- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Nauka i tehnologija
21. 03. 2013.
09:32 >> 09:25
TAJANSTVENI MORSKI STVOR
Sve velike lignje dio su iste porodice
Najnovije istraživanje danskih naučnika pokazalo da, sve divovske lignje na svijetu, bez obzira koliko su udaljene jedne od drugih, toliko su genetski slične, da najvjerovatnije pripadaju istoj porodici.
Sekvencijom mitohondrijskih genoma 43 džinovske lignje, pronađenih u različitim djelovima svijeta, otkriveno je da su njihovi genomi neobično slični – tek 181 bazni par od njih 20.331 razlikuje se od individue do individue. Druge široko rasprostranjene životinje pokazuju puno više varijacija.
Na ovom istraživanju radio je M.Tomas Gilbert sa Univerziteta u Kopenhagenu, sa grupom saradnika.
Prema novim nalazima, predstavljenim u časopisu "Prosiding of d rojal sosajeti bi"(Proceedings of the Royal Society B), u svijetu postoji jedna globalna populacija divovskih lignji iako se odrasle životinje obično zadržavaju na ograničenim područjima u dubokim djelovima okeana od Japana do Floride.
Ove činjenice navele su naučnike da se zapitaju kako je moguće da su ipak tako bliski rođaci?
Gilbert smatra da odgovor treba potražiti u načinu na koji se razvijaju lignje. Naime, one nakon rođenja putuju hiljadama kilometara nošene morskim strujama. Uzlazne struje dižu ih na površinu gdje se hrane planktonima i drugim malenim životinjama, a kada odrastu spuštaju se u dubine okeana. Tu pronalaze staništa bogata plijenom i nastavljaju svoj životni ciklus.
Divovske lignje Architeuthis su glavonošci s deset krakova od kojih su se dva razvila u hvataljke. Žive u svim okeanima od Norveške do SAD-a, Australije, Japana i Južne Afrike na dubinama većim od 300 metara. Dosežu dužine od oko 12 metara, međutim, pronađeni su i primjerci duži od 17 metara. Već s tri godine teške su oko 500 kilograma. Na temelju čeljusti i očiju jedne lignje pronađene u želucu ulješure, koja im je glavni neprijatelj, stručnjaci su zaključili da se na velikim dubinama mogu naći primjerci dugi oko 30 metara. Odrasle jedinke gotovo nikada ne izlaze na površinu pa su susreti s njima izuzetno rijetki.
Коментари0
Остави коментар