KAKO BI IZGLEDALA

Planeta nakon nuklearnog rata

Američki ekolozi i stručnjaci za atmosferska istraživanja napravili su kompjuterski model koji pokazuje šta bi se dogodilo sa Zemljom poslije “ograničenog, regionalnog nuklearnog rata”.

Laicima će posljedice zvučati prilično blago - globalno hlađenje za 1-2 stepena Farenhajtove skale i smanjenje godišnje količine padavina za devet odsto - ali te promjene biće dovoljne da izazovu propadanje usjeva i glad.

Tim naučnika je zamislio situaciju u kojoj 100 nuklearnih bojevih glava, od kojih svaka ima dimenzije atomske bombe koju su SAD bacile na Hirošimu, detoniraju iznad Indijskog potkontinenta. Zamišljeni nuklearni rat se odvija između Indije i Pakistana, a ovo su posljedice:

Pet megatona čađi istog trenutka odlazi u atmosferu. Ona apsorbuje sunčevu toplotu prije nego što stigne do Zemlje. Dio čađi se vraća na Zemlju zajedno sa kišom.

Poslije godinu prosječna temperatura na površini Zemlje pada za 2 stepena Farenhajta, a poslije pet godina na Zemlji je u prosjeku za tri stepena hladnije.

Pad temperature utiče na smanjenje količine padavina. Pet godina poslije nuklearnog rata, Zemlja bilježi devet odsto manje padavina. Posle 26 godina, na zemlju pada 4,5 odsto manje kiše nego prije nuklearnog rata.

Poslije 2-6 godina, zavisno od regiona, period vegetacije biljaka skraćuje se za 10-40 dana.

Hemijske reakcije u atmosferi uništavaju ozonski omotač koji štiti stanovništvo od ultraljubičastog zračenja. Pet godina poslije rata, ozon je tanji za 20-25 odsto.

Deset godina kasnije, omotač se obnavlja i tanji je za osam odsto u odnosu na period prije nuklearnog rata.

Smanjenje zaštite od UV zraka uzrokuje povećanje broja slučajeva opekotina i raka kože, kao i smanjenje prinosa i remećenje strukture DNK u poljoprivrednim kulturama kao što je kukuruz.