Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Nauka i tehnologija

[ Beta ]

24. 09. 2018. 14:19   >>  14:00 3

STUDIJE POKAZUJU

Na Balkanu sve toplije

Globalnim zagrijavanjem u Evropi najviše su pogođeni gradovi na sjeveru kontinenta, ali i na Pirinejskom poluostrvu i Balkanu, gdje se borba protiv klimatskih promjena odlaže za budućnost.

Skoplje je među 20 evropskih gradova sa najvećim rastom temperature a Prizren među prvih 50, pokazao je danas objavljeni izvještaj Evropske mreže za data novinarstvo (European Data Journalism Network, EdjNet).

Potpisivanjem Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama u decembru 2015. 195 država se obavezalo da će ograničiti rast globalne temperature na 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na preindustrijsko doba.

Međutim, podaci pokazuju da je u mnogim evropskim gradovima taj prag već dostignut. EdjNet je analizirao podatke Evropskog centra za srednjoročnu prognozu vremena (ECMWF) koji se odnose na period od 1900. do 2017. i tiču se više od 500 evropskih gradova, od kojih 78 na Balkanskom poluostrvu.

Iako je opšte mišljenje da je prosječna globalna temperatura porasla za oko jedan stepen u odnosu na preindustrijsko razdoblje, nova analiza pokazuje da je u mnogim evropskim gradovima porast temperature uveliko premašio tu vrednost.

Uzimajući u obzir razliku u prosječnim temperaturama izmjerenim u 20. i 21. vijeku, grad u kojem je zabilježen najveći porast temperature, od preko tri sepena Celzijusa, jeste Kiruna u Švedskoj.

Naime, sjever Evrope je oblast koja se najbrže zagrijava i 18 od 20 gradova sa najvećim rastom temperature je u Norveškoj, Švedskoj i Finskoj.

Prema analiziranim podacima, među tih 20 gradova je i Skoplje, gdje je između 2000. i 2017. prosječna temperatura porasla za 2,2 stepena Celzijusa u odnosu na 20. vijek.

Od 558 gradova, Skoplje je na 15. mjestu po porastu prosječne temperature.

Mnogi drugi gradovi Jugoistočne Evrope su u vrhu liste: Bukurešt i Krajova u Rumuniji, kao i Prizren na Kosovu.

U tim gradovima je zabilježen rast temperature od 1,4 stepena i nalaze se među 50 evropskih gradova u kojima je došlo do najvećeg rasta temperature, prenio je Oservatorio Balkani Kaukazo Transevropa (Osservatorio Balcani Caucaso Transeuropa, OBCT).

Još jedan važan pokazatelj klimatskih promjena je broj toplih dana u godini, s obzirom da visoke temperature dovode do porasta broja smrtnih slučajeva.

Kako se navodi u izvještaju, osim broja toplih dana, koji u velikoj mjeri zavisi od osobenosti gradova, postoji i temperaturni prag koji je isti na svim geografskim dužinama, a čije premašivanje utiče na kognitivne sposobnosti.

Naime, brojna istraživanja su pokazala da kada srednja dnevna temperatura premaši 22 stepena Celzijusa sposobnost učenja kod djece opada, naročito kada je u pitanju matematika.

Od 2000. u Tirani i Splitu ova granična vrijednost je premašena tokom školske godine u prosjeku u 14 dana, pri čemu u Puli 15 a u Beogradu, Bukureštu i Zadru 13 dana.

"Klima se mijenja na cijelom kontinentu, ali Zapadni Balkan je posebno osjetljiva regija", istakao je u intervjuu za OBCT stručnjak za energetiku i životnu sredinu u Savjetu za regionalnu saradnju (RCC) Radovan Nikčević.

RCC je nedavno objavio studiju u kojoj se predviđa porast temperature na Zapadnom Balkanu od 1,7 stepeni Celzijusa do kraja vijeka.

Podaci koje analizirao EdjNet pokazuju da je u 17 gradova na Zapadnom Balkanu, za koje su dostupni podaci, već zabilježen prosječan porast temperature od jedan stepen.

Jedan od naročito zabrinjavajućih aspekata, kada je riječ o Zapadnom Balkanu, jeste kašnjenje u usvajanju evropskih normi za ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promjenama, navodi se u izvještaju EdjNet.

EdjNet čini konzorcijum partnera među kojima su njemački Špigel onlajn (Spiegel Online), italijanski OBCT, holandski NRC Handelblad, francuski Alternativ ekonomik (Alternative Economiques) i Kvest-Frans (Ouest-France), španski Konfidensial (El Confidencial).

Пратите нас на

Коментари3

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније