Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Nauka i tehnologija

s.đ. [ russian.rt.com ]

15. 03. 2018. 10:00   >>  09:58 1

ODLAZAK GENIJA

Hoking - veliki naučnik, izvanredan čovjek

U Kembridžu je u 76-oj godini umro svjetski poznati britanski teorijski fizičar, jedan od utemeljivača kvantne kosmologije Stiven Hoking. Naučnik je godinama bio paralizovan zbog ozbiljne bolesti, ali je nastavio naučne i nastavne aktivnosti, pisao knjige i čak je boravio u nultoj gravitaciji. Proučavao je teoriju porijekla svemira kao rezultat velikog praska i napravio niz otkrića u teoriji crnih rupa. Objavio je niz naučnih djela i popularnih naučnih knjiga, od kojih je prva - "Kratka istorija vremena" - postala svjetski bestseller.

Britanski teorijski fizičar i popularizator nauke Stiven Hoking umro je u 76-oj godini, juče rano ujutro u svom domu u Kembridžu. Njegova su djeca saopštila da su Hokingova hrabrost i upornost, u kombinaciji s optimizmom i humorom, inspirisali ljude širom svijeta. Jednom je rekao:"Vaseljena ne bi imala smisla, ako ne bi bila dom za ljude koje volimo. U njoj bi nam bilo dosadno", dodao je.

Hoking o glavnim prijetnjama čovječanstvu

U junu 2016. Stiven Hoking je dao intervju RT. U emisiji Larija Kinga britanski naučnik je  prezentovao stavove o strukturi svemira i o radu na stvaranju vještačke inteligencije, a odgovorio je i na pitanje o najvažnijim prijetnjama čovječanstvu. Zatim je rekao da su se u svijetu, od posljednjeg razgovora s Kingom 2010-te, pogoršala dva problema: prekomjerni rast populacije i zagađenje sredine. Kao glavne prijetnje čovječanstvu naučnik je naveo zagađenje vazduha i povećanje emisije ugljen-dioksida u atmosferu.

                                            

Lari King je takođe postavio Hokingu pitanje o vještačkoj inteligenciji i opasnostima koje bi mogla proizvesti. Naučnik je rekao da, po njegovom mišljenju, vlada treba da bude uključena u razvoj tih tehnologija.

"Ne smatram da će razvoj vještačke inteligencije izaći na dobro. Kada napredak dođe u kritičnu fazu, a uređaji budu u mogućnosti da se samostalno razvijaju, biće nemoguće predvidjeti u kojoj će se mjeri njihovi ciljevi podudariti s našima. Moguće je da će se vještačka inteligencija razvijati brže od čovječanstva. Mogla bi koegzistirati s ljudima i proširiti naše mogućnosti. Ali, postoji i pretpostavka da će biti teško zaustaviti vještačku inteligenciju, ako ne bude nadzora nad njom", rekao je fizičar.

Naučnik je tada priznao da se često pitao zašto svemir postoji i zašto su zakoni svemira takvi kakvi jesu.

Hokingov život i naučna djelatnost

Stiven Hoking je rođen je 8. januara 1942. u Oksfordu. Čak i u osnovnoj dobio je nadimak Ajnštajn, premda, u početku, nije bio uspješan u školi. Međutim, vremenom, Hoking je počeo pokazivati ​​sve veće interesovanje za egzaktne nauke.

U 17-oj, budući naučnik dolazi na Oksford, gdje je počeo da studira fiziku i hemiju. Dok je studirao Hoking je obolio od amiotrofične lateralne skleroze - neizlječive degenerativne neuromuskularne bolesti. Uprkos tome što je njegov govor bio sve manje razumljiv, kao i poteškoćama u hodanju, on je nastavio studije i diplomirao 1962. na matematici i fizici.

Nakon postavljanja dijagnoze, još 1963. ljekari su Hokingu davali samo dvije i po godine života, ali je bolest sporo napredovala, dok je kolica počeo koristiti tek u kasnim šezdesetim.

Stiven Hoking se 1965. počeo baviti naučnim istraživanjima na Kembridžu, a godinu kasnije je doktorirao filozofiju na Triniti hol koledžu.

Zatim je radio na Institutu za teorijsku astronomiju, Instituta za astronomiju na katedri za primijenjenu matematiku i teorijsku fiziku. Hoking je postao profesor gravitacione fizike i matematike

Uprkos progresivnoj bolesti, fizičar nije prestao raditi i voditi aktivan život. Kasnije se samo sačuvala mimika lica. Zahvaljujući njoj napravljen je poseban senzor pomoću koga je Hoking upravljao kompjuterom. Čak je i nakon potpune paralize fizičar  i dalje predavao, pravio prezentacije i komunicirao preko kompjutera za sintezu govora.

Stiven Hoking je postao jedan od utemeljivača kvantne kosmologije. Naučnik je proučavao problem porijekla kosmološke singularnosti - početnog stanje svemira, iz kojeg se, prema Teoriji velikog praska, vaseljena kontinuirano širi.

Napravio je mnoga otkrića u teoriji crnih rupa. Konkretno, on je dokazao mogućnost postojanja malih crnih rupa koje gube energiju i isparavaju zbog fenomena poznatog kao „Hokingovo zračenje.”

Osim toga, 1971, kao dio Teorije velikog praska, fizičar je sugerisao postojanje mikroskopskih crnih rupa čija masa može biti milijarde tona, a da istovremeno zadrže zapreminu protona.

Profesor je osvojio brojne nagrade, ima 12 počasnih titula, među njima - član je: Kraljevske akademije u Londonu (1974), Papinske akademije nauka (1986), američke Nacionalne akademije nauka (1992). Hoking se stalno bavio popularizacijom nauke. Istraživanja je objavio 1988. u knjizi „Kratka istorija vremena: od velikog praska do crnih rupa”, koja je postala međunarodni bestseler.

Objavio je brojne naučno-popularne knjige o kosmologiji, među kojima su najpoznatije:„Budućnost svemira i drugi eseji”, „Svemir u orahovoj ljusci”, „Priroda prostora i vremena” i „Odlična ideja i moja kratka istorija.”

Fizičar je 2007. iskusio bestežinsko stanje, u posebno opremljenm avionu.

Stiven Hoking je bio oženjen dva puta i ima troje djece. U saradnji s kćeri Lusi, napisao je knjigu „Džordž i tajne vaseljene.”

2015. godini ustanovljena je medalja koja nosi ime profesora Stivena Hokinga, koja će se dodjeljivati svake godine za popularizaciju nauke.

Preveo i priredio SLAVKO ĐURĐIĆ

Пратите нас на

Коментари1

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније