IMA IH 13

Neočekivane prednosti vježbanja

Mnogi idu u teretanu ili šetaju da bi poboljšali zdravlje kardiovaskularnog sistema, razvili mišiće i, naravno, dobro izgledali, ali vježbanje ima i neke prednosti za glavu, a ne samo za tijelo. Posljednjih desetak godina naučnici se bave pitanjem kako vježbanje može da poboljša funkciju mozga.

Bez obzira na godine i fizičku kondiciju (tu spadaju svi od radnika u šoping centru do maratonaca), studije pokazuju da odvajanje vremena za vježbanje ima velike prednosti po mentalno zdravlje. U nastavku su dati neočekivani primjeri kako vježbanje može da doprinese mentalnom zdravlju i međuljudskim odnosima i dovede do zdravijeg i srećnijeg života koji će vas svakako inspirisati da počnete da se bavite fizičkom aktivnošću. 

1. Smanjuje stres 

Težak dan na poslu? Prošetajte ili odradite kratke vježbe u teretani. Jedan od najčešćih prednosti vježbanja po mentalno zdravlje jeste oslobađanje od stresa. Fizička aktivnost može da pomogne u kontroli fizičkog i mentalnog stresa. Vježbanje, takođe, povećava koncentraciju norepinefrina, supstance koja može da ublaži reakciju mozga na stres. Zato ne oklijevajte i vježbajte - vježbanje može da umanji stres i ojača sposobnost organizma da se izbori sa trenutnom mentalnom napetošću. Situacija u kojoj su svi na dobitku! 

2. Podstiče lučenje supstanci koje nas čine srećnim 

Prelaženje par kilometara na pokretnoj traci može da bude naporno, ali je svakako vrijedno truda! Vježbanje oslobađa endorfine koji stvaraju osjećaj sreće i euforije. Studije pokazuju da vježbanje čak može da ublaži simptome kod osoba sa kliničkom depresijom. Zato ljekari preporučuju da osobe koje pate od depresije ili anksioznosti (ili one koje se jednostavno osjećaju tužnim) što više vremena provode u teretani. U nekim slučajevima vejžbanje može da bude jednako efektno kao antidepresivi u lečenju depresije. Nemojte brinuti ako niste tip osobe koja voli da ,visi’’ u teretani – ukupno raspoloženje može da vam se popravi i ako vježbate nekoliko puta nedjeljno po pola sata. 

3. Popravlja samopouzdanje 

Hodajte na pokretnoj traci da biste izgledali (i što je još važnije, da biste se osjećali) kao milion dolara. Jednostavno rečeno, fizička kondicija može da popravi samopouzdanje i poboljša mišljenje o samom sebi. Bez obzira na tjelesnu težinu, konfekcijski broj, pol ili godine, vježbanje može brzo da unaprijedi percepciju osobe o sopstvenoj privlačnosti i vrijednosti.

4. Uživanje u prijatnoj spoljašnjoj sredini 

Da biste sebe još više voljeli, vježbajte na otvorenom. Vježbanje u prijatnoj spoljašnoj sredini može dodatno da ojača samopouzdanje. Pronađite fizičku aktivnost na otvorenom koja najviše odgovara vašem stilu, bez obzira da li je to penjanje uz stijene, pješačenje, iznajmljivanje kanua ili jednostavno džogiranje u parku. Pored toga, sav taj vitamin D koji se dobije od vremena provedenog na suncu (uz zaštitnu kremu, naravno!) može da umanji šanse za dobijanje simptoma depresije. Zašto da rezervišete dan u spa centru kad malo svježeg vazduha i sunca (i vježbanja) može da učini čuda za samopouzdanje i sreću? 

5. Sprečava opadanje kognitivnih sposobnosti 

Nije baš prijatno čuti ali je istina – kako starimo, tako naš mozak počinje slabije da funkcioniše. S obzirom da bolesti karakteristične za starenje i degenerativne bolesti kao što je Alchajmer u suštini ubijaju ćelije mozga, njegov obim se smanjuje i tako se gube mnoge važne moždane funkcije. Iako vježbanje i zdrava ishrana ne mogu da "izliječe" Alchajmerovu bolest, svakako mogu da uspore smanjenje kognitivnih sposobnosti mozga poslije 45. godine života. Vežbanje, naročito između 25. i 45. godine, podstiče lučenje supstanci u mozgu koje podržavaju i sprečavaju degeneraciju hipokampusa, dijela mozga koji je važan za memoriju i učenje. 

6. Umanjuje anksioznost 

Brzinsko pitanje: šta je bolje za oslobađanje od anksioznosti – topla pjenušava kupka ili džogiranje 20 minuta? Odgovor će vas vjerovatno iznenaditi. Tople i paperjaste supstance koje se oslobađaju tokom i nakon vježbanja mogu da pomognu osobama sa anksioznim poremećajem da se smire. Pored toga što sagorijeva kalorije, trčanje na pokretnoj traci umjerenim do jakim intenzitetom može da umanji osjetljivost na anksioznost.

