- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Nauka i tehnologija
17. 02. 2019. 23:48 >> 23:21
ISTRAŽIVANJE
Moždane funkcije ranoranilaca i "noćnih ptica" različite
Moždane funkcije "noćnih ptica" i ranoranilaca tokom radnog dana razlikuju se, pokazalo je istraživanje koje prenosi BBC.
Naučnici su dnevno između 8 i 20 sati snimali mozak "noćnih ptica" koje obično idu oko 2.30 sati na počinak, a ustaju oko 10.15, kao i mozak ranoranilaca koji liježu prije 23 sata, a ustaju oko 6.30 sati i utvrdili kod "noćnih ptica" manje konektiviteta u djelovima mozga povezanim sa održavanjem budnog stanja.
Takođe su imali slabiju pažnju, sporije reakcije i i pojačanu pospanost.
Naučnici kažu da to sugeriše da su "noćne ptice" u nepovoljnijem položaju zbog "ograničenja" uobičajenog radnog dana.
Pozvali su na više istraživanja kako bi se razumjele zdravstvene implikacije za "noćne ptice" koje rade ili školuju se u doba dana koje im ne odgovara.
Naučnici su istraživanjem obuhvatili 38 osoba i snimali njihovu moždanu funkciju u mirovanju uz pomoć magnetne rezonance.
šest lica kod restorana balkan
Dobrovoljci su potom u vremenu od 8 sati do 20 sati obavili niz zadataka, a bilježili su i osjećaj pospanosti.
Ranoranioci su bili najmanje pospani i najbrže su reagovali u zadacima koje su dobili u jutarnjim satima, te se pokazalo da su bitno bolje obavljali zadatke u to vrijeme u odnosu na "noćne ptice".
"Noćne ptice" bile su najmanje pospane i najbrže su radile oko 20 sati, iako njihova djelotvornost nije bila značajno bolja od ranoranilaca.
Konektivitet u mozgu u područjima povezanima s boljim učinkom i manjom pospanošću bio je u svakom trenutku značajno veći kod ranoranilaca, što sugeriše da je kod spavalica konektivitet oslabljen tokom čitavog radnog dana, kažu naučnici.
Autorka istraživanja Elis Fejser-Čajlds sa univerziteta Birmingem kaže da bi rezultati istraživanja mogli biti dijelom rezultat "činjence da su noćne ptice ugrožene tokom čitavog života".
Ona podsjeća da "noćne ptice" moraju rano ustajati zbog škole, pa kasnije zbog posla, pa se stalno moraju boriti protiv svoga urođenog ritma.
Naučnica ističe da se mora bolje proučiiti kako prilagođavanje neodgovarajućem radnom vremenu može uticati na zdravlje i produktivnost.
Oko 40 do 50 posto stanovništva sklono je kasnijem leganju i ustajanju nakon 8.20 sati, napominju naučnici.
Uobičajeni radni dan je od 9 do 17 sati, ali to za "noćne ptice" može značiti smanjenu djelotvornost tokom jutra i povećani osjećaj pospanosti tokom dana.
"Kad bismo kao društvo bili fleksibilniji u upravljanju vremenom, mogli bismo puno postići u povećanju učinkovitosti i smanjivanju zdravstvenih rizika".
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Sleep.
Коментари0
Остави коментар