Reditelj Jovanović ističe da je dijalog od centralnog značaja u Pinterovim dramama i možda je ključ njihove originalnosti.

Ova Drama oštro obrađuje izgnanstvo pojedinca obilježeno njegovim osjećajem gubitka, ali i evocira univerzalno izganstvo čovjekovo, jer sva ljudska bića nepromjenjivo variraju između gubitka jednog i izbora drugog.

Na višem nivou sva ljudska bića su porodični izgnanici.

Komad počinje glasom (u obliku pisma) sina, mladića koji je napustio svoju biološku porodicu i započeo svoj novi život u iznajmljenoj sobi u velikom gradu, potpuno sam.

Time drama ističe motiv smrti i ponovnog rođenja u socijalnom kontekstu.

Drugi dio komada fokusiran je na pojačanu otuđenost iskazanu zapanjujućim upadanjem trećeg glasa porodice kroz pismo njegovog mrtvog oca napisano iz groba.

“Ovu radio dramu, žanrovski, odredio bih kao psihološki triler, koji upotrebom stilizacije u realiziciji klizi ka magijskom realizmu”, kazao Jovanović podsjetivši da je ovo prvo izvođenje u radijskoj formi kod nas.

GLASOVI PORODICE

Prevod: Borivoj Gerzić
Lektor: Dubravka Drakić
Ton majstor : Jovica Trajkovski
Narator : Vladimir Savićević

Projekat je realizovan zahvaljujući nesebičnoj podršci glumaca i ekipe Radija Crne Gore. Zahvaljujemo se Dubravki i Emiru na lijepoj saradnji.

Urednik Kulturno-umjetničkog programa Mirsad Rastoder, direktor Radija Crne Gore Budimir Raičević.

Produkcija oktobar 2020.

“Glasovi porodice”, večeras na Prvom programu Radija Crne Gore, u 20 sati.

]]>
26.10.2020T16:55:00 +0100 Kulturna galaksija https://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/297362/veceras-premijera-radio-drame-glasovi-porodice.html
"Potonja ura Njegoševa" na festivalu Monoakt https://www.rtcg.me/kultura/filmipozoriste/297321/potonja-ura-njegoseva-na-festivalu-monoakt.html Predstava “Potonja ura Njegoševa”, u režiji Blagote Erakovića i izvođenju Slobodana Marunovića, biće izvedena u utorak 27. oktobra u 19.30 sati na 12. Internacionalnom festivalu monodrame Monoakt koji se održava u Peći, Kosovo.  

“Dvanaesti Internacionalni festival monodrame Monoakt počeo je 23. oktobra i trajaće do 29. oktobra. Na ovogodišnjem festivalu na kome će biti odigrano pet predstava u teatru “Istref Begoli”, nastupaju umjetnici i teatri iz Bugarske, Kosova, Hrvatske i Crne Gore”, saopšteno je iz Crnogorskog narodnog pozorišta.

Monodrama “Potonja ura Njegoševa” premijerno je izvedena 19. maja 1988. godine u Crnogorskom narodnom pozorištu po tekstu Slobodana Tomovića i u režiji Blagote Erakovića.

U ulozi Petra II Petrovića Njegoša nastupio je glumac Slobodan Marunović i od tada do danas odigrao je više od 1500 puta širom svijeta (Pariz, London, Beč, Stokholm, Cirih, Frankfurt, Štutgart, Karslrue, Brisel, Luksemburg, Beograd, Ljubljana, Zagreb, Sarajevo, Skoplje, Bitolj, Novi Sad, Priština, Olimp, Kastroma, Montreal, Toronto, Detroit, Los Anđeles, Melburn, Sidnej, Brizbejn, Moskva, Vildunja…).

