DILEMA

Koliko zlata ima na planeti

Jedan od najbogatijih investitora na svijetu, Voren Bafet , kaže kako bi ukupna količina zlata na svijetu, onog iznad površine zemlje, stala u kocku strana dužine samo 20 metara. Da li je u pravu?

Kompanija "Tomson Rojters GFMS" sprovodi godišnje istraživanje zaliha zlata širom svijeta.

Prema njihovim najskorijim istraživanjima, na svijetu postoji 171.300 tona zlata – što se gotovo idealno uklapa u proporcije kocke koju je Bafet zamislio: kocka napravljena od 171.300 tona zlata, bi bila strana dužine oko 20,7 metara. 

Ali, ne slažu se svi sa procjenama kompanije "Tomson Rojters". Druge procjene variraju od 155.244 tone, tek nešto manje od njihove cifre, do skoro 16 puta više: 2,5 miliona tona. 

Ako je ova veća cifra tačna, od sveg zlata na svijetu, mogla bi se napraviti kocka strana dužine 50 metara, ili na primjer jedan veliki zlatni stub visine 159 metara. 

Jedan od odgovora leži u činjenici da se zlato, prema mišljenju istoričara Timotija Grina, iskopava već preko 6.000 godina. 

Prvi zlatni novčići skovani su oko 550. godine p.n.e. za vrijeme vladavine Kreza, posljednjeg kralja antičke Lidije, provincije u današnjoj Turskoj. Zbog njegovog izuzetnog bogatstva i dan danas u velikom broju jezika postoji izreka „bogat kao Krez“. Ovi zlatni novčići velikom su brzinom postali prihvaćeni kao način plaćanja trgovcima i unajmljenim vojnicima u Mediteranu. 

Procjenjuje se da je do 1492., kada je Kolumbo zaplovio ka Americi, ekstrahovano oko 12.780 tona zlata. 

Ali Džejms Turk, osnivač kompanije "Gold mani"(Gold Money) i investitor koji je proučavao istraživanja iz ove oblasti, ove cifre smatra nizom precijenjenih procjena. 

On vjeruje da su primitivne tehnike iskopavanja zlata, u upotrebi sve do Srednjeg vijeka, omogućavale mnogo manje količine finalnog proizvoda  i da je shodno tome realna cifra iznosila samo 297 tona. 

Turkova procjena ukupne količine zlata na svijetu iznosi 155.244 tone, što je oko deset odsto manje od procjene kompanije "Tomson Rojters". 

Ipak, veliki broj stručnjaka smatra kako je ova cifra previše mala.

Na primjer, samo Tutankamonov kovčeg sadrži 1,5 tone zlata, a veliki broj grobnica je otvoren i pokraden prije nego što su istoričari stigli da o njihovim bogatstvima naprave bilo kakav spisak. 

Stručanjaci takođe ukazuju i na činjenicu da Kina ne otkriva tačne cifre o tome koliko zlata posjeduje i koliko iskopa svake godine. U nekim zemljama, poput Kolumbije, postoji i dosta ilegalnog iskopavanja. 

Prema procjenama organizacije "Gold Standard Institut", kada bi ispraznili sve banke i sve kutije za nakit, našli bi ne manje od 2,5 miliona tona zlata, iako je ovu brojku teško poduprijeti dokazima. 

Ne postoji način da se utvrdi ko je u pravu.

Svi ovi brojevi su sačinjeni od procjena, dodatih procjenama koje se oslanjaju na još više procjena. Možda su sve cifre zapravo veoma daleko od istine. 

Dobre novosti su da svijet svakako neće ostati bez zlata u skorije vrijeme. Prema procjenama američkog geološkog društva, na već poznatim nalazištima preostalo je još oko 52.000 tona zlata, koje tek treba da se iskopa, a moguće je da će se otkrivati još nalazišta. 

Interesantan podatak je da se zlato zapravo reciklira. Sve zlato koje je ikada iskopano i dalje se nalazi u upotrebi u današnje vrijeme. To znači da, ako imate zlatan sat, moguće je da su neke njegove djelove iskopali još stari Rimljani prije 2.000 godina. (Nacionalna geografija)