RTCG - Radio Televizija Crne Gore - Nacionalni javni servis :: Kultura http://www.rtcg.me/kultura/rss.html me http://www.rtcg.me/img/logo.png RTCG - Radio Televizija Crne Gore - Nacionalni javni servis :: Kultura http://www.rtcg.me/kultura/rss.html Nagrada za "Prodavnicu igračaka" u Subotici http://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/215441/nagrada-za-prodavnicu-igracaka-u-subotici.html Predstava "Prodavnica igračaka", u produkciji Lutkarske scene podgoričkog Gradskog pozorišta, osvojila je nagradu za najbolju scenografiju, koja je pripala Evi Farkašovoj, na Međunarodnom festivalu pozorišta za djecu u Subotici. ]]>

"Elementi scenografije u predstavi "Prodavnica igračaka" grade prostor koji pomaže glumcima da pređu iz svijeta realnog u svijet nestvarnog. Ritam otvora na scenografiji pokazuje ili sakriva svijet igračaka ali i mijenja oblik tijela glumaca, uvećavajući ga i na taj način čini uvjerljivim radnju drame", navodi se obrazloženju žirija.

Međunarodni festival pozorišta za decu u Subotici do 16. do 21. septembra u takmičarskom programu obuhvatio je predstave za djecu iz 11 država.

Gran pri festivala osvojila je predstava "Mačak u čizmama", reditelja Todora Valova u izvođenju ansambla Dečijeg pozorišta Republike Srpske iz Banjaluke.

"Prodavnica igračaka" priča je o djevojčici Dini koja se nađe u čarobnoj radnji u kojoj se samo naizgled biraju igračke. U toj prodavnici ne plaća se novcem, već godinama života, pa će Dinu želja za posjedovanjem novih stvari veoma brzo učiniti staricom. Ova priča najmlađoj publici razotkriva važnu istinu da materijalne stvari ne donose sreću, te da u životu veću vrijednosti imaju ljubav, prijateljstvo, osjećanja i brižnost.

"Prodavnica igračaka" govori o vječitoj razapetosti između "biti i imati", o potrazi za iskušenjima, glamurom i sjajem. To je i priča o snazi prijateljstva, o hrabrosti, posvećenosti i vještini donošenja mudrih odluka, ali i o odgovornosti za sopstvena djela.

Igraju u predstavi Katarina Krek, Goran Slavić, Branka Femić, Branko Ilić i Pavle Ilić.

Reditelj Antonjuk potpisuje i songove za predstavu, a u autorskom timu su  Eva Farkašova (scenografkinja, kostimografkinja i kreatorka lutaka), Zoran Đerić (dramaturg), Bogdan Szczepanski (kompozitor), Vladimir Slaninka (video animacija) i Davor Novak (korepetitor). Prevod teksta potpisuje Pero Mioč.

 

]]>
Sat, 22 Sep 2018 18:01:00 +0100 Kulturna galaksija http://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/215441/nagrada-za-prodavnicu-igracaka-u-subotici.html
Izložba ikona i fresaka u Bijelom Polju http://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/215433/izlozba-ikona-i-fresaka-u-bijelom-polju.html Zavičajni muzej u Bijelom Polju pridružio se manifestaciji "Dani evropske kulturne baštine" tako što je sinoć u Galeriji Zavičajnog muzeja , u saradnji sa Ministarstvom kulture, organizovao izložbu "Ikone i freske Rudničko – takovskog kraja iz XIII I XIX vijeka". ]]>

Ideja da se evropska kulturna baština međusobno podijeli rodila se još 1975. u Parizu, a 1999. konačno je zaživjela potpisom Evropske komisije i Evropske zajednice.

Moto manifestacije je zajednički evropski prostor i zajedničko kulturrno stvaralaštvno na prostoru Evrope.

"Sinoćnja izložba, iako prva u okviru manifestacije `Dani evropske kulturne baštine`, neće biti i poslednja, namjeravamo da narednih godina nastavimo sa organizovanjem ovakvih i sličnih izložbi kako bi manifestacija postala tradicionalana. Želja nam je da kroz ovakve inicijative popularišemo našu kulturnu baštinu, istako je direktor Zavičajnog muzeja", Željko Raičević.

Kako je naglasio, umijetnost dijeljenja, jedan od motoa manifestacije, prisutna je u galeriji Zavičajnog muzeja, gdje s  prijateljima iz Gornjeg Milanovca dijelimo kulturne sadržaje i baštinu.

"Planiramo da tokom godine, kroz kulturnu razmjenu, priredimo izložbu sličnog tipa u tom gradu gdje ćemo izložiti radove poznate slikarske porodice Lazović,koja je veom aznačajna za umjetnost i kulturu uopte Bijelog Polja, te da su oni preteče razvoja umjetnosti u našem gradu“, naglasio je Raičević.

Izložbu „Ikone i freske Rudničko –takovskog kraja iz XIII I XIX vijeka“ otvorio je istoričar umjetnosti Radoš Gačić.

„Najpoznatije i najstarije ikone i freske rudničko-takovskog kraja sačuvane su u dva manastira, Vraćevšnica i Vujin, tri crkve brvnare  Takovo, Ljutovnica, Pranjani, četiri crkve zadužbine Kneza Miloša Obrenovića, Savinac, Brusnica, Brezna, Gornji Milanovac i nekoliko seoskih crkava izz 19. vijeka - Gornji Banjani, Majdan Boljkovci. U najvećoj mjeri sačuvane su ikone na ikonostasima crkava kao slikane cjeline i u riznicama pojedinačno. Freske su manje više očuvane u dvije manastirske crkve i u fragmentima u dvije seoske bogomolje",  kazao je Gačić.

Vukoman Kljajević, Radio Crne Gore

]]>
Sat, 22 Sep 2018 09:11:00 +0100 Kulturna galaksija http://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/215433/izlozba-ikona-i-fresaka-u-bijelom-polju.html
Robert Redford možda ipak neće u penziju http://www.rtcg.me/kultura/film/215429/robert-redford-mozda-ipak-nece-u-penziju.html Američki glumac Robert Redford, koji je prije oko mjesec dana rekao da se uskoro povlači iz svijeta filmske glume, rekao je da njegov odlazak u penziju ipak ostaje mala tajna. ]]>


Redford nije želio da odgovori na pitanje novinara poslije premijere filma "The Old Man and the Gun" da li mu je to ostvarenje posljednje.

"Neću da odgovorim na pitanje. Neka to ostane tajna", rekao je Redford uz osmjeh.

Čuveni glumac je početkom avgusta za časopis Entertejnment vikli (Entertainment Weekly) rekao da se bliži kraju svoje glumačke karijere, osim u pozorištu.

"Nikad ne reci nikad, ali sam zaključio da je igranje u komedijama za mene završeno", rekao je tada glumac i dodao da će mu "The Old Man and the Gun" vjerovatno biti posljednji film.

Od kraja sedamdesetih rijetko je bio pred kamerama, gradeći karijeru reditelja.