 

 

 

]]>
26.10.2020T13:25:00 +0100 Film i pozorište https://www.rtcg.me/kultura/filmipozoriste/297321/potonja-ura-njegoseva-na-festivalu-monoakt.html
Aleksandri Milovanović nagrada Dialogos https://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/297309/aleksandri-milovanovic-nagrada-dialogos.html Nagrada Dialogos za najbolju knjigu u regionu u oblasti istraživanja kulture i teorije medija u 2019. godini pripala je prof. dr Aleksandri Milovanović za knjigu "Кa novim medijima: Transmedijalni narativi između filma i televizije". Tako je nezavisnim bodovanjem odlučio međunarodni naučni žiri u sastavu: prof. dr Marko M. Đorđević (Srbija), prof. dr Vedada Baraković (BiH) i prof. dr Tijana Vukić (Hrvatska).

Izdavači knjige su Fakultet dramskih umjetnosti u Beogradu i Filmski centar Srbije.

Knjiga je izdata u ediciji Studije filma i medija, čija je urednica prof. dr Nevena Daković.

"Knjiga za otkrivanje mega saga i franšiza, platformi i portala, ekranske i virtualne kulture, klasičnih i interaktivnih medija, kroz pogled ka filmskim, televizijskim i web serijama", zapisano je kao kratak siže o knjizi.

Dr Aleksandra Milovanović je vanredna profesorica na Katedri za teoriju i istoriju na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu. Njena uža naučna oblast je istorije i teorije dramskih umjetnosti, medija i kulture. Objavila je monografije Кa novim medijima: Transmedijalni narativi između filma i televizije (2019) i Imaginarno polje filmske slike, čitanje i interpretacija (2011). Autorica je značajnog broja naučnih radova u relevantnim domaćim i međunarodnim časopisima i učesnica brojnih međunarodnih naučnih konferencija Članica je Evropske mreže za studije filma i medija (NECS) i jedna od osnivača i članova Udruženja dokumentarista Srbije – DokSrbija. Njena montažerska karijera obuhvata niz prestižnih i nagrađenih dokumentarnih filmova i serija. Za MoMa – Muzej moderne umjetnosti u Njujorku montirala je tri umetničke video-instalacije za postavku izložbe „Toward a Concrete Utopia: Architecture in Yugoslavia, 1948–1980”.

Dosadašnji dobitnici nagrade IALOGOS su: prof. dr Sandra Bašić Hrvatin za knjigu “Moć bez odgovornosti” i prof. dr Vedada Baraković i prof. dr Mirza Mahmutović za knjigu “Osnovi radijskog novinarstva” (2013), prof. dr Stjepan Malović,prof. dr Michael Kunčik, prof. dr Franjo Maletić prof. dr Gordana Vilović i prof. dr Najil Kurtić za knjigu “Masovno komuniciranje” (2014), prof. dr Ratko Božović za knjigu “Paradoksi medijske slobode” (2015), prof. dr dr Sead Alić za knjigu “Medij jezika – filozofija razumijevanja” (2016), prof. dr Nenad Vertovšek) za knjigu “Noam Čomski i kritika suvremenih masmedija” (2017) I prof. dr Mirko Miletić I prof. dr Marko M. Đorđević za knjigu “Od znaka do hiperteksta” (2018).

Nagradu „Dialogos“ ustanovio je 2013. godine međunarodni naučni časopis “Medijski dijalozi” u cilju promocije, podrške i razvoja naučno - istraživačke djelatnosti, teorije medija, medijske kulture i medijske pismenosti I predstavlja prvu nagradu ove vrste u Jugoistočnoj Evropi.

]]>
26.10.2020T12:25:00 +0100 Kulturna galaksija https://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/297309/aleksandri-milovanovic-nagrada-dialogos.html
Završena restauracija kuće Iva Andrića https://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/297278/zavrsena-restauracija-kuce-iva-andrica.html Nakon skoro dvije godine uređenje spoljnjeg i unutrašnjeg dijela kuće nobelovca Iva Andrića na Toploj privedeno je kraju. Svečano otvaranje bilo je predviđeno za Dan Opštine, 28. oktobar, ali je prigodna ceremonija, ipak, odgođena jer zdanje treba opremiti, prenosi Radio Jadran.

