- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Nauka i tehnologija
19. 10. 2016. 22:20 >> 22:00 1
VELIKI USPJEH
Evropin robot sletio na Mars
Svemirski istraživački robot "Skjapareli" sletio je na Mars, što je prvi pokušaj Evrope da prizemlji letjelicu na Crvenoj planeti od neuspjeha "Bigla dva" prije više od 10 godina.
Istraživači sada čekaju podatke o statusu "Skjaparelija", teškog 577 kilograma, koji testira tehnologije za spuštanje novog rovera, čija je misija planirana za 2020. godinu, saopštila je Evropska svemirska agencija, prenosi N1.
Osnovna misija "Skjaparelija", koja će trajati nekoliko dana, u zavisnosti od kapaciteta električnih baterija, je testiranje nekoliko tehnologija kontrolisanog spuštanja kroz atmosferu i mekog kontakta sa površinom Marsa.
Ove tehnologije će biti korišćene u razvoju sistema budućih marsovski aparata.
Pored toga, "Skjapareli" će meriti brzinu i smjer vjetra, vlažnost, pritisak i temperaturu na mjestu spuštanja. Takođe, planirana su prva mjerenja snage električnog polja direktno na površini.
U kombinaciji sa analizom koncentracije prašine u atmosferi, ova mjerenja treba da omoguće bolje razumijevanje povezanosti električnih sila i procesa formiranja velikih pješčanih bura na Marsu.
Misija "Egzo Mars”, koju ESA sprovodi u saradnji sa Rusijom, zapravo je samo generalna proba za mnogo važniji poduhvat. Plan je da se za četiri godine tamo pošalje veliki, moćan rover na šest točkova koji će bušiti tlo u potrazi za tragovima života, prenio je BBC.
Manji "Skjapareli", nazvan po italijanskom astronomu Đovaniju Skjapareliju, koji je 1877. počeo da pravi mapu topografije Marsa, jednostavniji je poduhvat, ali se i on smatra velikim podvigom ako se zna da je više od polovine misija na ovoj planeti završeno neuspjehom.
Dosad je samo američka NASA uspješno izvodila eksperimente na površini Marsa, ako se ne računa ruski aparat "Mars 3", koji je 1971.radio 15 sekundi i zauvijek utihnuo.
Ako se "Skjapareliju" izgubi trag, biće to veliku udarac za Esu, koja je prije 13 godina doživjela razočaranje kada je lender "Bigl 2” uspješno sletio, ali je odmah prestao da radi.
Коментари1
Остави коментар