Režirao je devet dugometražnih filmova, a za "Obične ljude" (Ordinary People) je 1981. dobio Oskara.

Nikada nije dobio Oskara za glumu, iako je imao više uloga u kultnim filmovima poput "Žaoke" (Sting), "Svi predsjednikovi ljudi" (All The Presidents Men), "Tri kondorova dana" (Three Days of Condor) i "Moja Afrika" (Out of Africa).

Počasnog Oskara za životno djelo je dobio 2002. godine.

]]>
Sat, 22 Sep 2018 08:09:00 +0100 Film http://www.rtcg.me/kultura/film/215429/robert-redford-mozda-ipak-nece-u-penziju.html
22. septembar http://www.rtcg.me/kultura/kalendar/25739/22-septembar.html Izbor i priprema: Č. Đurđić ]]>

Na današnji dan 1241. ubijen je Sturulson Snori, najznačajniji pisac stare islandske književnosti, autor djela »Snnora Edda«, koje sadrži legende iz drevne sjevernjačke mitologije i »Orbis terrarum«, sage o norveškim mitskim počecima. Smatra se da je Snorijevo ubistvo naručio norveški kralj Hakon VI iz političkih razloga.

1495 - Na Cetinju je dovršeno štampanje Psaltira s posljedovanjem, treće knjige izašle iz Crnojevića štamparije. Od Psaltira je ostalo sačuvano samo nekoliko primjeraka.

1773 - Ubijen je na spavanju crnogorski vladar Šćepan Mali. Ubica po nalogu Turaka bio je Šćepanov sluga, porijeklom Grk. Šćepan Mali, za koga su Crnogorci vjerovali da je ruski car Petar III, sahranjen je u crkvi Svetog Nikole u Brčelima u Crmnici, gdje je inače boravio od 1768. do smrti.

1791 - Rođen je engleski fizičar i hemičar Majkl Faradej, koji je 1831. otkrio zakon elektromagnetske indukcije, a 1833. dva osnovna zakona elektrolize.

1792 - Dan poslije obaranja monarhije, Francuska je proglašena republikom i na snagu je stupio novi kalendar kojim je za početak računanja nove ere uzet jesenji ekvinokcij – 23. septembar 1792.

1813 - Petar I Petrović, nakon sloma Napoleonovih trupa u Rusiji, ponovo je krenuo u zauzimanje Crnogorskog primorja. Sklopivši savez s Englezima  drugi put je osvojio Budvu, a za njenog upravitelja je postavio serdara Sava Plamenca.

1862 - Oto fon Bizmark postao je pruski kancelar. Pod geslom »krv i gvožđe« ujedinio je 25 njemačkih država u Njemačko Carstvo, osnovano 1871. sa Vilhelmom I Hoencolernom kao carem.

1862 -  Predsjednik SAD Abraham Linkoln objavio je dekret prema kojem svi američki robovi postaju slobodni građani od 1. januara 1863.

1885 -  Rođen je američki filmski reditelj i glumac austrijskog porijekla Erih fon Štrohajm, jedan od najvećih reditelja nijemog filma. Poznati filmovi: »Kraljica Keli« i »Bulevar sumraka«.

1918 -  Rođen je meksički violinista porijeklom poljski Jevrejin Henrik Šering, jedan od najvećih majstora violine 20. vijeka.

1923 -  U Ljubljani je održana skupština feminističkih društava Kraljevine Jugoslavije na kojoj je osnovana Feministička alijansa (kasnije Alijansa ženskih pokreta Jugoslavije).

1992 -  SAD su uputile zahtjev generalnom sekretaru UN da se formira komisija za ispitivanje ratnih zločina u Jugoslaviji. U priloženom izvještaju, rukovodstva Srbije i JNA, kao i srpske oružane snage u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, optuženi su za teške zločine počinjene tokom 15 mjeseci rata u bivšoj Jugoslaviji.

1993 - U jeku jedne od najvećih inflacija zabilježenih u svijetu, Savezna Republika Jugoslavija je donijela  zakon o denominaciji nacionalne valute, prema kojem je od 1. oktobra milion dinara vrijedio 1 dinar.

2004 - Ustavni sud Bosne i Hercegovine vratio je stara imena Srbinju, Srpskom Brodu i Srpskoj Kostajnici, te  se oni kao i prije Bosanskog rata zovu Foča, Bosanski Brod i Bosanska Kostajnica; Agencija UN za izbjeglice (UNHCR) saopštila je da se milion Bosanaca, oko 45 odsto onih koji su pobjegli u toku rata od 1992. do 1995, vratilo svojim kućama.

2010 - U Beogradu je, u 89. godini, umro doajen srpskog glumišta Predrag Tasovac, koji je ostvario više od dvjesta pozorišnih uloga i glumio u velikom broju televizijskih drama, serija i filmova.

2011 - U Vili Gorica u Podgorici održan je sastanak predsjednika crnogorskog parlamenta Ranka Krivokapića i lidera DPS-a Mila Đukanovića sa grupom crnogorskih intelektualaca. Sastanak je bio posvećen razmjeni mišljenja o političkoj, ekonomskoj i socijalnoj situaciji u Crnoj Gori.

  

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1955 -  U Velikoj Britaniji je počela da radi komercijalna televizija. Prvi plaćeni oglas bila je reklama paste za zube.

1989 -  U 101. godini umro je američki pjevač Irvin Berlin, autor više od hiljadu šlagera. Njegova pjesma »White Christmas« iz filma »Holiday Inn« (1942) ubraja se i danas u bestselere američkog muzičkog tržišta.

2009 - U zagrebačkoj galeriji  "Josip Račić" otvorena je izložba poznatog crnogorskog slikara Dimitrija Popovića "Franc Kafka – čitanje pripovijesti Preobražaj". Popović se na toj izložbi predstavio sa 16 djela, većinom ulja na platnu, inspirisanih slavnom Kafkinom pripovjetkom. 

]]>
Sat, 22 Sep 2018 00:00:00 +0100 Kalendar http://www.rtcg.me/kultura/kalendar/25739/22-septembar.html
Promocija knjige Dona Patersona http://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/215321/promocija-knjige-dona-patersona.html Promocija knjige "Lako prizemljenje" škotskog pjesnika Don Patersona u prevodu Tanje Bakić i izdanju Ratkovićevih večeri poezije, odražaće se 25. septembra u 20 sati ispred objekta Banja, u organizaciji knjižare "Karver". ]]>

Osim predstavljanja knjige, o zanimljivim temama, stvaralačkom, pjesničkom i prevodilačkom iskustvu, sa Tanjom Bakić će razgovarati direktorica knjižare "Karver" Varja Đukić.

Prevod knjige poezije Dona Patersona je značajan kulturni, književni i prevodilački projekat, ističu organizatori.

Kako napominju u saopštenju knjižare "Karver", prethodni i jedini prevod škotske poezije na crnogorski jezik, ali i u regionu, je prevod poetsko-scenskog djela "The Script", Dženi Lindsej, koji je uradila vanredni prof. na UCG Marija Krivokapić, a koji je knjižara "Karver" u saradnji sa Britanskim Savjetom i Kreativnom škotskom, priredila za festival "Odakle zovem" i prezentirala u izuzetno sugestivnoj interpretaciji autorke.

Tanja Bakić je diplomirala na anglističkoj katedri UCG 2005. godine. Objavila je četiri knjige poezije, bila gost na brojnim internacionalnim književnim festivalima.

Dobitnica je nagrade Srednjoevropske inicijative za književnost 2016. godine, kao i raznih stipendija.

Don Paterson objavio je knjige poezije i aforizama, dobitnik je brojnih nagrada za poeziju, a član je Kraljevskog Društva za književnost, Engleske Asocijacije i član Književnog Udruženja Edinburg.

Profesor je poezije na Univerzitetu Sent Endrjuz. Od 1997. godine zvanično je urednik biblioteke poezije u čuvenoj izdavačkoj kući "Picador Macmillan".

Dugi niz godina prepoznatljiv je i kao džez muzičar i kompozitor.

 

]]>
Fri, 21 Sep 2018 23:32:00 +0100 Kulturna galaksija http://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/215321/promocija-knjige-dona-patersona.html
Završeno "Ljeto u Prijestonici 2018" http://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/215401/zavrseno-ljeto-u-prijestonici-2018.html Povodom obilježavanja Evropske nedelje mobilnosti na Cetinju je uz podršku UNDP-a održana manifestacija "Zeleno je zdravlje". Brojni posjetioci bili u prilici da degustiraju jabuke i proizvode od jabuka, kao što su pite, kompoti, zdravi sokovi. Ovom manifestacijom završen je tromjesečni program "Ljeto u Prijestonici 2018". ]]>

"Besplatnoj degustaciji predhodila je revijalna šetnja i vožnja bicklima, trotinetima, električnim vozilima i svim ostalim prevoznim sredstvima koja ne zagađuju životnu sredinu centrom grada", saopšteno je iz TO Prijestnice.

U okviru iste manifestacije učenici cetinjske Gimnazije uz podršku Komunalnog preduzeća posadili su sadnice drveća.

"Takođe je održano i niz sportskih aktivnosti poput rukometnih fudbalskih, fitnes i džudoa. Najmlađim učesnicima podijeljeni su i simbolični pokloni. Gosti manifestaciji bili su predstavnici iz MZ "Ravna Rijeka" Bijelo Polje sa svojim proizvodima"m navodi se u saopštenju.

Ovom manifestacijom završava se tromjesečni program "Ljeto u Prijestonici 2018", koji je brojao tridesetak manifestacija umjetničkog, modnog, muzičkog, sportskog i drugog karaktera.

"Ljeto u Prijestonici 2018" počelo je promocijom knjige i albuma Momčila Zekovića Zeko "Džep sa tajnama".

]]>
Fri, 21 Sep 2018 18:30:00 +0100 Kulturna galaksija http://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/215401/zavrseno-ljeto-u-prijestonici-2018.html
Bogdanović otvorio Dane evropske baštine http://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/215354/bogdanovic-otvorio-dane-evropske-bastine.html Izložbom „140 godina od održavanja Berlinskog kongresa 1878. i prvog sticanja nezavisnosti Crne Gore“ i naučnom konferencijom „Kulturna baština Crne Gore“, koje su organizovane na Univerzitetu Crne Gore zvanično su otvoreni Dani evropske baštine 2018. Ministarstvo kulture se i ove godine pridružuje manifestaciji Dani evropske baštine, koja je pokrenuta na inicijativu Savjeta Evrope i Evropske komisije. ]]>

“Tema ovogodišnje manifestacije “Umjetnost dijeljenja” upućuje upravo na uključivanje svih segmenata društva u principe zaštite i očuvanja kulturnih dobara, te prenošenje znanja i iskustava koja bi doprinijela da se nasljeđe učini dostupnim i interesantnim svim generacijama. U tom cilju, ovogodišnjim konceptom “Dana evropske baštine” u Crnoj Gori fokusirane su autentične vrijednosti našeg materijalnog i nematerijalnog nasljeđa, kao i osobensoti crnogorskog prirodnog ambijenta", istakao je Bogdanović.

Kao jedan od ključnih događaja u okviru obilježavanja Evropske godine kulturne baštine 2018., ovogodišnje izdanje Dana evropske baštine organizuje se pod sloganom „Umjetnost dijeljenja“.

U jedanaest opština će biti organizovano četrdeset programa, čija je realizacija planirana u periodu od 21. do 30. septembra 2018. godine.

Program Dana evropske baštine 2018 baziran je na organizovanju izložbi, predavanja, radionica, koncerata, a obuhvatiće i posjete nacionalnim parkovima i kulturnim dobrima. Programi koji su besplatni za posjetioce organizuju se u Budvi, Bijelom Polju, Cetinju, Herceg Novom, Kotoru, Kolašinu, Nikšiću, Podgorici, Rožajama, Ulcinju i Šavniku, a posjetioci će imati priliku da se upoznaju sa segmentima materijalne i nematerijalne kulturne baštine Crne Gore.

Izložbe koje promovišu nepokretna kulturna dobra, ikone i freske, prirodnu baštinu Skadarskog jezera, ali i evoluciju korišćenja mjernih instrumenata u Crnoj Gori biće organizovane u Budvi, Podgorici i Bijelom Polju, dok će publika u Kotoru i Cetinju imati mogućnost da prisustvuje radionicama koje se odnose na promovisanje zanatskih vještina i tehnike gradnje na suvom, bez vezivnog materijala. Publika na sjeveru će u okviru manifestacije posjetiti arheološki lokalitet Izlit i izložbe “Šavnik nekad i sad” i “Mi u očima svijeta”, koje se realizuju u Šavniku i Rožajama. Programi u nacionalnim parkovima Lovćen i Biogradska gora podrazumijevaju izlaganje skulptura biljnih i životinjskih vrsta karakterističnih za ta podneblja, dok se na Ulcinjskoj solani organizuje posmatranje ptica. Značajan segment ovogodišnjeg programa posvećen je najmlađima, pa će djeca školskog i srednjoškolskog uzrasta učestvovati u literalnim radionicama u Nikšiću, likovnim radionicama na Cetinju, ali i posjeti arheološkom lokalitetu Duklja, sa ciljem izrade radova na temu “Kako je nekada izgledao rimski grad Duklja.”

Dani evropske baštine obilježavaju se u 50 država potpisnica Evropske konvencije o kulturi, a cilj im je promocija lokalnih vještina, tradicije, arhitekture i umjetnosti, što predstavlja zajedničko kulturno nasljeđe evropskih zemalja. Pokrenuta 1985. godine u Francuskoj, manifestacija je organizovana kao zajednička inicijativa Evropske Unije i Savjeta Evrope od 1999. godine, a obilježava se u septembru mjesecu, sa više od 70 000 događaja organizovanih širom Evrope.