“Očekuje se namještaj, a otvaranja je neophodno i pripremiti u skladu sa epidemiološkim mjerama”, potvrdila je rukovoditeljka Kancelarije za međunarodnu saradnju Opštine Herceg Novi, Simonida Kordić.

Izgled i „duh“ Kuće u potpunosti je sačuvan, što je i bila namjera, kako bi reflektovali ono što je bio duh pisca, njegove supruge i njihovo viđenje kulture stanovanja kao i Herceg Novog, koji su izabrali za život.

„Osim „kostura“ kuće, sve drugo je bilo oronulo. U potpunosti je izvršena restauracija enterijera, neki dodaci i intervencije koje su napravljene kada je kuća nažalost bila kafana su sklonjeni i vraćeno je sve u izvorni izgled. Obavljeni su zidarski, molerski, stolarski radovi, zamijenjene instalacije, novi podovi, pločice, nova kupatila“, navodi ona.

Prilikom opremanja enterijera, vođeno je računa da to neće biti kuća za život, već muzeološko kulturološki prostor. To znači da je obezbijeđen slobodan protok posjetilaca kroz kuću, pristupne rampe za OSI, adekvatne sanitarne čvorove prema javnom prostoru i slično.

„Kad je riječ o namještaju, sačuvali smo neke stvari koje su ostale, iako ih nije bilo mnogo – ogledalo sa konzolom, polica za knjige… Sada moramo nabaviti adekvatnu rasvjetu, fotelje, stolice, pultove i slično, kao i eksponate koje ćemo naknadno nabavljati, a koji moraju odražavati duh tog vremena – 60-te, 70-te godine prošlog vijeka“, dodaje Kordić.

U planu je postavljanje interaktivnog totema – stuba sa led ekranom, koji će moći da koriste posjetioci, preko kojeg će dobijati informacije ne samo o događanjima u kući i životu Andrića, već i o drugim dešavanjima u gradu.

Bašta oko Kuće dobiće posebno osvjetljenje, kao i novo hortikulturno uređenje. Od oko 50 vrsta raznih biljaka prije početka radova, sačuvane su neke, koje su mogle da „prežive“ radove, druge su uklonjene i zamijenjene novim zasadima.

U dvorištu je obavljena drenaža terena, a isparcelisane zelene površine zasute su „novom“ zemljom, dok je čitav spoljni prostor obložen kamenom.

Jedna od naknadnih izmjena, koje su tražene mimo projekta, bilo je uklanjanje „verande kružnog oblika“ u južnom dijelu bašte. To guvno nije postojalo za vrijeme dok je zdanje koristio Andrić, već je kasnije postavljeno dok je u kući bio restoran.

Za uređenje Kuće utrošena su projektom Co Co Tour sva predviđena sredstva u iznosu od 119 hiljada eura. Svi dodatni radovi koji su, prema riječima Kordić, separatno ugovarani ( promjena kamena u bašti ) finansirala je lokalna uprava.

Rekonstrukcija Kuće Iva Andrića, vrijedna preko 120 hiljada eura, sprovodi se kroz prekogranični projekat Co.Co. Tour, realizuje Kancelarija za međunarodnu saradnju Opštine Herceg Novi. Odobren je u okviru programa prekogranične saradnje Italija-Albanija-Crna Gora. Građevinske radove izvodio je međunarodni konzorcijum „Hills & Waters“ i „Boka gradnja“, koja je dio tog konzorcijuma.

Radovi su počeli u novembru 2018. godine.

]]>
26.10.2020T09:47:00 +0100 Kulturna galaksija https://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/297278/zavrsena-restauracija-kuce-iva-andrica.html
Koncert na završnici Susreta kontrabasa https://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/297196/koncert-na-zavrsnici-susreta-kontrabasa.html Treći i završni segment Susreta kontrabasa (Double bass encounters), nakon masterklasa i koncerta polaznika u Podgorici, održaće se u ponedjeljak u Kotoru, u Sali Svetog duha muzičke škole "Vida Matijan”.  

