- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Nauka i tehnologija
12. 04. 2019. 10:31 >> 10:31 1
ZAVRŠENA STUDIJA NASA-E
Jednogodišnji boravak ljudi u svemiru moguć bez posljedica po zdravlje
Istraživanje NASA-e o uticaju boravka u svemiru na ljude, uz pomoć astronauta Skota Kelija i njegovog brata blizanca Marka završeno je, a rezultati dugo očekivane studije pokazali da je za nas moguć jednogodišnji boravak u svemiru bez ozbiljnijih posljedica.
Tokom svog boravka na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS) između 2015. i 2016, a koji je trajao punih 340 dana, u tijelu astronauta Skota Kelija dogodile su se razne promjene, od očekivanih poput gubitka tjelesne težine i mišićne mase do onih pomalo iznenađujućih, poput promjene u genima.
Naučnici su više godina posmatrali tjelesno stanje i zdravlje dvojice astronauta, braće blizanca. Jedan, Skot Keli, proveo je skoro godinu dana u svemiru, a drugi, Mark Keli, je za to vrijeme bio na Zemlji.
Naučnici pratili blizance
Istraživanje je posebno zanimljivo, jer su Mark i Skot međusobno toliko slični da je teško moguće naći sličnije blizance; imaju gotovo istovjetne genome, slične karijere i slična životna iskustva.
Većina navedenih promjena koje su se dogodile u Kelijevom tijelu, vratila se u normalu nakon njegovog povratka sa svemirske stanice, stoji u posljednjem izvještaju NASA-e koje se temelji na studiji blizanaca, a prenosi CNN.
Rezultati istraživanja stoga sugerišu da se ljudsko zdravlje "uglavnom može održati" tokom godine dana boravka u svemiru.
Na konferenciji za novinare, koja je održana u četvrtak, Mark Keli zahvalio se svome bratu na njegovoj predanoj službi zemlji.
"Ma, pobrao sam svu slavu, a ti sav posao", odgovorio je u šali Skot svome bratu.
Mada su rezultati dugo očekivane studije pokazali da je za nas moguć jednogodišnji boravak u svemiru bez ozbiljnijih posljedica, ipak su upozorili i na područja na kojima treba poraditi ako se planiraju duže svemirske misije, poput putovanja na Mars.
Promjene u tijelu se desile, ali se i vratile u normalu nakon povratka na Zemlju
Naučnici su u istraživanju molekularne, fiziološke i bihevioralne promjene podijelili na skupine s niskim, srednjim i visokim rizikom. Tako je Skotova promjena tjelesne mase i mikrobioma svrstana u niskorizičnu, promjene u regulaciji kolagena i u krvnim sudovima u srednjerizičnu, a nestabilnost genoma u potencijalno visokorizičnu skupinu.
"Kada odemo u svemir, iskusimo mikrogravitaciju i putujemo nevjerovatnim brzinama, naša se tijela prilagođavaju toj situaciji i nastavljaju funkcionisati te, uglavnom, funkcionišu izuzetno dobro", rekao je Steven Plats, zamjenik glavnog voditelja NASA-inog programa za ljudska istraživanja, koji je koordinirao studiju.
Sedam odsto gena ostalo promijenjeno
Nakon što se Skot Keli vratio na Zemlju, pokazalo se kako DNK blizanaca više nije jednak, odnosno da se njegovi geni nijesu u potpunosti povratili u normalu.
NASA je prema preliminarnim zaključcima iz 2018. utvrdila kako nekad identični blizanci više nijesu identični, te da transformacija sedam odsto Skotovih gena ukazuje na dugoročne promjene u genima koje su povezane s najmanje pet bioloških funkcija u organizmu.
Naučnici vjeruju da su promjene, ali i oštećenja na DNK, uzrokovani radijacijom, Skotovim intenzivnijim vježbanjem i restrikcijom u kalorijama.
Iako se 93 odsto Skotovih promjena u ekspresiji gena povratilo u normalu kada se vratio na Zemlju, podset od nekoliko stotina "svemirskih gena" ostao je nepromijenjen.
Kako je prenio Jutarnji list, tokom boravka u svemiru, jedan od blizanaca postao je čak mlađi od drugog.
"Hipoteza je bila da će, zbog moga boravka u svemiru, zračenja i mikrogravitacije, a možda i zbog stresa dugotrajnog življenja na ISS-u, moje telomere biti kraće, dakle i starije nego Markove. No dogodilo se suprotno pa sam nakon povratka na Zemlju bio malo mlađi od Marka. Ipak, taj je učinak prestao već za nekoliko mjeseci", dodao je Skot.
Studija blizanaca je pokazala da se naš imunološki sistem prilikom boravka u svemiru prilagođava novonastaloj situaciji, odnosno pojačava, jer se na ćelijskom nivou naše tijelo osjeća napadnuto.
"Tijelo se ponaša kao da je pod uzbunom", rekao je genetičar Kristofer Mason sa Univerziteta "Weill Cornell Medicine".
Коментари1
Остави коментар