- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Nauka i tehnologija
19. 02. 2013.
14:07 >> 14:03
NAŠ KRHKI INTELEKT
Inteligencija modernog čovjeka opada
Genetičar prestižnog univerziteta Stenford objavio iznenađujuće rezultate istraživanja koji pokazuju da je moderni čovjek sve neinteligentniji. Imamo vremena da riješimo taj problem, napominje naučnik.
Istraživanje doktora Džeralda Krebtrija pod nazivom "Naš krhki intelekt", objavljeno u dva dijela, pokazuje i da se stvari neće značajnije poboljšati sve dok nauka dodatno ne napreduje.
On smatra da naši geni uz moderni tehnološki razvoj utiču na to da čovječanstvo postaje "sve gluplje", a to objašnjava činjenicom da su mutacije uticale na dobar dio oko 5.000 gena koje je označio osnovom ljudske inteligencije. Zbog toga je, kako navodi, moderan čovjek manje bistar od svojih predaka.
"Nova dostignuća u genetici, antropologiji i biologiji pokazuju da veliki broj gena ima uticaj na naše intelektualne i emocionalne sposobnosti, što ih čini genetski veoma ranjivim. Analiza učestalosti mutacija na genima kod ljudi ukazuje na to da definitivno gubimo te sposobnosti", navodi doktor Krebtri u drugom dijelu istraživanja.
On dodaje da mnoge mutacije utiču na to da se čovječansto sve teže snalazi u pojedinim situacijama, koje našim precima ne bi prdstavljale problem.
"Kada bi se neko iz drevne Atine pojavio među nama, vjerujem da bi bio najpametniji, sa boljim pamćenjem, brojnim idejama i mnogo bistrijim pogledom na važne stvari. Mislim da bi bio i daleko emotivno najstabilniji od nas, naših prijatelja i kolega", naveo je on u prvom dijelu istraživanja koje je objavljeno krajem prošle godine.
Krebtri dalje navodi da je čovječanstvo svoj intelektualni vrh dostiglo još prije dvije do šest hiljada godina, ali da se uprkos "ranjivosti genoma" sadašnje društvo čvrsto drži zahvaljujući prednostima modernog obrazovanja, koje omogućava da se sve snage jednog društva brzo i lako šire na sve njegove članove.
"Imamo dovoljno vremena da riješimo i taj problem, jer prije 300 godina nijesmo imali ideju gdje ćemo biti danas što se razvoja nauke tiče. Imaćemo oruđa da riješimo taj problem i sa naučne, ali i sa etičke strane", uvjeren je Krebtri.
Коментари0
Остави коментар