Zahvaljujći sondi Kaguja koja je poslata u orbitu oko Mjeseca 2007. godine, ekipa japanskih naučnika je našla mnoge tragove minerala "olivina", u koncentričnim prstenovima u tri velika područja kratera na Mjesecu.

Olivin je svjedok postojanja "pokrova Mjeseca", odnosno duboke kamene naslage bogate gvožđem i magnezijumom, a koja se nalazi ispod površine.

Struktura i porijeklo Mjeseca nisu utvrđeni i naučnici vode rasprave o tome decenijama. Jedna od teorija jeste da je Mjesec nastao prije 4,5 milijardi godina, tako što je komad Zemlje otkinuo pri njenom sudaru s nekim svemirskim tijelom.

Dok se masa formirala u obliku kopte, njena površina se postepeno hladila i stvarala gornju naslagu bjeličastog minerala - feldspara. Tada je taj mineral plutao po veoma gustoj tečnosti.

Podaci sonde Kaguja dodaju novo poglavlje te hipoteze nazvane "Okean mjesečeve bezoblične mase".

Ti podaci sugerišu da su se, poslije formiranja gornjeg sloja, nastavile aktivnosti u tečnoj unutrašnjosti Mjeseca - pokrov bogat olivinom je došao iz dubine Mjeseca do površine, odnosno odmah ispod gornjeg sloja.

Pošto je taj sloj veoma tanak u kraterima, podaci na sondi ukazuju da je olivin isplivao na površinu pri sudaru Mjeseca s meteorima.

Tragovi postojanja "mjesečevog pokrova" bili su veoma mali i do sada nepotvrđeni. Američka misija Apolo je uspjela da donese uzorke kamena s Mjeseca, ali to nije moglo da rasvijetli strukturu Mjeseca.