Po drugi put su crnogorski učenici i studenti kontrabasa iskoristili mogućnost da dobiju dodatno znanje, iskustvo i informacije o mogućnostima primjene znanja u praksi, ali i da rade na unapređenju solističkog izvođaštva, kamernog muziciranja i upoznaju nas sa najnovijim tokovima u pogledu koncertne prakse i regionalne saradnje sa umjetnicima iz okruženja.

Učesnici koncerta u Kotoru su David Golubović, Ljubinko Lazić, Veljko Belević, Nađa Dabetić, svi uz klavirsku saradnju Vide Belević, kao i kvartet kontrabasa "BASSONEGRO" u sastavu: Ljubinko Lazić, Predrag Vujović, Slaven Turusković i Veljko Belević.

Na repertoaru su djela Betovena, J.Pichlik – J.Matoušeka, L.Vajnera, S.Rahmanjinova, M. Gajdoša, Đ. Botesinija, i Bernharda Alta.

 

]]>
25.10.2020T22:52:00 +0100 Kulturna galaksija https://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/297196/koncert-na-zavrsnici-susreta-kontrabasa.html
Promocija romana "Smrt je uvijek u modi" https://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/297182/promocija-romana-smrt-je-uvijek-u-modi.html Promocija novog romana poznatog publiciste i novinara Mihaila Radojičića "Smrt je uvijek u modi" biće organizovana u ponedjeljak, 26. oktobra, u Velikoj sali Kulturno - informativnog centra “Budo Tomović” od 19 sati. Uz autora, o knjizi će govoriti: dr Lidija Vukčević, Dragan Perović i Balša Brković.

"Užasnut demonskim snagama iracionalne destrukcije realnosti naše nedavne turbulentne istorije, Mihailo Radojičić SHOK, u duhu pojmova Hane Arent, literarnom uvjerljivošću i stilskom briljantnošću, pokazuje kako je teško odvojiti radikalnost zla i zločina od njihove banalnosti i plitkoumnosti. Autor je obznanio kako su za naša varvarstva i ratno ludilo bili neophodni ostrašćeni ratoljubci, ideološki jednoumci i maloumni beščasnici. Bili su to mrzotvorci i nitkovi koji su učinili da u mračnim vremenima zgasne i čovječnost i smisao postojanja. Ovo je zaista šok roman", napisao je prof.dr Ratko Božović o Radojičićevom novom djelu.

Kako napominju u KIC-u, shodno odluci Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti broj mjesta je ograničen, a dezinfekcija ruku, fizička distanca i nošenje zaštitnih maski u svim javnim zatvorenim prostorima je obavezno!

]]>
25.10.2020T22:11:00 +0100 Kulturna galaksija https://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/297182/promocija-romana-smrt-je-uvijek-u-modi.html
Koncert violiniste Viktora Hutera https://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/297180/koncert-violiniste-viktora-hutera.html Mladi crnogorski violinista Viktor Huter, prirediće solistički koncert u okviru ciklusa “Mladi talenti” u KIC “Budo Tomović” 28. oktobra u 19 sati. Koncert će biti repriziran dan kasnije, 29. oktobra u 13 sati. Kako naglašavaju u KIC-u, program sastavljen od poznatih djela violinske literature iz opusa kompozitora Đuzepea Tartinija (Sonata “Didone abbandonata”), Johanesa Bramsa (Sonata za violinu i klavir br. 2, Op. 100), Ežena Isaja (Sonata za violinu solo br. 4 Op. 27) i Pabla Sarasatea (Ciganski naprjevi), Huter će izvesti sa pijanistom Aleksejem Molčanovim, redovnim profesorom na Muzičkoj akademiji na Cetinju.

