Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Zdravlje

[ 24sata.hr ]

22. 10. 2018. 18:06   >>  19:56 4

POMJERANJE KAZALJKI

Spavamo sat duže, ali s posla kući - po mraku

U nedjelju, 28. oktobra, u 3 sata ujutro završava ljetnje računanje vremena pomjeranjem kazaljki za jedan sat unazad, i počinje zimsko računanje vremena.

Ljetnje računanje vremena, koje je ove godine počelo 25. marta, završava u nedjelju, 28. oktobra. Računanje vremena pomiče se za jedan sat unazad, tako da se 3 sata i 00 minuta računa kao 2 sata i 00 minuta, odnosno da se kazaljka sata pomakne za jedan sat unatrag.

Zimsko računanje vremena trajaće do 31. marta 2019.

Ukinuli pomjeranje sata: Još iduće godine i gotovo

Budući da je Evropska komisija u septembru objavila prijedlog da se ukine polugodišnje pomjeranja sata 2019, u martu bi to mnoge zemlje u EU mogle da učine po posljednji put.

Naime, prema prijedlogu Evropske komisije, svaka država članica bi do aprila 2019. trebala da odluči da li namjerava da trajno primijeni  ljetnje ili zimsko računanje vremena kako bi se olakšala tranzicija. Posljednje obavezno pomjeranje sata na ljetnje računanje vremena bilo bi u nedjelju, 31. marta 2019. Države članice koje se žele vratiti na zimsko računanje vremena mogle bi da naprave još jedno, posljednje polugodišnje pomicanje u nedjelju, 27. oktobra 2019. Nakon tog datuma, polugodišnje promjene više ne bi bile moguće.

Naše tijelo se buni na pomjeranje sata

Još jedan dodatni sat u danu mnogima pričinjava veselje. Neki će ga iskoristiti za duže spavanje, a mladi će moći da ostanu sat duže vani. Ali, svako mijenjanje sata, bilo da se pomjera unazad kao što je slučaj zimi, ili unaprijed u proljeće, izbacuje naše tijelo iz "kolosjeka". Remeti se naš cirkadijalni ritam.

Slično je kao i kad putujete avionom i mijenjate vremenske zone. Ako letite na istok gubite vrijeme. Isprovocirani raniji odlazak na krevet uzrokovaće poteškoće sa snom i vjerojatno ćete duže biti budni tu noć. Ako letite na zapad, dobićete ekstra sate. Zaspaćete lakše, ali imaćete problema s buđenjem.

Svako od nas drugačije podnosi tu promjenu. Neki će se privknuti lakše, neki teže. U pravilu svima treba otprilike jedan dan da se njihovo tijelo prilagodi na jedan ekstra sat. Ali, neki ljudi posljedice mogu da osjećaju još nedjelju dana.

Nesanica je vrlo česta

Iako se bioritam lakše prilagođava na pomicanje sata unazad nego naprijed, nesanica je i dalje najčešća nuspojava. Te promjene najlakše padaju noćnim pticama koje imaju dodatan sat za svoje noćne aktivnosti, potvrdila su istraživanja.

Praktična primjena zimskog računanja vremena, osim pomjeranja satova, znači i obavezno paljenje svjetla na automobilima.

Moguće su migrene, ali i pojačana osjetljivosti na vremenske prilike

Pomjeranje sata utiče na unutrašnji sat i može poremetiti hormonalnu sliku što pak uzrokuje niz tegoba kao što su bolne migrene, nervoza i depresija. Zbog vraćanja sata unazad ljudi gube energiju i više osjećaju vremenske prilike kao što je jugo.

Što možete da učinite da se što prije priviknete na tu promjenu?