Dani evropske baštine omogućavaju građanima da se upoznaju sa širokim spektrom kulturnih dobara kroz niz tematskih događaja, koji doprinose upoznavanju do sada manje poznatih segmenata istorijskog nasljeđa bitnih za uobličavanje kulturnog identiteta Evrope. Ciljevi manifestacije su: povećanje nivoa razumijevanja zajedničke evropske prošlosti, uvažavanje različitih tradicionalnih vrijednosti i podsticanje novih inicijativa iz oblasti konzervacije i edukacije, a njen panevropski karakter doprinosi zbližavanju naroda Evrope, kroz širenje zajedničkih kulturnih vrijednosti.

]]>
Fri, 21 Sep 2018 13:58:00 +0100 Kulturna galaksija http://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/215354/bogdanovic-otvorio-dane-evropske-bastine.html
"Kapital" Karla Marksa na scenu postavlja Andraš Urban http://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/215349/kapital-karla-marksa-na-scenu-postavlja-andras-urban.html Pozorišna sezona započeta krajem avgusta projektom „Pobuna mornara“ , sada se nastavlja u Kraljevskom pozorištu na Cetinju. Jedan od vodećih reditelja u regionu, Andraš Urban, postavlja na scenu Zetskog doma „Kapital”, jedno od najuticajnijih tekstova u istoriji čovječanstva i najvažnije djelo njemačkog ekonomiste i filozofa Karla Marksa. ]]>

 Pored režije, Urban potpisuje adaptaciju i vizualni identitet predstave.Dramaturg je Vedrana Božinović, kompozitor: Irena Popović Dragović, a ansambl čine studenti druge godine FDU Cetinje, iz klase prof.Branislava Mićunovića:  Jelena Laban, Jelena Šestović, Stevan Vuković i Pavle Prelević. Asistent reditelja je Jelena Odalović, a organizator Đorđije Radoičić. Premijera nove Urbanove režije zakazana je za 7. novembar 2018. godine.Predstava „Kapital“ je pretposlednji projekat koji nastaje pod okriljem EU Creative Europe, kroz projekat EU Collective plays.

]]>
Fri, 21 Sep 2018 13:23:00 +0100 Kulturna galaksija http://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/215349/kapital-karla-marksa-na-scenu-postavlja-andras-urban.html
Simpozijum skulpture od 28. septembra http://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/215342/simpozijum-skulpture-od-28-septembra.html "Internacionalni simpozijum skulpture 2018” svečano će otvoriti ministar kulture Aleksandar Bogdanović 28. septembra u Danilovgradu a na Simpozijumu će biti predstavljene skulpture akademskih vajara Marine Stoponje i Zorana Grinberga, kao i radovi prošlogodišnjih učesnika. ]]>

Direktorica Javne ustanove (JU) Umjetnička kolonija Danilovgrad, Vesna Jovović je, na pres konferenciji te ustanove, kazala da će na ovogodišnjem 46. Internacionalnom simpozijumu skulpture radove predstaviti vajari Marina Stoponja i Zoran Grinberg.

“Početak i tok ovogodišnjeg Simpozijuma do sada ste mogli pratiti na zvaničnoj Facebook stranici Umjetničke kolonije”, podsjetila je Jovović u PR Centru.

Ona je istakla da se koncept prezentacije Simpozijuma skulpture neće mijenjati, “jer je opravdao svoje utemeljenje”.

“U petak, 28. septembra, u 19 sati i 30 minuta, prezentovaćemo prošlogodišnji Simpozijum video projekcijom i kataloški, i svečano ćemo otvoriti ovogodišnji. Na svečanosti će govoriti ministar kulture, Aleksandar Bogdanović”, najavila je Jovović.

Akademska vajarka iz Hrvatske, Marina Stoponja, kazala je da je jedina žena u toj državi koja kontinuirano stvara skulpturu u kamenu i mermeru.

“Pravim savremenu skulpturu u tradicionalnom materijalu, što je predstavlja pomalo i tabu, jer se kamen i mermer uglavnom vežu za tradicionalnu formu i figuraciju, što ovaj Simpozijum u Danilovgradu opovrgava”, pojasnila je Stoponja.

Ona je kazala da je do sada imala oko 20 samostalnih i veliki broj grupnih izložbi u Hrvatskoj i inostranstvu, među kojima je, kako je istakla, Međunarodno bijenale akta u Petrovcu, na kojem je dobila priznanje za svoj umjetnički rad.

“Skulpture koje stvaram u Danilovgradu predstavljaju dio ciklusa na kojem radim u posljednje vrijeme i kojim sam okupirana, a to su jastuci od mermera. Svaki od njih priča svoju priču, radim ih od bijelog mermera i ljudi često imaju utisak da su pravi jastuci”, pojasnila je Stoponja.

Akademski vajar iz Francuske, Zoran Grinberg, kazao je da je za prostor Crne Gore vezan, sa jedne strane profesionalno, a sa druge i sentimentalno, zbog nikšićkog porijekla.

“Koloniju sam slučajno imao priliku da posjetim prije 25 godina, dok sam šetao po Crnoj Gori, kada sam stekao prvi utisak, koji mi je ostao u mašti”, kazao je Grinberg.

On je pojasnio da skulpture za Simpozijum radi na eksperimentalan način, što podrazumijeva, kako je pojasnio, improvizaciju i stvaranje na licu mjesta.

“Nisam predvidio maketu skulpture, nego sam imao namjeru da stvaram na licu mjesta. Moramo raditi na velikim formatima i za kratko vrijeme, u skladu sa mjestom i uslovima, ali moram reći da sam jako zadovoljan do sada”, poručio je Grinberg.

On je najavio da će fokus biti na osnovnim elementima vajarstva, kao što su kompozicija, dinamika i ekspresivnost.

]]>
Fri, 21 Sep 2018 12:55:00 +0100 Kulturna galaksija http://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/215342/simpozijum-skulpture-od-28-septembra.html
Drevna blaga otkrivaju burnu prošlost http://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/215320/drevna-blaga-otkrivaju-burnu-proslost.html Vrh strijele u lobanji drevnog palog ratnika, žena bujnih oblina napravljena od slonovače i maska rimskog riječnog boga, neki su od oko 1.000 velikih arheoloških otkrića prvi put skupljenih na jednom mjestu. ]]>

Izložba koja se danas otvara u berlinskom muzeju Gropijus Bau otkriva kako su rat, umjetnost i migracije ostavljali svoj pečat u Njemačkoj od kamenog doba.

Pokriveno je više od 300.000 godina, počevši od tankog drvenog koplja koje je koristila vrsta koja je lutala Evropom mnogo prije dolaska homo sapiensa.

Neandertalske sjekire pokazuju kako su naši drevni rođaci pobjegli na jug od nastupajućeg ledenog doba, što je prvi konkretniji dokaz postojanja klimatskih izbjeglica, dok "Venera iz Hole Felsa" od slonovače i slične gravure datirane između 40.000 i 35.000 godina prije nove ere svjedoče o fascinaciji ranih Evropljana ženskim tijelom, koja ni do danas nije napustila umjetnike.

