- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Nauka i tehnologija
15. 01. 2019. 19:28 >> 18:59 1
ISTORIJSKI EKSPERIMENT
Proklijao pamuk na Mjesecu
Proklijale su sjemenke pamuka, koje je kineska misija Chang'e-4 ponijela na Mjesec, javlja Kineska nacionalna svemirska agencija, a prenosi BBC.
Ovo je prvi put da je bilo kakva biološka materija izrasla na Mjesecu, pa se ovaj događaj smatra značajnim korakom ka dugoročnom istraživanju svemira.
Poznato je da su se biljke već uzgajale u svemiru, na Međunarodnoj svemirskoj stanici, ali nikada do sada to nije učinjeno na našem prirodnom satelitu.
Sposobnost i iskustvo uzgoja biljaka na Mjesecu, značajni su za sve ostale projekte dugoročnih svemirskih misija, kao što je putovanje na Mars, koje bi trajalo oko dvije i po godine. To znači da bi astronauti mogli da koristite hranu iz sopstvenog uzgoja u svemiru, smanjujući tako potrebu da se vraćaju na Zemlju kako bi se snabdjeli namirnicama.
Kineski državni mediji objavili su da su iz sjemenki pamuka nikle prve biljčice, a portparol vladajuće Komunističke stranke Kine, objavio je na Twitteru i prve fotografije izdanaka i napisao da je to "prvi biološki eksperiment čovječanstva na Mjesecu".
Baza na Mjesecu
Fred Votson, astronom iz australijske opservatorije, rekao je za BBC da su ovo vrlo "dobre vijesti".
"Ovaj uspjeh ukazuje na to, da možda u budućnosti neće biti nepremostivih problema za astronaute da u kontrolisanim uslovima uzgajaju sopstvene usjeve na Mjesecu", dodao je Votson.
"Postoji veliko ionteresovanje za postavljanje baze na Mjesecu, koja bi služila kao stanica prilikom letova na Mars jer je relativno blizu Zemlje", objasnio je on.
"Znanje o rastu biljaka u okruženju sa niskom gravitacijom, omogućilo bi nam da postavimo temelje za buduće formiranje svemirske baze", rekao je šef projekta mini ekosistema u Chang'e-4, Ksi Genksin i dodao kako bi se pamuk, na primjer, mogao koristiti za odjeću, dok bi krompir mogao biti izvor hrane za astronaute, a uljana repica za ulje.
Istraživačka lunarna kapsula Chang'e-4, lansirana je sa Zemlje 8. decembra, a na takozvanu tamnu stranu Mjeseca sletjela je 3. februara. Mali teledirigovani rover Yutu-2 napustio je modul i zaputio se u istraživanje i analizu Mjesečeve površine.
Prvi cvijet na Mjesecu
Kineska misija Chang'e-4 analiziraće tlo i mjeriti temperature, kako bi došla do novih saznanja o kataklizmičkom sudaru iz kojeg je nastao Mjesec, ali i kako bi otkrila porijeklo vode koje ima neočekivano puno u tlu našeg prirodnog satelita.
Prema informacijama Ksinhue, kineske državne novinske agencije, sonda je na Mjesec ponijela malu biljku uročnjaka (Arabidopsis), za koju se očekuje da će izrasti u prvi cvijet na Mjesecu. U sondi se nalaze i druge biljke i životinje; poput pamuka, uljane repice, krompira, voćne mušice i kvasca.
Proučavaće najveći krater na Mjesecu
Modul Chang'e-4 proučavaće krater Von Karman, koji se nalazi u bazenu Južnog pola - Aitken, za koji se smatra da je nastao prilikom snažnog udara nekog drugog nebeskog tijela o površinu Mjeseca.
"Južni pol - Aitken, veći je od 2500 kilometara i dubine oko 13 kilometara. Riječ je o jednom od najvećih udarnih kratera u Sunčevom sistemu, ali i o najvećem, najdubljem i najstarijem bazenu na Mjesecu", rekao je za BBC profesor u Laboratoriji za svemirsku nauku Mulard, Endrju Kouts.
S obzirom na to da je sletjela u krater Von Karman, sonda će moći da proučava mjesto na kome je ogromni asteroid, obima 500 kilometara, udario u površinu Mjeseca i stvorio bazen.
Udarac je bio toliko jak da je vjerojatno probio vanjski dio kore Mjeseca i istisnuo sadržaj iz njegova plašta, koji bi još uvijek mogao biti prisutan na površini Mjeseca. Sonda bi, ako uspije da prikupi uzorke sadržaja plašta, mogla naučnicima da omogući bolji uvid u unutrašnju strukturu i istoriju nastanka našeg prirodnog satelita.
Коментари1
Остави коментар