1899. Princ Danilo, jedan od trojice sinova kralja Nikole, se oženio Vojvotkinjom Milicom od Meklenbur-Štrelica.

1903. Započeta je izgradnja kolskog puta preko Lovćena, koji je vodio sa Cetinj, ispod Lovćenske kape i preko Ivanovih Korita. Put je, preko Njeguša, imao vezu sa putem Cetinje-Kotor čime je pružena mogućnost turistima da na Lovćen stignu i iz pravca Cetinja i iz pravca Kotora.

1905. U Ljubotinju rođen je Petar Lubarda, jedan od najznačajnijih crnogorskih i jugoslovenskih slikara 20. vijeka. Poznato je da Lubarda za života nije mnogo izlagao, međutim, izložbe koje je priređivao, izazivale su pažnju javnosti. Bile su istinski kulturni događaj. Umjetničku školu u Beogradu upisuje 1925. ali je poslije nekoliko mjeseci napušta. Odlazi u Pariz đe kratko vrijeme studira na "Akademie des Beaux Arts ". Drugi svjetski rat proveo je u zarobljeništvu u Njemačkoj. Radio je na osnivanju Umjetničke škole i Galerije na Cetinju, učestvovao na međunarodnim likovnim manifestacijama i zadivio svijet dramatičnim izrazom kojim je prikazivao surovi crnogorski krš, crnogorsko selo i brda nad Kotorom.

Lubarda je često govorio "To je moje tlo. Ako bi me neko pitao ko je moj učitelj u umjetnosti, morao bih da mu odgovorim, to je jedino bila Crna Gora". Radio je u ulju, pastelu i fresko-tehnici. Slikao je pejzaže iz Crne Gore, Dubrovnika i Pariza, a Kosovsku bitku radio je u mozaiku. Poznate slike: Kameno more, Kamena pučina, Sutjeska, bitka na Vučjem Dolu, Kragujevac 1941. Gular, Narikača... Ono najznačajnije u njegovom velikom djelu je inspirisano Crnom Gorom, ili je nastalo u njoj. Po dolasku u Beograd najčešće se pojavljuje na proljećnim i jesenjim izložbama Udruženja likovnih umjetnika. Poslije oslobođenja,1946-1950, živi i slika na Cetinju, a sredinom 1950. vraća se u Beograd. Učestvovao je na izložbama u zemlji i inostranstvu: na internacionalnoj izlozbi u Parizu 1937. (Grand prix), na Bijenalu u Veneciji 1950. i 1960, na Bijenalu u Sao Paolu 1953. (otkupna nagrada), na Bijenalu u Tokiju 1955. (nagradjen), na izložbi Pedeset godina moderne umjetnosti 1958. u Briselu. Samostalne izložbe imao u Beogradu (1933, 1934, 1951), Titogradu (1959), Ljubljani (1960), Parizu (1952, 1954), i Londonu (1955). Bio je član SANU od 1961. godine.

2005. U Cavtatu potpisan Memorandum o naknadi štete za stočni fond u Konavlima. Vlada Republike Crne Gore nadoknadiće Hrvatskoj 375 hiljada eura kao obeštećenje za otuđeni stočni fond sa prostora Konavala, tokom ratnih operacija Jugoslovenske narodne armije 1991. godine, precizirano je u Memorandumu koji su potpisali ministri poljoprivrede Milutin Simović i Petar Čobanković. Potpisivanju prisustvovali predsjednici dvije države, Filip Vujanović i Stjepan Mesić.

2006. Zastava najnovije države članice UN, Crne Gore, podignuta je na platou sjedišta OUN-a u Beču, na ceremoniji koja je obilježila pristup Crne Gore kao 192. države članice Ujedinjenih nacija.

U svijetu se, pored ostalog, dogodilo:

916. Umro slovenski prosvetitelj Kliment Ohridski, najpoznatiji učenik braće Ćirila i Metodija i njihov saradnik u širenju slovenske pismenosti i književnosti.

