- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Zdravlje
18. 12. 2018. 16:29 >> 16:02 8
OPREZNO SA ANTIBIOTICIMA
Štete imunom sistemu, a ne liječe nijednu bolest
Načinom života koji uključuje mnogo higijenskih navika, postali smo previše "čisti", a kako ističe profesor dr Branimir Nestorović, tim načinom života napravili određene bolesti, kao što su zapaljenske bolesti crijeva poput Kronove bolesti i ulceroznog kolitisa. Primjena antibiotika za sve i svašta, kako dodaje, dodatno komplikuje očuvanje zdravlja kod odraslih i kod djece.
"Dok smo imali gliste, česte infekcije, dok smo bili prljavi, dotle smo imali prirodne stimuluse našeg imunog sistema i onda smo bili zdravi. Počeli smo da se perkamo, tuširamo sapunima, posebno onim baktericidnim, koju su budalaština zadnje vrste" kaže prof. dr Branimir Nestorović, načelnik pulmologije na Univezitetskoj dečjoj klinici u Tiršovoj u Beogradu.
Kako objašnjava, postoji 440.000 do sada poznatih vrsta bakterija, a od njih se samo neke interesuju za ljude. Bakterije se bave nekim drugim stvarima, a ljudi im nijesu toliko zanimljivi i to je, kaže doktor, dobro.
Kako dodaje, kada su ljudi postali čisti, imuni odgovor kada su te bakterije u pitanju je ostao očuvan, ali sad nema antigena, pa se sada okreće sopstvenim ćelijama, npr ćelijama crijeva ili mišića. To je takozvana molekularna mimikrija.
"I mi znamo da je ta teorija tačna, jer npr pacijenti sa Kronovom bolešću kad dobiju gliste njihovo zdravstveno stanje se popravi. Suštinski to su bolesti koje smo mi napravili" kazao je Nestorović.
Profesor objašnjava da je upotreba antibiotika opravdana kada se liječi specifična infekcija, ali danas se uzimaju bez mnogo razmišljanja i za svaku tegobu.
"Antibiotici uništavaju bakterije, ali sličnost naših i bakterijskih ćelija je veoma velika. Vjerovati da antibiotici ne štete našem organizmu je potpuno smiješno. Imate 20.000 sintetisanih antibiotika, a koristi se stotinjak, jer su svi ostali smrtonosni za nas", kaže dr Nestorović i dodaje da antibiotici ništa ne liječe i da ga kada to kaže studentima i specijalizantima gledaju ga bijelo.
Kako objašnjava, antibiotici samo primiruju bakterije, usporavaju njihovo razmnožavanje, ali bez imunog sistema nema ozdravljenja.
"Kada četvrti ili peti put uzmete antibiotike onda dolazi do poremećaja bijelih krvnih zrnaca. Antibiotici su nužno zlo," ističe Nestorović.
Doktor dodaje da mi imamo gomilu prirodnih antibiotika, ali ih slabo koristimo.
"Bijeli luk je jedan od prirodnih antibiotika. Alicin iz bijelog luka je jedan od najjačih antibiotika koje imamo. Propolis je izvanredna stvar koji u sebi sadrži 64 prirodna antibiotika i nema bakterije koja je rezistentna na to. Sve začinske biljke su antibiotici. Origano koristimo kod teških pacijenata sa jakim zapaljenskim bolestima pluća, jer ubija bakterije. Začinske biljke su počeli ljudi da koriste, jer nijesu imali frižider i primijetili su da se uz pomoć začinskih biljaka meso duže održi. I crni biber je snažan antibiotik" kaže Nestorović.
Antibiotike, napominje, treba da koristimo za ono za šta su namijenjeni, a to su bakterijske infekcije. U pedijatriji je to od dva do četiri odsto infekcija, sve ostalo su virusi.
"Respiratorne infekcije su bolesti koje prolaze same od sebe. Gnojna angina prolazi sama od sebe, liječena ili neliječena. Većina ljekara i pacijenata misli da ako uzme antibiotik da će spriječiti komplikacije. E to nije tačno. Postoji samo jedna bolest gdje preventivno vrijedi davati antibiotike, a to je grip. Tu može da se da antibiotik, jer se onda smanjuje za 25 odsto šansa za dobijanje zapaljenja pluća", kaže dr Nestorović.
On napominje da razumije da roditelji hoće da im dijete što prije ozdravi, da ne dođe do komplikacija.
"Zanimljivo je bilo ispitivanje u Hrvatskoj među ljekarima na pitanje zašto ste prepisali antibiotik. Prvi odgovor je bio: "Ako ne prepišem ja, prepisaće kolega i ogovaraće me.” A drugi odgovor je bio: “Ova majka je jako zabrinuta biće tu komplikacija ako ne prepišem." Oba ova razloga nijesu medicinska," kaže doktor.
"Naš glavni problem je malo kretanja i puno stresa. Ljudski život je stalna borba, nema depresije, jer ona vodi u bolest", zaključuje Nestorović.
Коментари8
Остави коментар