"Osnovi evropskog zajedničkog kulturnog nasljeđa sežu hiljadama godina unazad", rekla je Kristina Hak, zamjenica šefa Berlinskog državnog muzeja koji je pomogao u prikupljanju predmeta iz muzeja širom Njemačke.

Tačna priroda predmeta često nije najjasnija. Na primer, nebeski disk iz Nebre, predmet od zlata i bronze veličine tanjira koji prikazuje sunce, mjesečeve mene i sazvježđe Plejada, smatra se jednim od prvih astronomskih prikaza u istoriji, ali je moguće da je imao i religijski značaj.

Datiran oko 1600. godine prije nove ere, disk je samo par vjekova stariji od tri spektakularna zlatna šešira za koje se najprije vjerovalo da su ih nosili rani keltski sveštenici, ali koji su mogli da služe i kao primitivni kalendari.

Mnogi od izloženih predmeta pokazuju koliko je napredak bio povezan s kretanjem ljudi, robe i ideja u i kroz Evropu.

"Migracije nijesu majka svih problema. One su početak svih inovacija", rekao je direktor berlinskog Muzeja praistorije i rane istorije Matijas Vemhof.

On je naveo da bogatstvo predmeta pronađenih tokom nedavne izgradnje nove linije metroa u Kelnu, gdje predmeti koji potiču iz raznih djelova Rimskog carstva, dokazuju da je taj grad bio mjesto miješanja kultura.

Pored kamene maske riječnog boga nalazio se savršeno očuvani nadgrobni spomenik trgovca po imenu Sekstus Haparonijus Justinus koji je prodavao kozmetiku i parfeme mnogo prije nego što je Keln postao poznat po kolonjskoj vodi.

Njemački kovači kopirali su rimske šljemove i kasnije dizajnirali sopstveno oružje, a mačevi "Ulfbreht" bili su poštovani i cijenjeni od ratnika širom Evrope u srednjem vijeku.

Modni trendovi su dolazili i odlazili, poput običaja da se bebama vezuju glave da bi dobile kupasti oblik, što je praksa zabilježena u Bavarskoj i na Krimu oko 500. godine nove ere.

Takođe, potraga za mističnim formulama za pretvaranje običnih materijala u zlato, predstavljena ostacima alhemičarske laboratorije iz 16. vijeka, nije opstala, iako žeđ za znanjem i profitom i dalje živi u njemačkoj tehnološkoj industriji.

Neki od izloženih predmeta, koji su svi pronađeni u Njemačkoj u posljednje dvije decenije, obavijeni su misterijom. Lobanja probodena strijelom dio je velike zbirke kostiju i oružja za koje arheolozi vjeruju da bi mogli biti najstariji poznati ostaci velike bitke u ljudskoj istoriji.

Iako je drugi drevni vojni sukob, bitka kod Kadeša između Egipćana i Hetita 1274. prije nove ere u današnjoj Siriji, dobro dokumentovan, još nijesu pronađeni fizički dokazi bitke.

Oko 4.800 kilometara odatle, u dolini Tolenze u hladnim ravnicama sjeverne Njemačke, u otprilike isto vrijeme u bitku su išle hiljade ratnika iz bronzanog doba. Za sada niko ne zna ko su oni bili ni zašto su se borili.

]]>
Fri, 21 Sep 2018 10:52:00 +0100 Kulturna galaksija http://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/215320/drevna-blaga-otkrivaju-burnu-proslost.html
Večeras izložba ikona iz XVIII I XIX vijeka http://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/215315/veceras-izlozba-ikona-iz-xviii-i-xix-vijeka.html U bjelopoljskom Zvičajnom muzeju večeras će biti otvorena izložba ikona iz XVIII I XIX vijeka. ]]>

Izložba se organizuje u cilju jačanja međunarodne saradnje te razmjene kulturnih sadržaja, što je jedna od važnijih aktivnosti bjelopoljskog Zavičajnog muzeja, a u okviru Dana evropske kulturne baštine.

Na izložbi će biti prikazana izložba "Ikone i freske rudničko-takovskog kraja iz XVIIII XIX vijeka", Kulturnog centra iz Gornjeg Milanovca.

"Predstavljeni su najstariji tragovi ikonopisa i freskopisačkog rada, kao i ikona sa područja Rudničko-takovskog kraja iz crkava koje su na tom području građene tokom srednjeg vijeka, a koje su najveće duhovno nasljeđe i najbolji reprezent kulturnog i umjetničkog nasljeđa tog kraja", kazao je Radiju Crne Gore, rukovodilac muzeja, Željko Raičević.

Zavičajni muzej planira da tokom godine, kroz kulturnu razmjenu, priredi izložbu sličnog tipa u Gornjem Milanovcu.

Vukoman Kljajević, Radio Crne Gore

]]>
Fri, 21 Sep 2018 10:00:00 +0100 Kulturna galaksija http://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/215315/veceras-izlozba-ikona-iz-xviii-i-xix-vijeka.html
Izložba o Krstu Ivanoviću u Budvi http://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/215306/izlozba-o-krstu-ivanovicu-u-budvi.html Manifestaciju Dani evropske baštine 2018. koja se ove godine održava pod sloganom “Umjetnost dijeljenja”, Narodna biblioteka Budve obilježiće izložbom “Mediteranski luk Krsta Ivanovića” autorke Božene Jelušić koja će biti otvorena u ponedjeljak, 24. septembra u holu Akademije znanja u 20 sati. ]]>

Izložbu o Krstu Ivanoviću (Budva, 1628 – Venecija, 1688), piscu i hroničaru Budve i mletačkog teatra otvoriće predsjednik Savjeta JU Narodna biblioteka Budve – dr Predrag Zenović.

Ovogodišnji programi kojima se obilježavaju Dani evropske baštine ključni su događaji u okviru obilježavanja Evropske godine kulturne baštine 2018. Izložbu Narodne biblioteke Budve “Mediteranski luk Krsta Ivanovića” podržalo je Ministarstvo kulture Crne Gore.

U katalogu koji prati izložbu na panelima, mr Božena Jelušić je između ostalog zapisala: “Danas nam izgleda sasvim prirodno da u Krstu Ivanoviću vidimo preteču moderne ideje očuvanja kulturne baštine, i to posebno one nematerijalne, iz koje se najlakše čitaju duh vremena, običaji i vrijednosti neke epohe.”

Izrada izložbe se podudarila sa činjenicom da se Narodna biblioteka Budve nalazi u fazi digitalizacije raznovrsne građe o Budvi i znamenitim Budvanima, među kojima je prvi upravo Krsto Ivanović.

]]>
Fri, 21 Sep 2018 09:44:00 +0100 Kulturna galaksija http://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/215306/izlozba-o-krstu-ivanovicu-u-budvi.html
Otvorena likovna kolonija u Mojkovcu http://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/215304/otvorena-likovna-kolonija-u-mojkovcu.html U okviru Mojkovačke filmske jeseni sinoć je u mojkovačkom Centru za kulturu „Nenad Rakočević“ otvorena izložba „Međunarodna likovna kolonija Mojkovac". ]]>

Na koloniji je izloženo pedeset radova, slika, crteža, skulptura, nastalih 2003, "Mojkovac- Inglštat 2007." , 2010. i "Tačka okupljanja" 2013. godine.