1540. Pod optužbom za veleizdaju, pogubljen je Tomas Kromvel, glavni savjetnik engleskog kralja Henrija VIII.

1789. Kongres SAD osnovao je Odeljenje za spoljne poslove, koje je kasnije postalo Stejt department.

1830. U Francuskoj je izbila trodnevna "Julska revolucija" izazvana odlukom kralja Šarla Burbonskog da ukine slobodu štampe, raspušti tek izabranu skupštinu i promijeni izborni zakon. Kralj je abdicirao i emigrirao u Škotsku.

1832. Rođen Đura Jakšić, najveći liričar srpskog romantizma i jedan od najdarovitijih srpskih slikara 19. vijeka. Pored poezije, koja je najvrjednija u njegovom književnom opusu, pisao je pripovijetke i herojske poeme.

1839. Počeo Opijumski rat Kine i Velike Britanije kada su kineske vlasti u luci u Kantonu zaplijenile i uništile 20.000 sanduka opijuma.

1841. U dvoboju poginuo ruski pisac Mihail Jurjevič Ljermontov, pjesnik kavkaskih pejsaža i romantičnog buntovništva, jedan od najznačajnijih pjesnika i prozaista ruske književnosti 19. vijeka.

1844. Umro je engleski hemičar i fizičar Džon Dalton, jedan od osnivača atomske teorije materije ("Novi sistem filozofije hemije"). Proučavao je anomaliju neprepoznavanja boja, koja je po njemu nazvana daltonizam.

1921. Kanadski ljekari Frederik Grant Benting i Čarls Best izolovali su insulin, što je ubrzo omogućilo efikasno liječenje dotad smrtonosne šećerne bolesti.

1946. Rođen Rade Šerbedžija, hrvatski filmski, televizijski i pozorišni glumac, pjesnik i muzičar.

1953. U Panmundžomu je potpisan sporazum o primirju u Korejskom ratu, čime je okončan trogodišnji rat u kojem je poginulo 1,6 miliona Korejaca i Kineza i preko 118.000 pripadnika trupa UN.

1954. Velika Britanija i Egipat postigli su sporazum o okončanju 72-godišnje britanske kontrole nad Sueckim kanalom.

1955. Austrija je obnovila državni suverenitet pošto su zemlju nakon 17 godina napustile strane trupe - njemačke po završetku Drugog svjetskog rata, a savezničke 10 godina kasnije.

1970. Umro je portugalski diktator Antonio de Oliveira Salazar. Postao je premijer 1932. i vladao uz pomoć vojske i tajne policije do 1968, kada se zbog bolesti povukao sa vlasti.

1980. U izbjeglištvu u Kairu umro je bivši iranski šah Mohamed Reza Pahlavi. Na vlast je došao 1941, a zbačen je u Islamskoj revoluciji ajatolaha Homeinija 1979.

1989. Krister Peterson proglašen je krivim i osuđen na doživotnu robiju zbog ubistva švedskog premijera Olofa Palmea 1986. On je kasnije oslobođen, a ubistvo je ostalo nerazjašnjeno.

1990. Bjelorusija je proglasila nezavisnost od tadašnjeg SSSR-a.

1996. Tokom Olimpijskih igara u Atlanti eksplodirala je bomba u zabavnom parku. Poginulo je dvoje i ranjeno 110 ljudi.

1998. Bivša stažistikinja u Bijeloj kući, Monika Luinski dala je prvu izjavu istražiteljima i time prekinula šestomjesečnu ćutnju u vezi sa ljubavnom aferom sa američkim predsjednikom Bilom Klintonom.

2003. Umro je slavni američki komičar Bob Houp, koji je tokom 70-godišnje karijere igrao u vodviljima, radio dramama, pozorištu, filmu i televiziji.

2010. Broj stanovnika EU prvi put iznad 500.000 i veći za 1,36 milion nego 2009. godine. Za blizu 63 odsto rasta populacije razlog su migracije, dok se preostalih 37 procenata odnosi na prirodni priraštaj.