[ Mina, objavila B.B. ]

BORBA PROTIV RAKA

Prevencija put do zdrave populacije

U Crnoj Gori se mora više govoriti o malignim bolestima i raditi na prevenciji i njihovom ranom otkrivanju, poručio je sekretar Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) Domagoj Žarković, navodeći da se jedino tada može očekivati niža stopa smrtnosti.

Na sajtu Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC) pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji nedavno je objavljeno da je od početka godine u Crnoj Gori registrovano 2.366 novooboljelih od raka, dok je od te bolesti umrlo 1.287 osoba.

Žarković je agenciji MINA rekao da su ta dva podatka, broj novootkrivenih slučajeva raka i broj umrlih u jednoj godini, koliko god dramatično zvučali, nedovoljni za ozbiljnu interpretaciju.

"Prije svega moramo imati zvanične registre, a zatim kroz minimum pet godina pratiti stopu obolijevanja, kao i stopu smrtnosti za svako maligno oboljenje posebno", kazao je Žarković.

Kako je naveo, podatak da je u Crnoj Gori u ovoj godini 1.287 osoba umrlo od malignih bolesti, svakako zvuči zabrinjavajuće.

"I može značiti samo da je stepen opšte prosvijećenosti o malignim bolestima, kao i o značaju njihove prevencije njegovanjem zdravih životnih stilova i značaju njihovog ranog otkrivanja odlaskom na redovne preventivne ljekarske preglede, nizak", rekao je Žarković.

On je podsjetio da je najveći broj umrlih u Crnoj Gori od malignih bolesti bio prije tri godine, i iznosio je 1.320.

Žarković je istakao da se o malignim bolestima u Crnoj Gori još nedovoljno priča, odnosno da se o bolesti govori tek kad je već odmakla toliko da slijedi skupo liječenje koje je agonija i za oboljelog, ali i za cijelu porodicu, veliki materijalni trošak, a ishod, uprkos naporima, često bude smrtan.

Prema njegovim riječima, da bi se poboljšala situacija, prije svega se mora znati koliko je ona zaista loša, a za to saznanje su potrebni registri malignih bolesti.

Žarković je istakao da sam podatak o broju novooboljelih nije dovoljan za razmatranje, i da se mora posmatrati kroz funkciju ishoda liječenja u određenom periodu.

"Ako imamo visok broj novootkrivenih malignih oboljenja, to ne mora imati loše značenje ako su te maligne bolesti otkrivene u ranom stadijumu“, rekao je on.

Dakle, kako je naveo, prvo je potreban dobar, ažuriran registar malignih bolesti.

"Da bi se cjelokupna zdravstvena situacija poboljšala, o malignim bolestima se mora pričati, ali pričati svima - učenicima, studentima, radnicima, penzionerima, kroz savjetovališta i različita predavanja", kazao je Žarković.

Prije svega, smatra on, to treba raditi kroz medije, pa se zato prevenciji malignih bolesti mora dati prostor i posvetiti pažnja.

"Različite su ciljne grupe, a različitu su i uzročnici. Nekada je bitna genetika, nekada spoljašnji agensi, nekada infektivni uzročnici, ali svakoj populacionoj grupi treba pristupiti sa posebnom pažnjom", rekao je Žarković.

Kako je naveo, promocija zdravih stilova života mora biti "na sva zvona".

"Jedino tako se možemo nadati nekom pomaku. Preventivni ljekarski pregledi moraju biti dostupni svima i obaveza svih", istakao je Žarković.

On je podsjetio da postoje maligna oboljenja koja se na vrijeme mogu otkriti neinvazivnim redovnim pregledima, prije svega karcinom grlića materice, dojke, debelog crijeva, a tu su, kako je kazao, već na snazi skrining program koji su veliki korak naprijed.

Žarković smatra da sistem mora uložiti veće napore u prevenciju, skrining programe ranog otkrivanja i liječenja.

"Ako se u tom segmentu bude radilo kako treba, onda se možemo nadati i manjoj stopi smrtnosti i manjem procentu teško - terminalno oboljelih", kazao je Žarković.