DIO SVAKODNEVICE

Pojave koje ni nauka ne može objasniti

Često nemamo odgovore na pojedina pitanja, ali neke svakodnevne pojave ni naučnici ne mogu da objasne.

Zijevanje

Čin zijevanja eksperte zbunjuje iz dva razloga. Prvi je zato što izgleda kao da i ne služi svrsi. Razmislite, kada osjećate da ćete da zijevnete, suzbijte zijevanje. I šta se dešava? Da li vas lice boli ili krv poteče iz nosa? Ne, ništa značajno se ne dogodi.

Druga činjenica koja zbunjuje naučnike jeste zarazna priroda zijevanja. Obratite pažnju, ako već niste – počeli ste da zijevate i ubrzo su i svi u vašoj okolini krenulli da zijevaju.

Najranija istraživanja zastupala su tezu da je nizak nivo kiseonika u krvi okidač za zijevanje, pa je potom glavna tvrdnja bila da zijevanje može da smanji unos kiseonika, što ima smisla, jer kada uradite neku tešku vježbu, ne počinjete nekontrolisano da zijevate. A i nismo vidjeli sportiste da u toku sprinta zijevaju.

Postoji čak i teorija da zijevanje predstavlja način tijela da kontroliše temperaturu mozga. Ali zašto je zijevanje zarazno i zašto zijevamo sami od sebe – na ova pitanja naučnici još uvijek nemaju odgovor.

Placebo efekat

Očigledno je kako placebo funkcioniše – mladić se žali na mučninu, doktor mu da šećernu pilulu i kaže mu da će ga to izliječiti. On prestaje da brine o stomačnim problemima i tako smiruje želudac.

Nejasno je da li je placebo efekat uopšte realan,imajući u vidu vjerovanje da je većina oporavaka povezano sa efektom, koji može da bude objašnjen tjelesnim prirodnim ljekovitim sposobnostima.

Neki naučnici su pokušali da objasne placebo kao hipnotizujući efekat, pomoću kojeg nesvjesno ignorišemo i suzbijamo simptome, kako bismo zadovoljili naše ljekare i što prije otišli kući.

Ali nijedna od ovih teza ne objašnjava neobičnu činjenicu da je ovaj fenomen sve više i više zastupljen proteklih godina.

Snovi

Stara frojdovska teorija je da snovi predstavljaju izraz naših nesvjesnih želja, ali nijedan od savremenih psihologa ne prati Freuda u današnjim istraživanjima. Druge teorije sugerišu da je sanjanje način našeg mozga da formuliše nove ideje upotrebom slučajnih misaonih mutaija.

Najčudnije od svega predstavlja sve više dokaza, koji pokazuju koliko uticaja na naše snove dolazi spolja, a ne unutar naših glava. Zvuci i mirisi također mogu da utiču na sadržaj naših snova.

Zašto crvenimo?

Jedno od objašnjenja zašto crvenimo leži u načinu smirivanja i podnošenju dominatnih članova društva. Ovo i nema mnogo smisla kada uzmemo u obzir da bukvalno svi crvenimo, bilo da smo dominatni ili nismo, a cijeli proces se događa prilično nenamjerno.

Drugi crvenilo objašnjaju izrazom bijesa, a ne stida. Ova druga struja naučnika zastupa mišljenje da smo svi pomalo narcisi i da kada nas neko javno osramoti i postidi, pocrvenimo zato što smo bijesni.

(B92)