KLJUČNI HORMONI

Zašto se zaljubljujemo u umjetnost?

Nobelovac neuronaučnik Erik Kandel predstavlja u novoj knjizi teoriju o tome kako ljudsko tijelo reaguje prilikom posmatranja određenih umjetničkih sadržaja i kako specifični uzorci podstiču reakcije slične zaljubljivanju.

Kad Erik Kandel gleda lijepu sliku, on razmatra više od njene estetske vrijednosti: iza površnog pogleda, naučnik nudi uvid u tjelesne reakcije koje nakon posmatranja umjetničkih djela stimulišu 'krugove užitka'.

Psihijatar i neuronaučnik koji je 2000. dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju i medicinu za svoj rad na fiziološkoj osnovi pamćenja u neuronima, ima uvid u višeslojnost naše posmatračke pozicije. Uz 'površan' pogled, Kandel kontemplira i o poziciji iz koje ostatak svijeta gleda na umjetnost.

U svojoj novoj knjizi 'The Age of Insight: The Quest to Understand the Unconscious in Art, Mind and Brain' Kandel istražuje nauku koja stoji iza naših emotivnih reakcija na umjetnička djela.

Primjera radie, u Klimtovoj slici 'Judith', zlatna površina i mekano sjenčanje tijela stimuliše oslobađanje dopamina i time aktivira neuronske krugove užitka.

Repetitivni uzorci stimulišu serotonin, zadužen za regulisanje sna. Kendel tvrdi da je dobitna kombinacija serotonina i dopamina ona koja će zainteresovati posmatrača.

Iako nauka  nudi odgovor, individualna recepcija određenih umjetničkih djela i dalje ostaje neobjašnjiva misterija. Ono što nas pokreće, osvaja i impresionira nakon posjeta sjajnoj izložbi, teško je objasniti činjeničnim seciranjem neurotransmiterskih hemikalija.