Prva likovna kolonija u Mojkovcu je održana 1996. godine u okviru Mojkovačke filmske jeseni pa sinoćnja izložba predstavlja, u neku ruku, simbolično sabiranje radova nastalih u kolonijama od 2003. do 2013. godine, na jednom mjestu.

Izložba je dio propratnog programa i prava uvertira za otvaranje 43. Mojkovačke filmske jeseni i istovremeno izuzetan događaj na kojem se mogu razmijeniti iskustva i informacije i data mogućnost da se umjetnici upoznaju sa novim projektima.

S druge strane slike su ogroman kapital koji ostaje organizatoru kolonija , jedan izuzetan kulturni poklon od afirmisanih slikara i onih koji su na dobrom putu da to postanu.

"Ovakve izložbe treba da budu podsticaj i lokalnoj samoupravi i Centru za kulturu, ali i pojedinim pojedincima da okupimo veliki broj renomiranih umjetnika iz naših bratskih gradova da bi organizovali još jednu međunarodnu likovnu koloniju", kazala je otvorajući izložbu direktorica Centra za kulturu, Ljilja Jokić.

"Značaj likovnih kolonija je u doprinos razvoja likovne kulture. Njihova svrha je u okupljanju i upoznavanju umjetnika iz raznih zemalja, kultura i umjetničkih škola, koji stvaraju kroz saradnju i razmjenu profesionalnih iskustava. Radovi koji nastaju na kolonijama mogu se angažovati u postavkama galerija, na aukcijama u fondovima muzejskim zbirkama, u svojstvu poklona", istakao je akademski slikar Mladen Blažević.

Vukoman Kljajević, Radio Crne Gore

]]>
Fri, 21 Sep 2018 08:50:00 +0100 Kulturna galaksija http://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/215304/otvorena-likovna-kolonija-u-mojkovcu.html
Promovisana knjiga Sava Makoča http://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/215232/promovisana-knjiga-sava-makoca.html Promocija knjige "Kula od sjećanja i druge priče", Sava Makoča iz Bara, održana je na terasi spomen doma "Reževići" u Budvi. ]]>

Kako je kazala moderatorka večeri, sekretarka JU Muzeji i galerije Budve mr Milica Stanić Radonjić, Makoč u svojoj knjizi podsjeća kolika je u stvari moć riječi – jednostavne i snažne.

"Pisac hoće da sačuva, podsjeti i opomene svakog od nas koliko je važno od zaborava spasiti našu malu, ličnu, porodičnu istoriju i istinu" kazala je Stanić Radonjić.

Urednica programa Radio Budve mr Branka Čvorović je u svom obraćanju istakla da je knjiga ove vrste lako razumljiva i da lako može naći put do svakog čitaoca.

"Kad otvorite knjigu čekaju vas tri cjeline: Bolje su klesali nego pisali, Svaki grad uz naše more ima svoga lera i druge priče. Ukupno 32 Savova zapisa sada su i naši – jer u svakom od njih prepoznaćemo dio svog djetinjstva, odrastanja, zaljubljivanja, odljubljivanja, ushićenja, razočaranja, tegoba, snova, sanjarenja, radosti, iznenađenja i svega onoga što naš život i sudbine pletu", dodala je Čvorović.

Književnica i koreografkinja Milica Vučinić je dodala da je knjiga izvanredna slika suštine malog čovjeka i malih porodica, običnih ljudi neobičnih snova, igra svjetla i kamena i snažni mirisi djetinjstva.

Savo Markoč je na promociji pročitao tri kraće priče iz svoje knjige, naslovljene prema bojama italijanske zastave: "Verde", "Bianco" i "Rosso" (zelena, bijela, crvena), pritom ukazujući na određene zanimljivosti iz bliže prošlosti Bara i Barana, koji su sa Italijom i njenom kulturnom neraskidivo povezani.

]]>
Thu, 20 Sep 2018 23:30:00 +0100 Kulturna galaksija http://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/215232/promovisana-knjiga-sava-makoca.html
Kuća Pekića oživljava kulturnu ponudu Šavnika http://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/215274/kuca-pekica-ozivljava-kulturnu-ponudu-savnika.html U nedavno renoviranoj porodičnoj kući Pekića održan je forum "Pekićeva kuća - naša prilika". Stručnjaci iz različitih oblasti kulture predložili su Opštini Šavnik nekoliko ideja i preporuka za programski razvoj tog objekta. Prostor kuće Pekića oživjela je i postavljena izložba tipografskih intervencija. ]]>

Koji programski sadržaji će ispuniti prostor nedavno renovirane porodične kuće Pekića odlučivali su stručnjaci iz svijeta kulture i lokalne uprave Šavnik. Sastali su se na forumu "Pekićeva kuća-naša prilika”, a ideje i prijedloge dostavili su lokalnoj upravi na odlučivanje.

Izazovan je i veliki posao osmisliti sadržaje koji će ispunjavati prostor kuće, a da su u interesu kulture i umjetnosti, kazala je spisateljica i pozorišna kritičarka Nataša Nelević.

Rekonstrukcija objekta počela je prije tri godine. Ministarstvo kulture uložilo je oko 150 hiljada eura, a Opština Šavnik 15.000. Osim što je planirana kuća kulture, kaže predsjednik lokalne uprave, uvrstiće je i u turističku ponudu grada, kazao je predsjednik Opštine Mijomir Vujačić.

Pored rekonstrukcije, kuća Pekića oživjela je postavljanjem izložbe tipografskih intervencija autorke Adele Zejnilović.

Anđela Ralević, RTCG

]]>
Thu, 20 Sep 2018 20:00:00 +0100 Kulturna galaksija http://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/215274/kuca-pekica-ozivljava-kulturnu-ponudu-savnika.html
Pekićeva kuća prilika za Šavnik http://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/215189/pekiceva-kuca-prilika-za-savnik.html Forum "Pekićeva kuća –naša prilika" završen je juče prijedlozima o načinu rada, organizacionoj strukturi i programskim sadržajima koji bi Pekićevu kuću i Opštinu Šavnik promovisali kao novu književnu destinaciju na kulturnoj mapi regiona, ali i šire. ]]>

Učesnici foruma kojeg čine pisci, teoretičari književnosti, stručnjaci za kulturne politike i kulturni menadžment, razmatrali su o dugoročnosti, održivosti i vidljivosti ovog kulturnog resursa na međunarodnoj književnoj sceni, te su saglasni u idejima o tome na koji način Pekićeva kuća može doprinijeti razvoju lokalne zajednice i crnogorske kulture uopšte.

Direktor Centra za kulturu Velimir Šobić, zadovoljan je preporukama učesnika foruma.

"Šavnik je okupio ljude od znanja koji su dali značajne ideje za dalji rad i život Pekićeve kuće kroz razne preporuke, koje su se na debatama čule i nadam se da ćemo u narednom periodu odabrati i primijeniti one najbolje", kazao je Šobić.

