Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Nauka i tehnologija

[ Objavio: O.Z. ]

18. 02. 2017. 10:41   >>  10:21

SMANJEN NIVO KISEONIKA

Prijeti li nestanak životu u okeanima?

Posljedice globalnog zagrijavanja počele su da ugrožavaju i život u okeanima. Džastin Hajfec, novinar kanala Si-En-En (CNN), prokomentarisao je u nedavnom članku uzroke i posljedice globalnoga gubitka kiseonika u okeanima.

"Klimatske promjene ne prijete samo otapanjem polarnoga leda, počele su da ugrožavaju i život u okeanima. Novo istraživanje, nedavno objavljeno u naučnom časopisu Nejčr (Nature), otkrilo je da se u razdoblju od 1960. do 2010. godine smanjio nivo kiseonika, i to za više od 2 odsto", navodi se, između ostalog, u Hajfecovom članku.

Naučnici već dugo upozoravaju o mogućim smrtonosnim posljedicama nedostatka kiseonika za život u okeanu te njihov učinak na ljude. Ovo istraživanje su sproveli Sunke Šmidtko, Lotar Strama i Martin Višbek, naučnici iz Helmholc Centra za istraživanje okeana (GEOMAR) u Kilu u Njemačkoj, prenosi Index.

Pomoću informacija o kiseoniku, temperaturi i drugim važnim činiocima u vezi sa svjetskim okeanima, mapirali su ih širom svijeta i procijenili ukupan gubitak kiseonika.

Šmidtko je napisao da su po prvi put uspjeli da zabilježe raspodjelu i promjenu kiseonika u okeanima, ključnih parametara za buduća predviđanja u vezi s okeanima.

Gdje uspijevaju bakterije

Dok dva odsto zvuči tek kao mala promjena, ne treba više od sitnice da se ugrozi cijeli okean i promijeni čitavi ekosistem. Jedini rganizmi koji mogu preživjeti u uslovima s malo ili ništa kiseonika su bakterije.

Kiseonik nije jednako raspoređen u okeanima, a pad od 2 % predstavlja prosjek ukupnih padova.

Najveća količina kiseonika izgubljena je u sjevernom Pacifiku, a najveći procenat u arktičkom okeanu.

"Ta neravnomjerna raspodjela gubitka kiseonika može imati dalekosežne posljedice za ribarstvo i obalnu ekonomiju", napomenuo je Strama.

Promjena klime

Spomenuto istraživanje pokazuje da je taj gubitak kiseonika uglavnom posljedica klimatskih promjena. Rast temperature uzrokovao je 15 % gubitka kiseonika jer topla okeanska voda ne može zadržati kiseonik.

Istovremeno, okean se sve izraženije počinje raslojavati zbog promjena temperaturnih gradijenata na Arktiku i smanjenja polarnoga leda.

Kiseonik uđe u površinski sloj vode, ali kako postaje sve toplije, manje je vjerovatno da će doprijeti do dubljih slojeva vode kojima je potreban kiseonik.

To se upoređuje s usporavanjem okeanskoga pulsa, što može dovesti do "srčanog udara" u okeanu.

Smanjenje ledenog pokrivača vodi do rasta planktona, što ipak uzrokuje i veće raspadanje planktona, a to dodatno smanjuje količinu kisika.

Tako nastaju "mrtve zone" - područja s niskim nivoom kiseonika u plićim djelovima okeana, a ima ih sve više i uz obale.

Tamo ne mogu preživjeti ribe - što je opasno i za ekosistem i za ekonomiju - ali nije ono najgore. Ta područja ispuštaju opasni gas koji izaziva efekat "staklene bašte", azotni (I) oksid - "zlog brata blizanca ugljen-dioksida", kaže Dejvid Bejker, predavač sa univerziteta u Hong Kongu.

Dalekosežne posljedice

Azotni (I) oksid moćan je gas. Dugo se zadržava u atmosferi i doprinosi globalnome otopljenju, čime nadalje utiče na klimatske promjene i okeane.

Svi se naučnici slažu da će takva zbivanja imati velike posljedice na morske ekosisteme i ribarstvo, a iako se neki problemi polako rješavaju, neke se još nije ni dotaklo.

Svi ljudi bi trebalo da pravovremeno reaguju, što znači da moraju da poslušaju i dosadne savjete o odlaganju otpada i smanjenju potrošnje, kako bi se popravilo stanje okoliša. "Okeani su ogledalo ljudskoga zdravlja - ako oni umiru bolesni, to će se dogoditi i ljudima", rekao je Bejker.

Пратите нас на

Коментари0

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније