Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Zanimljivosti

24. 03. 2013. 17:52   >>  18:10

DREVNE CIVILIZACIJE

FOTO: Deset "izgubljenih" gradova

Predstavljamo deset grandioznih gradova drevnih civilizacija, koji danas više ne postoje.




10. "Kamena palata" (SAD). Narod Pueblo Indijanaca na jugozapadu kontinenta dobio je naziv po selima koja su konstruisali. Iako postoje i savremene pueblo zajednice Anasazi, drevno društvo je cvjetalo između 900. 1200. godine Nove ere."Kamena palata" je sagrađena u Zlatno doba Anasazija, ali je napuštena 1300. godine.

Ostala je neotkrivena u pustinji do 1888. kada se ispostavilo da je najveća naseobina u stijeni u cijeloj Severnoj Americi.Kamena palata je zapravo pogrešan naziv jer je mjesto više selo, nego palata. Nikada nije otkriveno zašto su ga stanovnici napustili, ali je opšteprihvaćeno da su to učinili zbog velike suše.

9. Pavlopetri (Grčka). Mnogima je prva asocijacija na pomen „izgubljenih gradova“ Atlantida. Nema pouzdanih dokaza da je ikada postojala, ako izuzmemo Platonove spise o gradu koji je progutalo more.Njena sudbina zadesila je i Pavlopetri, grad koji je postojao od Kamenog doba do 1000. godine pre Nove ere i pružio arheolozima autentičan prikaz života tog vremena.

Zanimljivo je da je većina gradova koja je nestala pod vodom veoma oštećena, a Pavlopetri djeluje gotovo netaknuto. Grad je vjerovatno potonuo zbog rasta nivoa mora i slijeganja tla od posljedica zemljotresa.Pošto je nivo mora mijenjan tokom postojanja čovječanstva, sasvim je moguće i da neki sličan grad čeka u plavetnilu da bude otkriven.

 

 

8. Akrotiri (Santorini). Minojska civilizacija sa Krita koja je dobila naziv po mitskom kralju Minosu, graditelju lavirinta, bila je potpuno zaboravljena sve do početka 20. vijeka. Otkrićem velike palate na Knososu, ponovo je zasijala slava tog naroda, ali je Akrotiri, njihov grad na ostrvu Santorini možda i ljepši primer njihove gradnje.

Međutim, on je zatrpan nakon erupcije vulkana oko 1600. godine prije Hrista i to jednoj od najvećih ikada zapamćenih koja je donjela propast Minojskom carstvu. Otkriće Akrontirija 1967. objelodanilo je prelijepe freske i veoma pažljivo planiran način gradnje.

 

7. Tikal (Gvatemala). Grad Tikal, nekada je bio prijestonica Majanskog carstva i najveći grad Novog svijeta. Savršeno očuvane zidine svjedoče o nekadašnjoj moći Maja i iznenadnom odlasku stanovnika.

Iako dugo nije bilo pouzdanih saznanja o njegovom postojanju, nakon ekspedicije 1848. pronađeno je jedno od najvećih arheoliških nalazišta na svijetu.Tu se nalaze piramide visoke i do 70 metara, kraljevske palate, spomenici i velika arena za majansku igru loptama.

 

6. Timgad (Alžir). Timgad je ahetipski izgubljeni grad iz avanturističkih priča. Nekada veoma živahno mjesto koje je osnovao car Trajan, preživjelo je mnogo nedaća i izraslo u veliki trgovački grad.

Poslije rušenja u 5. vijeku, ponovo je izgrađen kao centar hrišćanstva. Drugi veliki pad u sedmom vijeku od strane Vandala bio je razlog konačnog odlaska stanovnika.

Pijesak Sahare ga je sačuvao do ponovnog otkrića 1881. a sada ruševine daju nevjerovatan uvid u rimsku arhitekturu u afričkim provincijama.Tu možete pogledati Trajanov luk, kupatila i Hram boga Jupitera, velik koliko i rimski Panteon. O njihovom načinu života možda najbolje svjedoči natpis na zidinama: „Lov, kupanje, igranje i smijeh. Ovo je život!“

 

5. Maču Pikču (Peru). Nema liste izgubljenih gradova koja ne sadrži i Maču Pikču. Ovaj stari grad Inka nalazi se na vrhu Anda i bio je naseljen relativno kratko vrijeme, najverovatnije između 1450. i 1572. prije nego što je pao u ruke španskim osvajačima.

Budući da Španci nikada nisu pronašli grad, a lokalci nisu željeli da otkriju njegovu lokaciju, Maču Pikču došao je u žižu javnosti tek početkom 20. vijeka.I dalje postoje nesuglasice o tome da li je to bila obična naseobina, kraljevsko utočište ili religiozno svetilište.Ove godine se obilježava 100 godina od otkrića Maču Pikčua.

 

4. Mohenjo-daro (Pakistan). Zajedno sa egipatskom i mesopotamskom civilizacijom, civilizacija doline Inda smatra se jednom od najranijih na svijetu. Svoj vrhunac dostigla je 2000 godina prije Hrista, iako je bila mnogo starija.Nauka, pismo, trgovina, zanatstvo, religija i poljoprivreda su napredovali nevjerovatnom brzinom.

Već tada u gradu je postojao složen sistem kanalizacije, ali do sada nije pronađen ni jedan hram ili svetilište.

Poplave su uništile grad barem šest puta, a nove zgrade samo su dograđivane na ruševinama prethodnih.Šta je izazvalo njegovu konačnu propast, nije poznato, ali je jasno da je potpuno napušten 1800. godine prije Hrista. Ponovo je otkriven tek 1922. godine.

 

 

 

3. Petra (Jordan). Petra se ne može smatrati izgubljenim gradom, jer je lokalnom stanovništvu oduvijek poznata, a Plinije Stariji je pominje u Rimskom zakonu iz 103. godine. Međutim, Zapadnjaci su kasno došli do saznanja o njoj.Grad u pustinji bio je u procvatu, sve dok njihov sistem navodnjavanja nije uništen zemljotresom.

Stanovništvo se odselilo i dugo su ga posjećivali samo pljačkaši grobova i znatiželjni putnici.Sada je to jedno od najvećih arheoloških nalazišta na Bliskom Istoku. Grad je do pola izgrađen, a od pola „urezan“ u crvene stijene, a arhitektura predstavlja kombinaciju rimskog, grčkog i nabeteanskog stila.

 

2. Troja (Turska). Dugo se mislilo da je Troja, opjevana u Homerovoj „Ilijadi“ mit, koliko i Atlantida.Tek 1871. godine samouki Hajnrih Šliman počeo je otkopavanje humke na Hisarliku.

Tu, gdje se u drevno vrijeme nalazio grad Ilijum, otkrili su ogromno utvrđenje onakvo, kakvo je opisao Homer.Šliman je otkrio i zlatni nakit za koji se vjeruje da je pripadao Heleni. To blago izgubljeno je poslije Drugog svjetskog rata, ali je zapravo bilo u posjedu SSSR-a i sada je izloženo u Puškinovom muzeju.

 

1. Pompeji i Herkulenum (Italija). „Bilo je ljudi toliko uplašenih od smrti, da su se molili da umru“, pisao je Plinije Mlađi o erupciji Vezuva 79. godine Nove ere. Njegov stric, čuveni Plinije Stariji, poveo je rimsku flotu preko Napuljskog zaliva kako bi spasao ljude ugrožene erupcijom.Ekspedicija je tog velikog čovjeka i njegovu posadu koštala života, jer su Pompeji i Herkulenum već bili prekriveni pepelom.

Igrom sudbine, upravo je taj pepeo sačuvao ostatke drevnih gradova netaknutim tokom 1700 godina.Iako se mislilo da su drevni Rimljani živjeli u maštovitom svijetu od bijelog mermera, Pompeja otkriva„pravi“ grad, sličan današnjim.

Politički slogani na zidovima („Glasajte za Lucijusa Popidusa Sabinusa!“), „sočni“ natpisi u javnim toaletima, murali sa slikama pobune koja se dogodila kod gradskog amfiteatra... sve to neodoljivo podsjeća na savremeni svijet.Gradovi su bili „rudnik zlata“ za arheologe a danas su jedno od najpoznatijih znamenitosti Italije.

 

Пратите нас на

Коментари0

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније