Žabljak
Pretežno vedro
1.8 °C
Pljevlja
Vedro
7.9 °C
Herceg Novi
Vedro
14.2 °C
Nikšić
Vedro
14.6 °C
Cetinje
Vedro
18.1 °C
Bar
Vedro
13.5 °C
Podgorica
Malo oblačno
17.2 °C
Ulcinj
Vedro
13.8 °C
Kolašin
Malo oblačno
10.4 °C

Nauka i tehnologija

[ Npr.org ]

DESTRUKCIJA I KREACIJA 20. 06. 2013. 23:47   >>  23:48 0

DESTRUKCIJA I KREACIJA

Da li život ima svrhu?

Čuveni svjetski teoretičar fizike i astronom Marselo Glesijer, pokušao je da pronađe odogovor na pitanje: Da li život ima svrhu? Pogledajte njegova razmišljanja na ovu temu.

Ne mislim na naše privatne živote, lične odluke i nade, planove koje smišljamo tokom godina. Vjerujem da svako od nas vjeruje da naši životi imaju svrhu, ili više njih.

Ja mislim na život kao na prirodni fenomen. Ovaj čudan sklop materije kom je podarena autonomija i koji je sposoban da apsorbuje energiju iz okoline i koji opstaje zahvaljujući reprodukciji.

Sve životne forme imaju jednu esencijalnu svrhu – opstanak. Ovo je važnije čak i od reprodukcije. Nakon svega, bebe i stari ljudi su živi, ali se ne razmnožavaju. Biti živ je važnije od prenošenja gena. Biti živ znači željeti ostati živ. Ovo je ključna razlika između živih stvorenja i drugih formi materijalne organizacije kao što su zvijezde i kamenje.

Te forme prosto postoje, pasivno dozvoljavajući razvoj fizičkih procesa koji definišu njihove interakcije sa sobom i sa okruženjem. Za stijene, u pitanju je erozija, za zvijezde – one podnose gravitacione implozije sve dok ima dovoljno goriva u njihovim jezgrima. Ne postoji arhitektura energije, ne postoji planiranje da se produži ono što je neizbježno.

Ključna razlika između živih i neživih jeste nagon za preživljavanjem. Život je forma materijalne organizacije koja stremi da bude večna.

Zabuna u vezi sa svrhom života pokazuje se kada sagledamo nevjerovatu raznolikost života. Sa obzirom na to bogatstvo i kreativnost, teško je prihvatiti da je sve to rezultat nesreće bez nekog većeg cilja ili svrhe da se stvore još kompleksnija stvorenja. Stvari postaju još gore kada naučimo da je istorija života na Zemlji izuzetno kompleksna.

Život postoji na Zemlji nekih 3.5 milijardi godina. Tokom prvih 2.5 milijardi godina postojale su samo jednoćelijske bakterije. Tek je posljednjih 600 miliona godina život počeo da dobija na raznovrsnosti. Nakon Kambrijske eksplozije, prije otprilike 550 miliona godina, možemo da vidimo višećelijsku složenost koju povezujemo sa višim oblicima života. Nakon toga je život zauzeo okeane, zemlju i vazduh sa nevjerovatnom brzinom i upornošću.

Zato ne čudi što toliko ljudi misli da život ima svrhu, svrhu povećanja njegove kompleksnosti. Naravno, klimaks ovog procesa predstavljamo mi, inteligentni ljudi.

Zaključak je međutim pogrešan. Ne postoji nikakav „plan“ da život postane kompleksniji kako bi na kraju stvorio inteligentna bića. Uzmimo dinosauruse za primjer – oni su postojali nekih 150 miliona godina i bili su prilično glupi. Nismo u prilici da vidimo velociraptore kako koriste teleskope ili mobilne telefone. Život želi da se očuva.

Sve dok je dobro adaptiran na svoju okolinu on će ostati takav kakav jeste, sa mogućnošću povremene korisne mutacije.

Ukoliko se okolina drastično promijeni, život će reagovati. Ili umiranjem ili, za one vrste koje prežive, mutacijama koje mogu da izazovu radikalne promjene za jako kratko vrijeme.

Da smo promijenili jedan ili više dramatičnih događaja u istoriji planete, recimo, pad asteroida koji je pomogao da dinosaurusi nestanu prije nekih 65 miliona godina, istorija života bi se takođe promijenila. Vrlo je vjerovatno da mi sada ne bismo bili ovdje.

Lekcija koju nas život uči je prosta: U prirodi destrukcija i kreacija igraju zajedno. Međutim, u ovoj koreografiji ne postoji koreograf.

Komentari 0

ostavi komentar

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se

Novo