Cirkadijalni ritam određuje naš unutašnji tjelesni sat, ali na njega utiču i okoliš, ponašanje i ljekovi.
Budući da je svjetlo najvažnija karika u našem dnevnom ritmu pokušajte se po danu što više izlagati svjetlu, pogotovo sunčevom. Čim počne da pada mrak svjetlo prigušite. Nije dobro po noći biti izložen jakom svjetlu jer šalje poruku tijelu da biste trebali da budete razbuđeni, umjesto da se ono počne odmarati. Ako idete po noći u toalet, nemojte da palite jaka, velika svjetla. Pokušajte da osigurate lampicu koja vas neće razbuđivati i ometati već ometen cirkadijalni ritam. Tako biste trebali da omogućite da što bolje pratite prirodni unutrašnji sat. Noć je za odmaranje, dan za aktivnosti, piše WebMD.

Uprkos tome što tijelo zimski prelaz lakše podnosi, valja ga pripremiti na pomicanje sata. Preporučuje se izbjegavati teške obroke u večernjim satima kao i alkohol jer remete ritam spavanja. Oni nepovoljno utiču na ravnotežu hormona zbog čega teže spavamo i budimo se. Tešku hranu treba izbjeći najmanje tri sata prije odlaska na počinak, a kafu popiti najkasnije do pet sati popodne jer bi se u suprotnom mogla javiti nesanica.

Higijena spavanja odnosi se na ono što možete preduzeti da stvorite ugodnu atmosferu za spavanje. To znači da eliminišete kofein i alkohol tu večer, da vježbate par sat prije spavanja, uvedete uspavljujuće rituale poput tople kupke npr., a ako vam to odgovara, možete nositi i masku za oči i čepiće za uši. Takođe, za ovu atmosferu bitno je lijegati i buditi se svaki dan u isto vrijeme.

Čudne stvari se događaju zbog pomjeranja sata 

Istraživači su sigurni da je pomjeranje sata i u proljeće krivac za veći broj saobraćajnih nesreća u ponedjeljak nakon promjene. Uzrok je poremećen san i manjak koncentracije koji nastaje uslijed toga.

Više nesreća i nezgoda na radu u nedjelji nakon promjene sata. To se odnosi uglavnom na fizički zahtjevne poslove - poput rudara, taksi vozača, radnika na gradilištu.

Više je srčanih udara prva tri dana nakon pomicanja sata.

Duže "surfuju" bezveze na poslu - iako to nije ništa što bi moglo ikoga fizički ugroziti, financijski šteti kompanijama. Zaposleni su jednostavno preumorni i slabo skoncentrisani pa dnevno puno više besciljno "surfuju" nakon te promjene.

Učestalije su klaster glavobolje, piše Live Science.

Sve ove nuspojave češće su kod proljećnog pomjeranja sata jer ljudi gube sat vremena sna i to je promjena na koju se teže privikavaju nego na ovu zimsku, kada dobijaju ekstra sat.

U Jugoslaviji usvojili pomjeranje sata tek 1983.

Prvi je ideju o promjeni sata predstavio američki pronalazač Bendžamin Frenklin, koji je u 18. vijeku smatrao da se pomjeranjem sata unazad ljeti iskorišćava više dnevnog svjetla.

Ideja pomjeranja sata, odnosno uvođenja ljetnjeg računanja vremena prvi je put zaživjela u Njemačkoj za vrijeme Prvog svjetskog rata, s argumentom uštede energije, odnosno ugljena. To je uskoro prihvatila i Velika Britanija. Nakon kraja rata, većina zemalja u kojima se sat pomicao ukinule su tu praksu, ali uslijed velike energetske krize 1970-ih pomicanje je ponovno uvedeno. Jugoslavija je pomicanje sata usvojila kasne 1983.

Danas se satovi pomiču u 79 zemalja, a neke su zemlje poput Rusije, odustale od te prakse te su ostali na ljetnjem računanju jer se smatra pomicanje sata dvaput na godinu remeti čovjekov bioritam. Takođe, studije pokazuju da ono loše djeluje i na životinje.

"Poigravanje ljudskim biološkim satom ne šteti samo kratkoročno nego i tokom sljedećih sedam mjeseci, sve dok se ne vratimo na zimsko vrijeme", pojašnjava njemački psiholog Til Roenberg te dodaje kako se ne možemo naviknuti na tu promjenu.

Пратите нас на

Коментари4

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније