Žabljak
Pretežno oblačno
16.4 °C
Pljevlja
Umjereno oblačno
19.1 °C
Herceg Novi
Pretežno vedro
26.6 °C
Nikšić
Umjereno oblačno
20.2 °C
Cetinje
Malo oblačno
23.0 °C
Bar
Pretežno vedro
26.6 °C
Podgorica
Umjereno oblačno
29.3 °C
Ulcinj
Malo oblačno
20.8 °C
Kolašin
Malo oblačno
16.9 °C

Nauka i tehnologija

[ Izvor: B92/Nedeljnik.rs, Objavio: I. P. ]

THE ECONOMIST 08. 10. 2017. 13:46   >>  13:16 2

THE ECONOMIST

Nauka će pobijediti rak

Istraživači pokušavaju da razviju dijagnostičke metode da bi mnogo više tipova raka moglo da se otkrije na vrijeme, sa dobrim prognozama za izlječenje. Nauka će, navodi The Economist, pobijediti u borbi protiv raka. Ali to je tek početak...


Malo je onih čiji životi nijesu na neki način imali dodir sa kancerom, bilo preko prijatelja, porodice, kolege ili jednostavno nekoga "koga znaju".

Prije samo jednu generaciju, prognoze su glasile da će jedna od tri osobe iz razvijenih i bogatih zemalja čuti one zlokobne doktorove riječi: "Žao mi je, ali imate rak". U nekim zemljama danas je to jedna od dvije osobe. Što duže uspijete da izbjegnete sve ostale smrtonosne bolesti, biće sve veće šanse za dobijanje raka.

Živite dovoljno dugo i to će biti posljedica.

Kancer je, podsjeća The Economist, na drugom mjestu vodećih uzroka smrtnosti u svijetu, poslije srčanih bolesti; usmrtio je 8,8 miliona ljudi u 2015. godini, trećina njih je u siromašnim i srednje razvijenim zemljama. U periodu od 2005. do 2015. godine, broj oboljelih porastao je za 33 procenta, najviše pod uticajem starenja i rasta populacije. Očekuje se da će u narednih dvadeset godina broj novooboljelih skočiti za 70 procenata.

Nevjerovatno je, ali sa rastom broja oboljelih porastao je i broj preživjelih u bogatim zemljama. Danas, 67 odsto pacijenata u Sjedinjenim Državama živjeće još najmanje pet godina. Različite vrste raka ponašaju se drugačije, kao što se i pacijenti ponašaju drugačije - pokazalo se da je rak mnogo izlječiviji kod djece nego kod odraslih.

Kod nekih vrsta raka, kao rak pankreasa, teško da postoji bilo kakav napredak. Ali postoji zaista mnogo razloga za optimizam.

Nauka je toliko napredovala da novi načini istraživanja pomažu u revolucionarnom razumijevanju raka, a to vodi do novih specifičnih pristupa bolesti i liječenju. Što je još važnije, mnoga testiranja nijesu više samo laboratorijska, već su postala klinička ispitivanja.

Genetska testiranja koriste se da bi se precizno locirale slabe tačke kancera kod određenog pacijenta. Tada se ćelije pacijenta modifikuju da bi se bolje borile sa nekontrolisanom bolešću.

U ovoj deceniji pojavio se čitav novi set različitih vrsta terapija. Upravljanje imunosistemom da bi se ojačao i odgovorio na pojavu kancera, postalo je praktična medicina, sa dozvoljenim načinima liječenja za osam vrsta kancera. Uporedo sa rastom broja načina liječenja, ubrzan je i način njihovog odobravanja, što je dobra vijest, ali je sa tim odobreno i mnogo skupih ljekova sa malo ili nimalo koristi po pacijente.

Ali to je ohrabrilo i podstaklo mnoga ulaganja i inovacije u načinu istraživanja. Sada ima oko 600 ljekova koji su u razvoju u biotehnološkim i farmakološkim kompanijama.

Nije sve, međutim, tako sjajno. Oni najsiromašniji i dalje nemaju adekvatno liječenje, niti prevenciju. Nije im dostupna hemoterapija ili neophodni ljekovi. I to nije problem samo nas siromašnih zemalja.

Vrste raka koje izaziva loša ishrana, gojaznost, alkohol i pušenje mogle bi da budu redukovane i da se time smanji broj oboljelih. Takođe, vakcina protiv HPV (humanog papiloma virusa) za djevojčice rutina je u Ruandi, ali ne i u mnogim bogatim zemljama, pa i u Americi, što znači da su mnoge od njih i dalje pod rizikom da obole od cervikalnog raka, a mogle bi da ga izbjegnu.

Ali, bez obzira na sve to, progres ne samo da je moguć već se i događa.

Sa mnogim vrstama raka, posebno onim sa velikom smrtnošću, problem je što se kasno dijagnostikuju. Imaju malo simptoma ili ih nemaju sve dok bolest ne uđe u opasnu fazu. Ukoliko bi rak bilo moguće pouzdano detektovati u vrlo ranoj fazi, mnogi životi bili bi spaseni.

U razvijenim zemljama vrste raka kao što su cervikalni, prostate i dojke regularno se otkrivaju prije nego što razviju simptome. Sada istraživači pokušavaju da razviju dijagnostičke metode da bi mnogo više tipova raka moglo da se otkrije na vrijeme, sa dobrim prognozama za izlječenje.

Na primjer, ako se kolorektalni rak otkrije na vrijeme, stopa preživljavanja je 95 procenata. Samo šest posto preživi ako uđe u fazu četiri.

Bili Bojl, koji je izgubio suprugu Kejt, tada majku dvojice vrlo malih dječaka, osnovao je biotehnološku kompaniju da bi pronašao način da se dijagnostikuje kolorektalni kancer. Njegova kompanija razvija uređaj veličine čipa koji će, kako se nadaju, mjeriti promjene u molekulima daha - jer kancer menja metabolizam - a koji bi detektovao i najsitniju promjenu koja će ukazati na rak. Bila bi to neka vrsta "otiska" prsta.

Poboljšanje dijagnostičkih metoda znači i više od toga da se rak "uhvati" na vrijeme. Mnoge od njih otkrivaju slabosti raka. Kako ljekovi djeluju na različite načine, neki od njih će biti protiv tumora sa jednom vrstom mutacija, dok će drugi biti korisniji za drugu vrstu. Prema podacima Foundation Medicine u Kembridžu, u Americi oko 14 ljekova protiv raka imaju neku vrstu zajedničke dijagnostike, testiranja koje pokazuje koji će rak reagovati na njih, a koji ne.

Zasada, takvi genetski testovi koriste se kada se planira 50 do 60 procenata solidnih tumora, prema podacima Fondacije. Novi ljekovi, novo razumijevanje kako rak djeluje i nove tehnologije koje će moći da skeniraju mnoge gene na mutacije znači da će jednom takvo testiranje biti uobičajeno i sa značajnim podacima u bliskoj budućnosti.

Naučnici i doktori voljeli bi da pacijentima uskoro bude rutinski nuđeno genetsko skeniranje njihovih tumora. Zato je potrebno da bude jeftino, a neki od njih, kao na primjer ThermoFisher, firma iz Masačusetsa, vjeruju da bi mogli da razviju jeftin čip koji bi bio u masovnoj upotrebi. Doktori bi na osnovu mutacija mogli da izaberu najbolji lijek za određeni rak, ili da ukažu na to kako da se lijek razvije.

Osim da se izabere pravi lijek, genetska testiranja takođe počinju da otkrivaju više o rizicima i posljedicama svakog pojedinačnog raka, nešto što je izuzetno značajno kod odluke da li neki rak treba liječiti uopšte i kako.

Recimo, MammaPrint test koji je izradila Agendia iz Amsterdama, analizira aktivnosti gena u ranoj fazi raka dojke. Ako bi žene sa rakom u ranoj fazi bile rutinski testirane na ovaj način, broj onih koje ne bi morale na hemoterapiju bi se znatno smanjio. Sličan test dostupan je za rak prostate koji je razvio Myrad Genetics iz Jute. Pokazalo se da bi oni koji imaju naslijeđenu mutaciju P53 gena možda bili posavjetovani da urade snimak cijelog tijela kako bi tražili rak, jer su u posebnom riziku.

Identifikovati gene iz tumora normalno znači uzeti ih iz kanceroznih ćelija biopsijom. To je invazivna metoda i često se obavi jednom u toku bolesti. Danas istraživači pokušavaju da postignu nešto testiranjem krvi ili takozvanom tečnom biopsijom i u Institutu za istraživanje raka u Londonu naučnici uspijevaju da otkriju da li lijek djeluje kod pacijenta za svega četiri do osam nedjelja.

Ovi dijagnostički testovi moraju da preskoče dvije jake prepreke: moraju da budu dovoljno osjetljivi da bi otkrili tačnu bolest i dovoljno specifični da ne vide znakove bolesti kad ona ne postoji. Ovo drugo će postati važno kada testiranja postanu masovnija, lažni pozitivni testovi su rastući problem sa postojećim testovima kao što su mamograf ili testiranje na rak prostate.

Imunoterapija daje najveća obećanja, bilo za već postojeće načine liječenja ili za one koje tek treba razviti. Mnogi naučnici rade na narednim generacijama imunomodulatora. Postoje različiti pristupi istraživanja, kombinacija ispitivanja antigena, virusa, vakcina... koji bi napali kancer, ili ga barem oštetili, ili otpustili druge vrste antigena koji bi pomogli imunosistemu da se bolje izbori sa tumorom.

Vakcine, kao i imunoterapija, rade na "hakovanju" imunosistema, menjajući način na koji se njegove ćelije bore sa rakom i uvećavajući broj tih ćelija "ratnika". Za mnoge vrste ovih reprogramiranja potrebno je pronaći jeftinije načine, jer pojedinačno liječenje raka kod određenog pacijenta i dalje nije nimalo jeftino. Mijenjanje gena zasada je najskuplji način liječenja koji je svijet ikada vidio, iako mnogo obećava. Ali, efikasna rana dijagnostika mogla bi da spase i novac i spriječi patnju. Kompleksnost imunosistema znači da on i dalje ne reaguje onako kako bi ljekari očekivali.

Rak će nastaviti da raste sa demografijom. U razvijenim zemljama nove metode liječenja možda neće smanjiti šanse za dobijanje raka još neko vrijeme, jednostavno zbog toga što će stariji obolijevati od više vrsta raka. Ali šanse za preživljavanje prvog raka, ili sljedećeg tumora, popraviće se, posebno kod onih sa "popustljivijim" tumorom, i sa dostupnim inovativnim načinima liječenja.

Sve veći broj ljudi će čuti "žao mi je, ali imate rak", ali to više neće biti sudbonosna rečenica koja podrazumijeva i momentalnu smrtnu presudu, jer ćemo se manje plašiti te dijagnoze pod nazivom "rak".

Komentari 2

ostavi komentar

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se

Novo