1914.U selu Brčeli izašao je prvi ilegalni crnogorski list Seljački odjek. List je imao četiri strane, ali je četvrta bila prazna jer, zbog mobilizacije, urednik Ivo Rolović nije stigao da je završi. List je oštro pisao o monarhiji, frankovcima i državnom rukovodstvu. Inicijativu za njegovo pokretanje dao je Jovan Tomašević, a članovi redakcije bili su Ivo Rolović i učitelj Milo Popović.

1972. Počelo je izmještanje Pivskog manastira, jer je zbog izgradnje HE Mratinje, mjesto na kome je bitisao gotovo četiri vijeka trebalo da se nađe duboko pod vodom. Manastir je prenošen kamen po kamen na novu lokaciju i ponovo građen istim redom kao prvobitno. Bogomolja je građena od 1570. do 1583. godine punih 13 godina i u njoj se čuvaju dragocjeni umjetnički predmeti - oko 100 štampanih i rukopisnih knjiga i čuveni ikonostas. Najteži i najveći posao prilikom izmještanja bio je prenošenje oko 1.260 kvadratnih metara fresaka, koje su radili najpoznatiji majstori.

2006. Turisti iz Srbije koji ljetuju na Crnogorskom primorju, a potrebna im je hitna ljekarska pomoć, mogu se pregledati i liječiti u svim javnim zdravstvenim ustanovama na teritoriji Crne Gore samo na osnovu zdravstvene knjižice ovjerene od strane srpskog Fonda za zdravstvo, potvrdili su u Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje Crne Gore.

2008. Obilježen završetak radova na rekonstrukciji i modernizaciji graničnog prelaza Božaj. Evropska Agencija za rekonstrukciju je obezbijedila 800.000 eura, dok je Vlada Crne Gore obezbijedila projektnu dokumentaciju, građevinsku dozvolu, stručni nadzor i sredstva za izvođenje dodatnih radova.

2010. Crnogorska atletičarka Marija Vuković osvojila je zlatnu medalju na juniorskom prvenstvu svijeta u kanadskom Monktonu, u disciplini skok u vis. Ona je u finalu preskočila metar i 91 centimetar i postavila novi rekord Crne Gore. Vuković je iz prvog pokušaja preskočila 1.73, 1.78, 1.82 i 1.89, a iz drugog 1.86 i 1.91 metar. Na visini od metar i 94 centimetra ljestvicu je rušila sva tri puta. Crnogorskoj atletičarki najbolji rezultat do sada bio je metar i 89 centimetra.

U svijetu se, pored ostalog, dogodilo:

1261. Mihailo VIII Paleolog vratio Konstantinopolj i ponovo ga proglasio prijestonicom Vizantije. Grad 1204. osvojili krstaši, spalili ga i opljačkali i s Mlečanima ga proglasili prijestonicom Latinskog carstva, prijestonica Vizantije premještena u Nikeju.

1593. Kralj Francuske Anri IV, kralj Navare prije dolaska na francuski prijesto 1589. i vođa francuskih protestanata, prešao u katoličanstvo.

1712. Vojska švajcarskih protestanskih kantona u bici kod Vilmergena potukla snage katoličkih kantona, okončani vjerski ratovi u Švajcarskoj.

1817. U Radovanjskom Lugu kod Velike Plane ubijen je Karađorđe Petrović, vođa Prvog srpskog ustanka, borac protiv turskog nasilja. Ubistvo je naručio knez Miloš Obrenović, koji je kao dokaz vjernosti njegovu glavu poslao sultanu.

1837. Prva komercijalna upotreba električnog telegrafa.

1843. Umro škotski hemičar Čarls Mekintoš. Izumio nepromočive tkanine za kišne ogrtače.

1848. Rođen britanski državnik Artur Džejms Balfur, premijer i ministar inostranih poslova. 1917. predložio stvaranje nacionalne države Jevreja u Palestini.

1848. Austrijanci u bici kod Kustoce porazili snage Sardinske kraljevine, suzbivši prvi značajniji napor za ujedinjenje italijanskih teritorija.

1868. Vajoming postaje dio Sjedinjenih Američkih Država.

1878. Prva kineska diplomatska misija u SAD stigla u Vašington.

1894. Rođen američki filmski glumac Volter Brenan, najčuveniji epizodista svjetske kinematografije. Igrao u više od 100 filmova, dobitnik više Oskara.

1894. Rođen Gavrilo Princip, izvršilac atentata na austrougarskog prijestolonasljednika Franca Ferdinanda

1894. U Šibeniku rođen Krešimir Baranović, dirigent, muzički pedagog i kompozitor. Utemeljivač je modernog hrvatskog baleta.

1898. Vojska SAD u špansko-američkom ratu okupirala Portoriko, Pariskim mirovnim ugovorom iste godine ustupljen SAD. Istog dana 1953. dobio status pridružene države SAD.

1907. Japan proglasio protektorat nad Korejom, s pravom kontrole vlade te zemlje.

1909. Francuz Luj Blerio preletio je kanal Lamanš, što je bio najveći dotadašnji uspjeh u vazdugoplovstvu i dokaz da je otkrivena tajna letjenja gigantskom pticom - avionom. Letilicom teškom 250 kilograma Blerio je preletio od Francuske do Engleske obale za 37 minuta, na visini od 50 do 100 metara.

1917. Holanđanka Margareta Gertruda Zele, poznata kao Mata Hari, osuđena na smrt pod optužbom da je špijunirala za Njemce tokom I svjetskog rata.

1934. Nacisti u Beču ubili kancelara Austrije Engelberta Dolfusa.

1943. Italijanski diktator Benito Musolini primoran, poslije sjednice Velikog fašističkog vijeća, da podnese ostavku. Kralj Vitorio Emanuele za premijera imenovao maršala Pjetra Badolja. Musolini uhapšen i interniran, 1945. strijeljan.

1952. Stupio na snagu ugovor o Evropskoj zajednici za ugalj i čelik. Prva faza nastanka Evropske unije.

1957. Tunis postao republika, za predsjednika izabran Habib Burgiba.

1963. SSSR, SAD i Velika Britanija zaključile ugovor o zabrani nuklearnih proba u vazduhu, pod vodom i u kosmosu.

1968. Papa Pavle VI zabranio vjernicima Rimokatoličke crkve sve vještačke metode sprječavanja začeća.

1978. U bolnici u Lankaširu, u Velikoj Britaniji, rođen Luis Džoj Braun, prva "beba iz epruvete" na svijetu.

1982. Vođa Palestinske oslobodilačke organizacije Jaser Arafat u Bejrutu potpisao deklaraciju kojom je prihvatio rezolucije Ujedinjenih nacija o postojanju države Izrael.

1986. Umro američki filmski režiser italijanskog porijekla Vinsent Mineli, dobitnik Oskara 1958. za film "Žiži".

1991.Sovjetski predsjednik Miahil Sergejevič Gorbačov liderima KP SSSR-a predložio je novu platformu u kojoj izgradnja komunizma više nije osnovni cilj i pozvao ih da «odbace zastarjele dogme».

1991. Umro Isak Baševis Singer, američki pisac, porijeklom poljski Jevrej, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1978. Smatra se najznačajnijim modernim piscem na jidišu, mada se njegova djela pojavljuju isključivo u engleskom prevodu ("Rob", „Satana u Goraju", „Mađioničar iz Lublina").

1992. Vlada Italije poslala 7.000 vojnika na Siciliju u nastojanju da razbije mafiju.

1994. Izrael i Jordan u Vašingtonu potpisali deklaraciju kojom je okončano ratno stanje između dvije države.

1995. Međunarodni sud u Hagu za ratne zločine na prostoru SFRJ, podigao optužnice protiv Radovana Karadžića, Ratka Mladića, Milana Martića i 21 osobe, uglavnom komandanata i stražara zatvoreničkih logora u Bosni. Lider bosanskih Srba Radovan Karadžić i general Ratko Mladić optuženi za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

2000. Supersonični avion konkord kompanije Er Frans, srušio se blizu Pariza neposredno po polijetanju. Poginuli 109 putnika i članova posade i četiri osobe na zemlji. Prva nesreća konkorda otkako je počeo da leti, 1969.

2001. General Hrvatske vojske Rahim Ademi, optužen za zločine nad Srbima 1993. u Medačkom džepu kod Gospića, u Hrvatskoj, predao se Haškom tribunalu. U novembru 2005. sud odlučio da slučaj Ademi ustupi hrvatskom pravosuđu.

2002. Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao zakon kojim se Rusima dozvoljava da prodaju i iznajmljuju zemljišne posjede, prvi put od 1917.