"Violinista Viktor Huter je rođen 2003. godine, na Cetinju. Od ranog djetinjstva je pokazao istančan sluh i interesovanje za muziku. U rodnom Cetinju je pohađao nižu muzičku školu u klasi violinistkinje Tanje Bogdanović. Sa trinaest godina upisao je srednju muzičku školu "Vasa Pavić" u Podgorici, gdje je violinu učio u klasi Vilija Ferdinandija i Marka Simovića. Sa šesnaest godina je upisao studije violine na Muzičkoj akademiji na Cetinju, u klasi profesora Vujadina Krivokapića. Do sada je učestvovao na dvadesetak muzičkih festivala i takmičenja i mahom osvajao prve nagrade. Od brojnih nagrada izdvajaju se: Specijalna lira na Muzičkom festivalu mladih Crne Gore 2018, Treća nagrada na takmičenju “Whitgift International Music Competition” u Londonu 2019, i nagradu "Laureat" na takmičenju "Polyhymnia" u Skoplju 2019. godine. Duži niz godina je stipendista Ministarstva prosvjete, a prošle godine je osvojio nagradu iz "Fonda za talente'", navodi se kratkoj biografiji mladog umjetnika.

Stalni je član orkestra "Mirko Petrović" pod vođstvom dirigenta Radovana Papovića, sa kojim je nastupao i kao solista.

Usavršavao se kod brojnih eminentnih muzičkih umjetnika kao što su: Stefan Milenković, Arkadij Vinokurov, Anton Martinov, Ivo Stankov, Vujadin Krivokapić, Vitalij Gulijčuk, Romolo Đesi, Mikhail Bereznjicki, Aleksej Molčanov i Julio Marić. Redovni je učesnik Ljetnjeg kampa za kamernu muziku, Ivanova korita, u okviru kojih je nastupao kao član kamernih dua i trija i kamernog orkestra na završnim koncertima na Cetinju i u Podgorici.

Kako ističu u KIC-u, shodno odluci Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti broj mjesta je ograničen, a dezinfekcija ruku, fizička distanca i nošenje zaštitnih maski u svim javnim zatvorenim prostorima je obavezno.

]]>
25.10.2020T10:20:00 +0100 Kulturna galaksija https://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/297180/koncert-violiniste-viktora-hutera.html
Nagrađeni Vojin Ćeković i Darie Lorenci Flatz https://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/297086/nagradjeni-vojin-cekovic-i-darie-lorenci-flatz.html Dodjelom nagrada sinoć je završena 45. Mojkovačka filmska jesen, a žiri je odlučio da za glavnu mušku ulogu nagradi Vojina Ćetkovića, a najbolju žensku ulogu ostvarila je Darie Lorenci Flatz. U obrazloženju žirija se navodi da je Ćetković nagrađen za lik Fukija, gdje suptilnim glumačkim sredstvima i emotivnom toplinom pokušava pronaći rješenja i optimizam u surovom postranzicijskom razdoblju.

"Flatz precizno promišljenim glumačkim sredstvima na sugestivan, suptilan, duboko emotivan i izražajan način dočarava izuzetno kompleksnu i zahtjevnu ulogu", navodi se u obrazloženju žirija u sastavu: reditelj Senad Šahmanović, (predsjednik), te glumice Žana Gardašević Bulatović i Jelena Nenezić Rakočević (članice).

Nagrada za žensku epizodnu ulogu pripala je Jasni Žalici za lik sestre Kike, a prema ocjeni žirija najbolju mušku epizodnu ulogu ostvario je Branimir Popović.

Plaketa za ukupan doprinos filmskoj umjetnosti dodijeljena je Gordanu Kičiću, dok je plaketa za izuzetnu kolektvnu glumačku igru pripala glumačkoj ekipi u filmu "Koja je ovo država".

"Umjetnost je u najtežim trenucima po čovječanstvo uspjevala da nađe put do svoje publike, to i potvrđuje ovogodišnji Mojkovački filmski festival", kazao je Vojin Ćetković, zahvalivši se organizatorima na hrabrosti istovremeno im uputivši čestitku što su uspjeli da održe kontinuitet festivala.

"Za Mojkovac me vežu najljepše uspomene iz djetinjstva u kojem sam provodio mnoga ljeta i zime kod svog đeda, tetke, braće i stričeva“, istakao je Ćetković zahvaljujući se na nagradi.

Darie Lorenci Flatz je izrazila zadovoljstvo što se žiriju dopala njena izvedba i film uopšte.

"Film je veoma specifičan što je za mene bilo jedno sasvim novo iskustvo koje bi uporedila sa maratonom za koji se ljudi, ipak, pripreme dok za snimanje od 46 dana, u kojem kadar imaš cijelo vrijme na sebi, se jako teško pripremiti se, kako fizički, tako i psihički. Tako da je za mene to bilo zaista jedno duhovno putovanje. Izuzetno sam sretna i zadovoljna što sam to prošla i što imam jedno novo iskustvo koje mi je, rekla bih, najdragocenije do sada. I kada dobijem za to nagradu onda mi ona puno znači, jer sam imala puno sumnje u sebe i onome što sam napravila“, poručila je Darie Lorenci Flatz.

Jasna Žalica je zahvalna svima koji su ispratili festival, pogotovo onima koji su gledali film "Koncentriše se baba" u kojoj je zavrijedila ovogodišnju plaletu te onima koji su odlučili da se njena uloga treba izdvojiti.

"Veliku zahvalnost dugujem svojoj ekipi, oni su bili moja inspiracija i podrška i, naravno, ne možete biti dobri ako nemate tako dobru ekipu. Na kraju zahvalila bih se festivalu koji njeguje glumačku umjetnost", saopštila je Žalica.

Svim učesnicima festivala i publici koja je svih pet dana ostala vjerna filmskoj umjetnosti zahvalila se direktorica Centra za kulturu "Nenad Rakočević“ Ljilja Jokić, ističući da su oči te ustanove već usmjerene ka narednom festivalu za koji se, kako je kazala, nada da će biti u boljim zdrastvenim okolnostima.

Vukoman Kljajević, Radio Crne Gore

 

]]>
24.10.2020T10:49:00 +0100 Kulturna galaksija https://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/297086/nagradjeni-vojin-cekovic-i-darie-lorenci-flatz.html
Crnogorski pisac dobitnik nagrade Mali princ https://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/297088/crnogorski-pisac-dobitnik-nagrade-mali-princ.html Ovogodišnji Međunarodni dječji festival “Vezeni most”, manifestacija književnosti za djecu i umjetnosti namijenjene djeci i mladima, završen je na svečan način – uručivanjem nagrada “Mali princ” za najbolju dječju knjigu objavljenu 2019. godine u regionu.  

Uzbuđenje je bilo veće nego ikada do sada – dogodilo se prvi put u 17 godina održavanja ovog festivala da su, bodovanjem članova žirija, tri knjige na kraju imale isti broj poena.

To su knjige “Djevojčica Tara i čarobno drvo”, Žarka Vučinića (Crna Gora), “Zmaj ispod Starog grada”, Krunoslava Mikulana (Hrvatska) i “Drama u podrumu gospođe Joje”, Dejana Aleksića (Srbija). Prema propozicijama sve tri knjige su ravnopravni osvajači ovogodišnje nagrade “Mali princ”. Tako, ovo najveće regionalno priznanje prvi put putuje i u Crnu Goru, crnogorskom piscu Žarku Vučiniću.

“Mali princ” je na završnoj svečanosti uručen i ovogodišnjem dobitniku za stvaralački doprinos zarvoju dječije književnosti u Bosni i Hercegovini, Rizi Džafiću, književniku i dugodišnjem istraživaču u oblasti tog književnog roda, jednom od osnivača katedre za dječju književnost na Pedagoškom fakultetu u Bihaću.

Inače, za nagradu su, pored dobitnika, bili nominirani još i sljedeće knjige i autori: PRIČE ČAROBNE ŠUME, Fuada Tabaka i HVATAČ ZVIJEZDA I DRUGI SANJARI, Zejćira Hasića, (BiH), ZUBATOREPATI STVOR, Velimira Ralevića, (Crna Gora), SAN LJETNJE NOĆI, Zorana Ferića (Hrvatska) i ROĐEN KAO ZMAJ, Dragana Hamovića (Srbija).

Iako organizovan u najnepovoljnijim uslovima do sada, organizatori su ponosni da su “Vezeni most”, ne samo sačuvali od “urušavanja”, nego njegovim programima učinili da bude još čvršći i postojaniji, još vitalniji i bogatiji, da, čak i u doba opasnosti od kovida, nastavi zračiti svojim humanističkim porukama umjetnosti, optimizma, prijateljstva i međukulturne saradnje.

Svi planirani programi održani su na način kako ih je publika navikla vidjeti u proteklih 16 godina. U Bosanskom kulturnom centru održana je svečanost otvaranja Festivala i otvorena izuzetno bogata izložba ilustracija velikog majstora Omera Berbera, proveden je konkurs za literarne radove osnovaca iz regiona kojima su uručene nagrade na priredbi pod simboličnim nazivom “Oni dolaze”, u tuzlanskoj biblioteci na posebnoj svečanosti, predstavljen ovogodišnji dobitnik nagrade “Mali princ”, književnik Rizo Džafić i održan književni program pod nazivom “Veče malih prinčeva”, u kome su učestvovali dosadašnji dobitnici nagrade “Mali princ” Rizo Džafić, Šimo Ešić, Zejćir Hasić i Muhidin Šarić, u dvodnevnim programima pod naslovom “Biseri iz školjke” predstavljeno je šest novih dječjih knjiga objavljenih između dva festivala (“Biserna školjka”, Sonje Škobić, “Kad su oblaci širili jedra”, Razije Buharalije, “Hvatač zvijezda i drugi sanjari”, Zejćira Hasića, “Bila gospođa Klara”, Šime Ešića, “I kad porasteš”, Ismeta Bekrića i “Cvjetna priča”, Zdravke Marjanović), pod nazivom “Sve niče iz priče” održano je osam književnih susreta u bibliotekama Tuzlanskog kantona i Društvenom domu u Kiseljaku, gdje je priređena i “Vesela pričaonica – književna radionica” sa pjesnikom Šimom Ešićem. U tim programima, pored gore pomenutih, učestvovali su pisci Safet Berbić, Meša Đedović, Kemal Handan, Šefik Husagić, Bajruzin Hajro Planjac, Selmir Pajazetović, Fahrudin Sinanović, Nura Suljkanović i profesori Renata Bagarić, Zlatan Mujkić i dr Vildana Pečenković. Jedini program koji je organiziran i izveden online, bio je “Kreativni maraton”, koji je vodila profesorica Edukacijskog i rehabilitacijskog fakulteta u Tuzli, dr Edina Šarić. U tome, ali u već pomenutim programima, u manjim grupama uz sav oprez od opasnosti po zdravlje, učestvovali su učenici osnovnih škola Banovići, Lukavac, Srebrenik, Živinice, Područne škole Dobrnja i Srednje muzičke škole Tuzla.

Međunarodni dječiji festival «Vezeni most» se, inače, ove godine održan 17. put, jedina je manifestacija te vrste u Bosni i Hercegovini i jedna od značajnijih u regionu. Organizator je Udruženje prijatelja knjige “Mali princ” Tuzla, u raznovrsnim programskim aktivnostima i sadržajima svake godine se animira više hiljada mališana i dvadesetak umjetnika, a nagrada «Mali princ» najznačajnije je regionalno priznanje za dječiju knjigu.

 

 

]]>
24.10.2020T09:59:00 +0100 Kulturna galaksija https://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/297088/crnogorski-pisac-dobitnik-nagrade-mali-princ.html