Učesnici su predložili ideje koje su u skladu kako sa dignitetom i autorskim identitetom Borislava Pekića, tako i sa interesima lokalne zajednice i njenim razvojnim potencijalima.

"Za naše mogućnosti i prilike kultura u Šavniku trenutno je na zadovoljavajućem nivou u odnosu na sredstva koja nju opredjeljujemo, ali će ovaj objekat sigurno doprinijeti daljem unaprijeđenju rada Centra za kulturu Šavnik, zavisno od definisanja Pekićeve kuće u narednom periodu. Ostaju dalji pregovori sa lokalnom upravom i ostalim institucijama", dodaje Šobic.

Podsjećamo, rekonstrukciju porodične kuće Pekić podržalo je Ministarstvo kulture 2016. godine.

Tada je prepoznat značaj ovog objekata za kluturne događaje. Cilj foruma "Pekićeva kuća –naša prilika" bio je da osmisli i predloži ideje o daljem funkcionisanju ovog objekta.

Forum su organizovali Centar za kulturu Šavnik u saradnji sa NVO365, uz podršku Ministarstva kulture.

 

]]>
Thu, 20 Sep 2018 10:02:00 +0100 Kulturna galaksija http://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/215189/pekiceva-kuca-prilika-za-savnik.html
"Lijenštine" otvaraju "Mojkovačku filmsku jesen" http://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/215185/lijenstine-otvaraju-mojkovacku-filmsku-jesen-.html Ovogodišnju 43. "Mojkovačku filmsku jesen" koja počinje 24. septembra otvoriće film "Lijenština", reditelja Alekse Stefana Radunovića. ]]>

Narednog dana u 11:30 na programu je animirani film za djecu, a u  20 sati film "Žaba" reditelja Elmira Jukića. U srijedu na repertoaru je film "Zlogonje" , reditelja Raška Miljkovića.

U četvrtak u 11:13 sati, biće održana projekcija za djecu, istog dana u 18 sati biće prikazan dokumentarni film "Mojkovački odisej", a u 20 sati film "Meso", reditelja Saše Hajdukovića.

U petak u 18 sati planirana je promocija knjige Naoda Zorića, a u okviru filmskog programa u 20 sati. biće emitovan film „Comic Sans“ reditelja Nevia Marasovića.

Zvjesu na 43. Mojkovačku filmsku jesen spustiće film "Granice kiše", reditelja Nikole Mijovića i Vlastimira Sudara.

Posljednje večeri festivala biće uručene ovogodišnje nagrade.

Vukoman Kljajević, Radio Crne Gore

 

]]>
Thu, 20 Sep 2018 09:18:00 +0100 Kulturna galaksija http://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/215185/lijenstine-otvaraju-mojkovacku-filmsku-jesen-.html
Božović: Bez kulture nema promjena http://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/215125/bozovic-bez-kulture-nema-promjena.html Kultura je sve, od stvarnosti do vječnosti i neće biti suštinskih promjena društva, dok kultura ne bude determinanta svega što se dešava u zajednici, ocijenio je univerzitetski profesor i sociolog Ratko Božović. ]]>

Božović je, kao gost tribine Kultopis u Nikšiću, kazao da se kultura mora pomjeriti u centar sa margine na koju je sticajem okolnosti tu završila.

”Kulturu vidim kao najširi pojam, kako je Miloš Đurić 1927. godine odredio braneći doktorsku disertaciju da je ona sve, od stvarnosti do vječnosti. Preko kulture postajemo ne to što jesmo, nego to što možemo biti”, rekao je Božović.

Govoreći o vrijednostima u kulturi, Božović je istakao da kultura ne pristaje na nevrijednosti, ako ima ljudi koji na to ne pristaju i za sebe kazao da je jedan od onih koji uzaludno pričaju, braneći kulturu od politike, kako je i naziv jedne od njegovih više od 40 knjiga.

Prema negovim riječima, užasno je davati definicije o kulturi ili nečemu drugom i ”sve definicije treba poslati na groblje, a treba se odrediti prema bitnom i imati individualan stav”.

Na pitanje profesorke Lidije Vujačić u okviru Kultopisa, kako vidi savremenu kulturu ili (ne) kulturu, Božović je rekao da je sitacija na žalost takva da je i kultura determinisana politikom.

Božović je autor desetak knjiga o politici i njenom jakom lošom spregom sa kulturom i estradom, a na pitanje ko je pomrsio konce pravoj kulturi i kvalitetnim vrijednosnim orjentirima, da li je politika ili mediji, rekao je da je pravo pitanje šta mu je bilo da napiše toliko knjiga o politici.

”U drugom programu Radio Beograda ranije sam svake sedmice komentarisao sam šta je bilo prethodne u kulturi, a onda se desilo da jednog trenutka nije bilo kulture. Bio je rat, politika, nasilje, fanatizam nacionalnog. Činilo mi se da moram da reagujem, da o tome moram da pišem, jer kulture više nije bilo”, rekao je Božović.

On je kazao da je dok je”kravan prolazio, lajuckao na one koji su bahato prolazili”, ali nije bio ravnodušan, niti onaj koji to ne primjećuje.

”Na kraju sam se pitao da li sam usahnuo u onome svom traženju, u svojoj preokupaciji, a to je teorija kulture”, ispričao je Božović.

Morate vrisnuti da bi vas čuli

Govoreći o dokolici kao pretpostavci za unutrašnju tišinu i stvaralaštvo, Božović je ukazao da je sva kultura nastajala u tišini i miru dokolice i naveo da je njegova glavna preokupacija komentarisanje igre kao temelja kulture i postojanja.

”Držim se one Šilerove da smo mi ljudi živi onoliko koliko se igramo i da nas ima tamo gdje se igramo, a nema tamo gdje se ne igramo. U mojoj vizuri, ona je forma života koja je najslobodnija. Nema kulture bez slobode i bez svijesti o kulturi”, rekao je Božović i dodao da su to forme koje su mu pomagale da ne bude u politici.

U čovjeku postoji neko dijete, ocijenio je i naveo da, najviše voli kad u njemu to dijete ne ubiju, jer je to biće koje će se igrati do kraja života.

”I onda dokazujemo da je igra temelj života i postojanja. Kompletna umjetnost je igra. A sve činimo da nestane to dijete u nama. A to je ono najljepše u nama, ona spontanost, neposrednost. To je ta ljepta, ta čudesna mašta. I tada se približavamo onome da je čovjek fantastično biće”, rekao je Božović.

On je upozorio da je kompletna civilizacija u znaku racionalnosti, što je strašno opasno i, kako dodaje velika greška.

On je zapitao šta je sa slobodom čovjeka, ljudskom razlikom, sa osjećanjem dostojanstva da smo bliski sebi, a ne onome što se od nas traži i podvukao da kada pristaneš da budeš ono što moćniji traži više te kao ličnosti nema i ne postojiš.

”Intelektualac mora da brani svoje uvjerenje kao moralno biće. I nije intelektualac često sporan po svom znanju, već po pitanju morala. Kad prećutim, slažem, pristajem u sjenci sam političkog diktata, što sam kukavica”, rekao je Božović.