7. Poboljšava rad mozga 

Razne studije na miševima i ljudima pokazuju da kardiovaskularne vježbe mogu da stvore nove ćelije mozga i unaprijede njegov rad. Isto tako, istraživanja kažu da intenzivno vježbanje povećava nivo proteina koji potiče iz mozga (poznat kao BDNF) u organizmu, za koji se smatra da pomaže kod odlučivanja, razmišljanja i učenja. 

8. Podstiče memoriju 

Redovna fizička aktivnost podstiče memoriju i sposobnost da se uče nove stvari. Vježbanje povećava stvaranje ćelija u hipokampusu koje su odgovorne za memoriju i učenje. Iz tog razloga studije povezuju razvoj mozga kod djece sa stepenom fizičke kondicije. Međutim, ova prednost se ne odnosi samo na djecu. Iako nije zabavno kao igranje igrica, vježbanje može da poboljša memoriju i kod odraslih osoba. Jedna studija je pokazala da sprintersko trčanje poboljšava zadržavanje bogatog rečnika i kod zdravih odraslih osoba. 

9. Pomaže u kontroli zavisnosti 

Mozak oslobađa dopamin, "supstancu za nagrađivanje" kao odgovor na bilo kakav oblik zadovoljstva, bez obzira da li je u pitanju vježbanje, seks, droga, alkohol ili hrana. Nažalost, neki ljudi postaju zavisni od dopamina i supstanci koje ga proizvode, kao što su droga i alkohol (i u rjeđim slučajevima hrana i seks). Dobra stvar je što vježbanje može da pomogne kod oslobađanja od zavisnosti. Kratko vježbanje takođe može uspješno da preusmjeri pažnju zavisnika od droge ili alkohola kroz promjenu prioriteta onoga za čim se žudi (barem privremeno). Vježbanje tokom procesa odvikavanja od alkohola ima i druge prednosti. Zloupotreba alkohola štetno utiče na mnoge procese, uključujući cirkadijalni ritam. Rezultat toga je da alkoholičari ne mogu da zaspe (ili da ostanu u stanju sna) bez pića. Vježbanje može da pomogne da se unutrašnji sat u organizmu ponovo pravilno navije, što ljudima pomaže da zaspe u odgovarajuće vrijeme.

10. Poboljšava opuštanje 

Da li vam se desilo da odete pravo u krevet poslije dugog trčanja ili dizanja tegova u teretani? Za neke ljude umjereno vježbanje može da bude isto kao pilula za spavanje, čak i kod nekih koji pate od nesanice. Kretanje pet do šest sati prije odlaska u krevet podiže osnovnu temperaturu organizma. Kada se temperatura spusti na normalu par sati kasnije, to je signal organizmu da je vrijeme za spavanje. 

11. Više se uradi 

Nemate inspiraciju na poslu? Rješenje može da leži u kratkoj šetnji li trčanju. Istraživanja pokazuju da su radnici koji redovno odvajaju vrijeme za vježbanje produktivniji i imaju više energije od kolega koji to ne čine. Iako je zbog brojnih obaveza komplikovano otići u teretanu usred dana, neki stručnjaci smatraju da je sredina dana idealno vrijeme za vježbanje zbog cirkadijalnog ritma organizma. 

12. Povećava kreativnost 

Većina ljudi završava naporno vježbanje tuširanjem vrelom vodom, ali možda bi trebalo da se okrenemo kreativnosti. Trening u teretani visokog intenziteta može da pojača kreativnost do dva sata nakon toga. Podstaknite inspiraciju poslije vježbanja na otvorenom i u dodiru sa prirodom (vidjeti prednost br. 4). Sljedeći put kada vam treba podstrek za kreativni način razmišljanja, odlučite se za dugu šetnju ili trčanje da biste istovremeno osvježili i tijelo i mozak. 

13. Inspiracija za druge 

Bez obzira da li je u pitanju partija fudbala, grupni čas u teretani ili trčanje sa prijateljem, ljudi rijetko vježbaju sami. A to je dobra vijest za sve nas. Studije pokazuju da većina ljudi ostvaruje bolje rezultate na aerobnim testovima ako ih rade u paru sa osobom sa kojom inače vježbaju. Bilo da je u pitanju inspiracija ili stara dobra konkurencija, niko ne želi da razočara onog drugog. Osjećaj da su dio tima kod sportista može da bude toliko snažan da podigne njihovu toleranciju na bol. Čak i oni koji počinju sa vježbanjem mogu da inspirišu jedni druge da se više potrude, tako da nađite odgovarajući par za vježbanje i pokrenite se.