Žabljak
Malo oblačno
4.0 °C
Pljevlja
9
3.4 °C
Herceg Novi
Malo oblačno
13.1 °C
Nikšić
Oblačno
9.0 °C
Cetinje
Pretežno oblačno
8.4 °C
Bar
Pretežno oblačno
13.8 °C
Podgorica
Pretežno oblačno
11.4 °C
Ulcinj
Pretežno oblačno
12.2 °C
Kolašin
Umjereno oblačno
4.4 °C

Nauka i tehnologija

Beta [ Objavio: O.Z ]

NAMIJENJEN SULTANU BAJAZITU 17. 10. 2019. 22:49   >>  22:47 0

NAMIJENJEN SULTANU BAJAZITU

Isprobali konstrukciju mosta po skici Da Vinčija

Leonardo da Vinči je 1502. godine nacrtao skicu za projekat mosta koji bi u to vrijeme bio najduži na svijetu - 280 metara.

Iako taj most nije nikada napravljen, inženjeri Instituta za tehnologiju Masačusetsa su isprobali projekat da bi utvrdili da li bi bio uspješan, prenijela je TV CNN.

Rezultat njihovog rada predstavljen je na konferenciji Međunarodnog udruženja za školjkaste i prostorne strukture, prošle nedjelje u Barseloni, u Španiji, navodi se u saopštenju univerziteta.

Da Vinči je predao svoju inovativnu skicu sultanu Bajazitu Drugom, vladaru Otomanskog carstva od 1481. do 1512. godine, koji je zahtijevao izgradnju mosta preko Zlatnog roga, u Istanbulu. To je prirodna rijeka, estuar, koja razdvaja naselje Galata od Istanbula.

Da Vinčijev predlog nije prošao u Istanbulu, a na tom mjestu je sada ogroman viseći most s kablovima.

Ali, inženjeri su se pitali kako bi tako veliki most bio konstruisan po Da Vinčijevoj ideji i proučavali su njegov crtež, kao i od kojeg bi materijala most mogao biti izgradjen u to vrijeme.

Napravili su model u manjoj razmjeri da bi isprobali njegovu stabilnost i kako može reagovati na različite uslove.

Most bi u vrijeme kada ga je Da Vinči zamislio, bio sasvim novo rješenje u poređenju s tada popularnim mostovima s polukružnim kamenim lukovima. Tim lukovima je trebalo postaviti jake stubove kao oslonac na krajevima raspona mosta kako bi nosili njegovu težinu.

Ali, Da Vinči je predložio spljošten luk koji bi ipak dostigao visinu potrebnu da ispod mosta prolaze brodovi. Luk izgleda kao veliko lučno i razvučeno slovo "X", s blagim usponom da bi ljudi lako prelazili iz Istanbula u Galatu.

"To je nevjerovatno ambiciozno", izjavila je Karli Bast, učesnica istraživanja i donedavna studentkinja MIT-a. "Bio bi to most čak oko 10 puta duži od tipičnih mostova tog vremena".

"Ali to rješenje je geometrijski veoma savršeno, s mnogo više zakrivljenosti i trodimenzionalnosti od tipičnih lučnih mostova", dodao je Džon Oksendorf, profesor arhitekture i građevinskog i ekološkog inženjerstva na MIT-u.

Da bi se most stabilizovao pri bočnom ljuljanju od opterćenja, kao i kada dođe do zemljotresa, Da Vinči je nacrtao da se noseći oslonci mosta na oba kraja luka ne pružaju upravno naniže, nego prema spolja, dalje od luka. Znao je da u toj oblasti može biti zemljotresa, jer ih je bilo i ranije.

U to vrijeme kamen je bio osnovni materijal za izgradnju mostova takve dužine, jer drvo ne bi bilo praktično. Istraživači nijesu uz skicu našli nikakve Da Vinčijeve detalje za izgradnju mosta, ali smatraju da je on mogao planirati spajanje kamenih blokova bez maltera.

Inženjeri MIT-a su tako napravili 126 blokova proizvedenih "3D printerom", koji su ugrađeni u model mosta dugačak 80 santimetara.

Kada su lučni kameni mostovi građeni u starom, Rimskom stilu, korišćene su skele da se kamenje zadrži na mjestu. Skele bi se uklanjale na kraju, pošto se u teme luka postavi srednji, "ključni kamen". Istraživači MIT su istu stvar uradili sa svojim modelom.

"Kada smo postavljali ključni kamen, morali smo da ga utisnemo među ostale", rekla je Bast. "To je bio kritični trenutak... i kada smo spojili most i sklonili skele, sve je ostalo na svom mjestu, dobro je to smišljeno".

U prethodnim pokušajima izgradnje mosta po ideji iz Da Vinčijevog crteža - na primjer Norveška ima takav pješački most, korišćeni su savremene materijali.

Oksendorf je rekao da bi takav most danas bio od čelika ili betona.

Ali, američki istraživači su željeli da znaju da li bi Da Vinčijev plan bio sprovodiv u vrijeme kada ga je nacrtao.

Inženjeri su svoj model isprobali i simuliranjem zemljotresa i utvrdili da bi ih Da Vinčijev most izdržao.

Na pitanje o tome da li bi se Da Vinčijev kameni most mogao danas koristiti, Bast je rekla da bi ga nadmašili lakši i jači mostovi, zasnovani na novim materijalima. Ali, naglasila je briljantnost Da Vinčijeve ideje.

"Ono što možemo naučiti iz crteža Leonarda da Vinčija je da je oblik građevine veoma važan za njenu stabilnost", rekla je Bast. "Ne samo da je Leonardovo rješenje strukturalno stabilno, već je važno da se razumije da struktura jeste arhitektura. Važno je razumijeti taj plan i jer je to primer kako inženjering i umjetnost nijesu nezavisni jedno od drugog".

Oksendorf je rekao da je tim želio da sazna da li bi Da Vinčijeva ideja "zaista mogla da stoji".

"Ne bi ga bilo lako izgraditi, ni u 16. vijeku, a ni danas, ali sada smo došli do toga da je njegova ideja bila daleko ispred njegovog vremena", rekao je on. "Malo je vjerovatno da će takav most ikada biti izgrađen zbog cijene i praktičnosti, ali to bi moglo da inspiriše buduće projektante da sanjaju velike snove", rekao je Oksendorf za CNN.

Komentari 0

ostavi komentar

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se