Jutarnji.hr [ Objavio: O.Z. ]

PLANETA SLIČNA ZEMLJI

'Proxima b' možda najveće otkriće posljednjih vjekova

Za naučnike Evropske svemirske opservatorije, čije je sjedište u blizini Minhena, nema više nikakve sumnje. U orbiti Proksima Kentaurija (Proxima Centauri), zvijezde najbliže našem Suncu, nalazi se planeta zasad nazvana "Proxima b", čija temperatura omogućava postojanje tekuće vode na njenoj površini. Upravo onako kako je njemački "Der Spiegel" najavljivao prošle nedjelje.

Njemački "Der Spiegel" je najavljivao prošle nedjelje da su naučnici blizu ovog velikog otkrića.

Ta stjenovita planeta, tek nešto veća od Zemlje, tačnije 1,3 puta, svoju zvijezdu obiđe za 11 dana. Takođe, osim što je nama najbliža planeta koja kruži oko neke zvijezde koja nije Sunce, ovo bi mogla da bude i nama najbliža planeta prikladna za život izvan Sunčevog sistema.

Ovaj naučni rad koji će biti već objavljen u časopisu "Nature", možda je i najveće otkriće posljednjih vjekova.

"Zapravo, to nije ništa previše čudno, egzoplaneta poput ove, do sada je otkriveno nekoliko hiljadra (3501 zaključno s 16. avgustom, op.a.), ponajviše putem svemirskog teleskopa Kepler", rekao je dr. sc. Darije Maričić sa Zagrebačke Zvjezdarnice.

"Takođe znamo i za nekoliko otkrivenih planeta u nastanjivim zonama oko drugih zvijezda. POsebnost planeta u nastanjivoj zoni je da mogu posjedovati vodu u tekućem stanju. Postojanje tekuće vode na nekom svemirskom objektu naučnicima je pokazatelj da bi tamo mogao postojati život. Pa, tako i u slučaju ove novootkrivene planete. Naglasimo, kako je Alfa Kentairu (Alpha Centauri), trostruki sistem zvijezda, pa bi stanovnici planete "Proxima b" mogli na nebu vidjeti tri sunca", entuzijastično kaže Maričić i dodaje da bi teorijski svemir mogao biti pun života, ali za to još nema dokaza, ali možda ćemo odgovor na njega tražiti još generacijama.

Od Proksima Kentaurija udaljeni smo tek nešto više od četiri svjetlosne godine, tačnije 4,25, a planeta oko njega kruži na udaljenosti od sedam miliona kilometara, što je tek pet posto udaljenosti na kojoj Zemlja kruži oko Sunca. Međutim, zvijezda Proksima Centauri je i daleko slabijeg sjaja od Sunca. Shodno tome, novootkrivena planeta "Proxima b" nalazi se unutar nastanjive zone. Ipak, uslovi na njenoj površini mogli bi biti pod snažnijim uticajem štetnih ultraljubičastih i X zraka, nego što takve zrake sa Sunca imaju uticaj na Zemlju.

Naučnici potvrđuju da se postojanje tekuće vode nikako ne može isključiti. Ako je ona tamo prisutna, prilično je sigurno da je ima ponajviše u osunčanim predjelima. Brzina rotacije "Proxime b", jaka radijacija Proksime Kentauri, te istorija stvaranja planete čini njenu klimu bitno drugačijom od one na Zemlji, a nije ni izvjesno ima li "Proxima b" godišnja doba.

Planeta je otkriven teleskopom s opservatorija "La Silla" u Čileu. Bila je to inicijativa imena "Pale Red Dot" u kojoj je ekipa astronoma na čelu s Gijlemom Anhlada-Eskudeom s Londonskog univerziteta "Kraljica Meri" tražila moguću planetu koja bi kružila oko Suncu najbliže zvijezde Proksime Kentauri.

"Prve naznake moguće planete uvidjeli smo još 2013. godine, ali nijesmo još mogli potvrditi njeno postojanje. Od tada smo teško radili kako bismo dobili dodatne potvrde uz pomoć Evropske svemirske opservatorije i drugih opservatorija", rekao je Anhlada-Eskude.

"Proxima b" sada će vjerojatno postati središte nastojanja čovječanstva da pronađe život negdje drugdje u svemiru.

"Pronađeno je već puno egzoplaneta i još će ih puno biti pronađeno, ali potraga za najbližom planetom sličnoj Zemlji i uspijevanje u tome bilo je životno iskustvo za sve nas", rekao je Anhlada-Eskude i dodao da je sljedeće na redu potraga za životom na planeti "Proxima b".

Već postoji projekat koji treba odvesti ljudedo Alfa Kentauri

Zapravo već postoji projekat koji je sada očigledno dobio i jedan konkretan zadatak. Cilj projekta "Breakthrough StarShot" je da čovjeka prvi put odvede u drugi zvjezdani sistem, konkretno Alfa Kentauri.

Projekat predviđa da će se do tog sistema putovati brzinom 15 do 20 posto svjetlosne brzine. Po toj računici, inovativnoj letjelici trebalo bi između 20 i 30 godina da tamo stigne pa onda još četiri da na Zemlju stigne obavještenje da je putovanje proteklo kako treba. U aprilu ove godine "StarShot" je predstavio niko drugi do Stiven Hoking, u društvu investitora Jurija Milera. U upravnom odboru komapnije, pod čijim se okriljem razvija projekat, sjedi Mark Zukerberg, vlasnik Fejsbuka. Računa se da će ukupni trošak projekta biti između pet i deset milijardi dolara, a prvo testno polijetanje moglo bi biti za nekih 20 godina.