- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Nauka i tehnologija
24. 09. 2018. 14:19 >> 14:00 3
STUDIJE POKAZUJU
Na Balkanu sve toplije
Globalnim zagrijavanjem u Evropi najviše su pogođeni gradovi na sjeveru kontinenta, ali i na Pirinejskom poluostrvu i Balkanu, gdje se borba protiv klimatskih promjena odlaže za budućnost.
Skoplje je među 20 evropskih gradova sa najvećim rastom temperature a Prizren među prvih 50, pokazao je danas objavljeni izvještaj Evropske mreže za data novinarstvo (European Data Journalism Network, EdjNet).
Potpisivanjem Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama u decembru 2015. 195 država se obavezalo da će ograničiti rast globalne temperature na 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na preindustrijsko doba.
Međutim, podaci pokazuju da je u mnogim evropskim gradovima taj prag već dostignut. EdjNet je analizirao podatke Evropskog centra za srednjoročnu prognozu vremena (ECMWF) koji se odnose na period od 1900. do 2017. i tiču se više od 500 evropskih gradova, od kojih 78 na Balkanskom poluostrvu.
Iako je opšte mišljenje da je prosječna globalna temperatura porasla za oko jedan stepen u odnosu na preindustrijsko razdoblje, nova analiza pokazuje da je u mnogim evropskim gradovima porast temperature uveliko premašio tu vrednost.
Uzimajući u obzir razliku u prosječnim temperaturama izmjerenim u 20. i 21. vijeku, grad u kojem je zabilježen najveći porast temperature, od preko tri sepena Celzijusa, jeste Kiruna u Švedskoj.
Naime, sjever Evrope je oblast koja se najbrže zagrijava i 18 od 20 gradova sa najvećim rastom temperature je u Norveškoj, Švedskoj i Finskoj.
Prema analiziranim podacima, među tih 20 gradova je i Skoplje, gdje je između 2000. i 2017. prosječna temperatura porasla za 2,2 stepena Celzijusa u odnosu na 20. vijek.
Od 558 gradova, Skoplje je na 15. mjestu po porastu prosječne temperature.
Mnogi drugi gradovi Jugoistočne Evrope su u vrhu liste: Bukurešt i Krajova u Rumuniji, kao i Prizren na Kosovu.
U tim gradovima je zabilježen rast temperature od 1,4 stepena i nalaze se među 50 evropskih gradova u kojima je došlo do najvećeg rasta temperature, prenio je Oservatorio Balkani Kaukazo Transevropa (Osservatorio Balcani Caucaso Transeuropa, OBCT).
Još jedan važan pokazatelj klimatskih promjena je broj toplih dana u godini, s obzirom da visoke temperature dovode do porasta broja smrtnih slučajeva.
Kako se navodi u izvještaju, osim broja toplih dana, koji u velikoj mjeri zavisi od osobenosti gradova, postoji i temperaturni prag koji je isti na svim geografskim dužinama, a čije premašivanje utiče na kognitivne sposobnosti.
Naime, brojna istraživanja su pokazala da kada srednja dnevna temperatura premaši 22 stepena Celzijusa sposobnost učenja kod djece opada, naročito kada je u pitanju matematika.
Od 2000. u Tirani i Splitu ova granična vrijednost je premašena tokom školske godine u prosjeku u 14 dana, pri čemu u Puli 15 a u Beogradu, Bukureštu i Zadru 13 dana.
"Klima se mijenja na cijelom kontinentu, ali Zapadni Balkan je posebno osjetljiva regija", istakao je u intervjuu za OBCT stručnjak za energetiku i životnu sredinu u Savjetu za regionalnu saradnju (RCC) Radovan Nikčević.
RCC je nedavno objavio studiju u kojoj se predviđa porast temperature na Zapadnom Balkanu od 1,7 stepeni Celzijusa do kraja vijeka.
Podaci koje analizirao EdjNet pokazuju da je u 17 gradova na Zapadnom Balkanu, za koje su dostupni podaci, već zabilježen prosječan porast temperature od jedan stepen.
Jedan od naročito zabrinjavajućih aspekata, kada je riječ o Zapadnom Balkanu, jeste kašnjenje u usvajanju evropskih normi za ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promjenama, navodi se u izvještaju EdjNet.
EdjNet čini konzorcijum partnera među kojima su njemački Špigel onlajn (Spiegel Online), italijanski OBCT, holandski NRC Handelblad, francuski Alternativ ekonomik (Alternative Economiques) i Kvest-Frans (Ouest-France), španski Konfidensial (El Confidencial).
Коментари3
Остави коментар