- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Nauka i tehnologija
15. 03. 2018. 10:00 >> 09:58 1
ODLAZAK GENIJA
Hoking - veliki naučnik, izvanredan čovjek
U Kembridžu je u 76-oj godini umro svjetski poznati britanski teorijski fizičar, jedan od utemeljivača kvantne kosmologije Stiven Hoking. Naučnik je godinama bio paralizovan zbog ozbiljne bolesti, ali je nastavio naučne i nastavne aktivnosti, pisao knjige i čak je boravio u nultoj gravitaciji. Proučavao je teoriju porijekla svemira kao rezultat velikog praska i napravio niz otkrića u teoriji crnih rupa. Objavio je niz naučnih djela i popularnih naučnih knjiga, od kojih je prva - "Kratka istorija vremena" - postala svjetski bestseller.
Britanski teorijski fizičar i popularizator nauke Stiven Hoking umro je u 76-oj godini, juče rano ujutro u svom domu u Kembridžu. Njegova su djeca saopštila da su Hokingova hrabrost i upornost, u kombinaciji s optimizmom i humorom, inspirisali ljude širom svijeta. Jednom je rekao:"Vaseljena ne bi imala smisla, ako ne bi bila dom za ljude koje volimo. U njoj bi nam bilo dosadno", dodao je.
Hoking o glavnim prijetnjama čovječanstvu
U junu 2016. Stiven Hoking je dao intervju RT. U emisiji Larija Kinga britanski naučnik je prezentovao stavove o strukturi svemira i o radu na stvaranju vještačke inteligencije, a odgovorio je i na pitanje o najvažnijim prijetnjama čovječanstvu. Zatim je rekao da su se u svijetu, od posljednjeg razgovora s Kingom 2010-te, pogoršala dva problema: prekomjerni rast populacije i zagađenje sredine. Kao glavne prijetnje čovječanstvu naučnik je naveo zagađenje vazduha i povećanje emisije ugljen-dioksida u atmosferu.
Lari King je takođe postavio Hokingu pitanje o vještačkoj inteligenciji i opasnostima koje bi mogla proizvesti. Naučnik je rekao da, po njegovom mišljenju, vlada treba da bude uključena u razvoj tih tehnologija.
"Ne smatram da će razvoj vještačke inteligencije izaći na dobro. Kada napredak dođe u kritičnu fazu, a uređaji budu u mogućnosti da se samostalno razvijaju, biće nemoguće predvidjeti u kojoj će se mjeri njihovi ciljevi podudariti s našima. Moguće je da će se vještačka inteligencija razvijati brže od čovječanstva. Mogla bi koegzistirati s ljudima i proširiti naše mogućnosti. Ali, postoji i pretpostavka da će biti teško zaustaviti vještačku inteligenciju, ako ne bude nadzora nad njom", rekao je fizičar.
Naučnik je tada priznao da se često pitao zašto svemir postoji i zašto su zakoni svemira takvi kakvi jesu.
Hokingov život i naučna djelatnost
Stiven Hoking je rođen je 8. januara 1942. u Oksfordu. Čak i u osnovnoj dobio je nadimak Ajnštajn, premda, u početku, nije bio uspješan u školi. Međutim, vremenom, Hoking je počeo pokazivati sve veće interesovanje za egzaktne nauke.
U 17-oj, budući naučnik dolazi na Oksford, gdje je počeo da studira fiziku i hemiju. Dok je studirao Hoking je obolio od amiotrofične lateralne skleroze - neizlječive degenerativne neuromuskularne bolesti. Uprkos tome što je njegov govor bio sve manje razumljiv, kao i poteškoćama u hodanju, on je nastavio studije i diplomirao 1962. na matematici i fizici.
Nakon postavljanja dijagnoze, još 1963. ljekari su Hokingu davali samo dvije i po godine života, ali je bolest sporo napredovala, dok je kolica počeo koristiti tek u kasnim šezdesetim.
Stiven Hoking se 1965. počeo baviti naučnim istraživanjima na Kembridžu, a godinu kasnije je doktorirao filozofiju na Triniti hol koledžu.
Zatim je radio na Institutu za teorijsku astronomiju, Instituta za astronomiju na katedri za primijenjenu matematiku i teorijsku fiziku. Hoking je postao profesor gravitacione fizike i matematike
Uprkos progresivnoj bolesti, fizičar nije prestao raditi i voditi aktivan život. Kasnije se samo sačuvala mimika lica. Zahvaljujući njoj napravljen je poseban senzor pomoću koga je Hoking upravljao kompjuterom. Čak je i nakon potpune paralize fizičar i dalje predavao, pravio prezentacije i komunicirao preko kompjutera za sintezu govora.
Stiven Hoking je postao jedan od utemeljivača kvantne kosmologije. Naučnik je proučavao problem porijekla kosmološke singularnosti - početnog stanje svemira, iz kojeg se, prema Teoriji velikog praska, vaseljena kontinuirano širi.
Napravio je mnoga otkrića u teoriji crnih rupa. Konkretno, on je dokazao mogućnost postojanja malih crnih rupa koje gube energiju i isparavaju zbog fenomena poznatog kao „Hokingovo zračenje.”
Osim toga, 1971, kao dio Teorije velikog praska, fizičar je sugerisao postojanje mikroskopskih crnih rupa čija masa može biti milijarde tona, a da istovremeno zadrže zapreminu protona.
Profesor je osvojio brojne nagrade, ima 12 počasnih titula, među njima - član je: Kraljevske akademije u Londonu (1974), Papinske akademije nauka (1986), američke Nacionalne akademije nauka (1992). Hoking se stalno bavio popularizacijom nauke. Istraživanja je objavio 1988. u knjizi „Kratka istorija vremena: od velikog praska do crnih rupa”, koja je postala međunarodni bestseler.
Objavio je brojne naučno-popularne knjige o kosmologiji, među kojima su najpoznatije:„Budućnost svemira i drugi eseji”, „Svemir u orahovoj ljusci”, „Priroda prostora i vremena” i „Odlična ideja i moja kratka istorija.”
Fizičar je 2007. iskusio bestežinsko stanje, u posebno opremljenm avionu.
Stiven Hoking je bio oženjen dva puta i ima troje djece. U saradnji s kćeri Lusi, napisao je knjigu „Džordž i tajne vaseljene.”
2015. godini ustanovljena je medalja koja nosi ime profesora Stivena Hokinga, koja će se dodjeljivati svake godine za popularizaciju nauke.
Preveo i priredio SLAVKO ĐURĐIĆ
Коментари1
Остави коментар