Prema njegovim riječima, to je vrlo bitno pitanje i sa stanovišta kulture, jer nema promjena bez onih koji ne pristaju.

”Ovdje tiha riječ ne znači, morate vrisnuti da bi vas čuli”, ukazao je Božović.

]]>
Wed, 19 Sep 2018 19:12:00 +0100 Kulturna galaksija http://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/215125/bozovic-bez-kulture-nema-promjena.html
U 11 opština biće izvedeno 40 programa http://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/215104/u-11-opstina-bice-izvedeno-40-programa.html U okviru obilježavanja Dana evropske baštine u Crnoj Gori od 21. do 30. septembra u jedanaest crnogorskih opština biće organizovano četvrdeset programa. Svečano otvaranje manifestacije, planirano je za 21. septembar na Univerzitetu Crne Gore, u 10 sati, kada će biti organizovana izložba "140 godina od održavanja Berlinskog kongresa 1878. i prvog sticanja nezavisnosti Crne Gore" i naučna konferencija "Kulturna baština Crne Gore". ]]>

Ministarstvo kulture se i ove godine pridružuje mafifestaciji Dani evropske baštine, koja je pokrenuta na inicijativu Savjeta Evrope i Evropske komisije.

Jedan od ključnih događaja u okviru obilježavanja Evropske godine kulturne baštine 2018, organizuje se pod sloganom "Umjetnost dijeljenja".

"U jedanaest opština će biti organizovano četrdeset programa, čija je realizacija planirana u periodu od 21. do 30. septembra 2018. godine. Svečano otvaranje manifestacije, na kojem će govoriti ministar kulture Aleksandar Bogdanović, planirano je za 21. septembar na Univerzitetu Crne Gore, u 10 sati, kada će biti organizovana izložba '140 godina od održavanja Berlinskog kongresa 1878. i prvog sticanja nezavisnosti Crne Gore' i naučna konferencija 'Kulturna baština Crne Gore'", navodi se u saopštenju ministarstva.

Program Dana evropske baštine 2018, kako su kazali, baziran je na organizovanju izložbi, predavanja, radionica, koncerata, a obuhvatiće i posjete nacionalnim parkovima i kulturnim dobrima.

Programi koji su besplatni za posjetioce organizuju se u Budvi, Bijelom Polju, Cetinju, Herceg Novom, Kotoru, Kolašinu, Nikšiću, Podgorici, Rožajama, Ulcinju i Šavniku, a posjetioci će imati priliku da se upoznaju sa segmentima materijalne i nematerijalne kulturne baštine Crne Gore.

"Izložbe koje promovišu nepokretna kulturna dobra, ikone i freske, prirodnu baštinu Skadarskog jezera, ali i evoluciju korišćenja mjernih instrumenata u Crnoj Gori biće organizovane u Budvi, Podgorici i Bijelom Polju, dok će publika u Kotoru i Cetinju imati mogućnost da prisustvuje radionicama koje se odnose na promovisanje zanatskih vještina i tehnike gradnje na suvom, bez vezivnog materijala. Publika na sjeveru će u okviru manifestacije posjetiti arheološki lokalitet Izlit i izložbe 'Šavnik nekad i sad' i 'Mi u očima svijeta', koje se realizuju u Šavniku i Rožajama. Programi u nacionalnim parkovima Lovćen i Biogradska gora podrazumijevaju izlaganje skulptura biljnih i životinjskih vrsta karakterističnih za ta podneblja, dok se na Ulcinjskoj solani organizuje posmatranje ptica", navodi se u saopštenju.

Značajan segment ovogodišnjeg programa posvećen je najmlađima.

"Djeca školskog i srednjoškolskog uzrasta učestvovaće u literalnim radionicama u Nikšiću, likovnim radionicama na Cetinju, ali i posjeti arheološkom lokalitetu Duklja, sa ciljem izrade radova na temu 'Kako je nekada izgledao rimski grad Duklja'", najavili su iz ministarstva

Dani evropske baštine obilježavaju se u 50 država potpisnica Evropske konvencije o kulturi, a cilj im je promocija lokalnih vještina, tradicije, arhitekture i umjetnosti, što predstavlja zajedničko kulturno nasljeđe evropskih zemalja. Pokrenuta 1985. godine u Francuskoj, manifestacija je organizovana kao zajednička inicijativa Evropske Unije i Savjeta Evrope od 1999. godine, a obilježava se u septembru mjesecu, sa više od 70.000 događaja organizovanih širom Evrope.

"Dani evropske baštine omogućavaju građanima da se upoznaju sa širokim spektrom kulturnih dobara kroz niz tematskih događaja, koji doprinose upoznavanju do sada manje poznatih segmenata istorijskog nasljeđa bitnih za uobličavanje kulturnog identiteta Evrope. Ciljevi manifestacije su: povećanje nivoa razumijevanja zajedničke evropske prošlosti, uvažavanje različitih tradicionalnih vrijednosti i podsticanje novih inicijativa iz oblasti konzervacije i edukacije, a njen panevropski karakter doprinosi zbližavanju naroda Evrope, kroz širenje zajedničkih kulturnih vrijednosti", zaključuje se u saopštenju Ministarstva kulture.

]]>
Wed, 19 Sep 2018 14:48:00 +0100 Kulturna galaksija http://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/215104/u-11-opstina-bice-izvedeno-40-programa.html
U Tivtu o gradnji u kamenu na suvo http://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/215095/u-tivtu-o-gradnji-u-kamenu-na-suvo.html Povodom Dana evropske baštine 2018, JU Kulturni centar "Nikola Đurković" Kotor (Gradska biblioteka i čitaonica), pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, organizuju u subotu 22. septembra događaj "Tradicija umijeća spajanja" posvećen održanju i valorizaciji tradicionalne vještine gradnje u kamenu na suvo. ]]>

U Multimedijalnoj sali Kulturnog centra u 10 sati održaće se okrugli sto na temu "Tradicionalna gradnja u kamenu bez vezivnog materijala".

Učesnici okruglog stola su Anita Trojanović, pejzažna arhitektica Udruga "Dragodid" Hrvatska, Antonela Stjepčević, KZU "Napredak" Gornja Lastva, Aleksandra Kapetanović, arhitektica-konzervatorka, NVO "Expeditio" i Željko Starčević, arheolog.

Nakon okruglog stola, u 14 sati u planu je kratka demonstracija tehnike gradnje u okviru pješačkog puta kroz Špiljare.

"Cilj ove pokazne radionice jeste da se volonteri upoznaju sa baznim vještinama i pravilima tradicionalne gradnje", navodi se u saopštenju.

Orhanizatori pozivaju sve zainteresovane sugrađane da im se pridruže u aktivnostima kojima obilježavaju Dane evropske baštine 2018.

]]>
Wed, 19 Sep 2018 12:55:00 +0100 Kulturna galaksija http://www.rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/215095/u-tivtu-o-gradnji-u-kamenu-na-suvo.html